DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 76 —


Druga l)i potežkoća bila ^amo casovita, jer ciiu bi ye počeo
redo^ito sjeći brst, podpunoma bi se tieui nadoknadila zakraćena
paša; saiuo prvih godina dakako dok se ne bi počeo sjeći brst, bilo
bi svietu pritežko održavati stoku bez paše,


Ali bi se uiogio i tomu lako pomoći te na najmanju mjeru
svesti žrtva, koja se već od da\na i svagdje prinositi mora svakoj
koristnoj novotariji. Ponajprije bilo bi mudro, svakomu selu opređieljen
dio brsta po mjestnoj obliodji podieliti u toliko sjecišta, koliko
je godina u svakoj obhodji. te bi se tako namah na početku samo
V5 do ´,7 cieloga obsega poizsiecala i u branjenicu pretvarala. Onda
bi se mogla u mladikovini izžnievati trava, a u starijoj šumi dozvoliti
dapače i stegmita paša. Za tiem mogla Iri se već i prva pomladaća
sječa, ako baš ne bi bilo druge pomoći, upotj´iebiti brstu. Napokon
bi trebalo uza zag´ajivan^je grićevitih k jednu i ^atravljivanje negričevitib
pašnilm za])očeti, da stočari taj dobi\´ajući namah više krme
lakše pregore uzkrutu pase.


A da se bas toliko ne osjeća ta neobična iiovotarija, dalo bi
se, gdje nije druge, i to upriliriti. da se od gričevitih pašnika^ kojih
kanimo zagajiti, u prvu obhoduu sječnjavu zakotaii samo j)olovica ih
trećina, a ostatku da bude kašnje red.


Kakovi su sad užasni negričeviti obćinski pašnici, ne bi se
moglo kako mi se čini na duSu uzeti, kad se ne bi upriličile najbliže
poboljšice, po kojih l)i se mogao prirast krme lako podvostručiti
a možda i potrostručiti.


Takovih pašnika ima po računu šumara Malbochana 4G.O00
rali, dakle blizu poloAic.a svega primorskoga krasa, a s njih bi se
najprije nmralo ukloniti ono razglobljeno i poraztureuo kadšto silno
kamenje, od koga bi trebalo uzzidati ogradne i pregradne zidove, te
po najgorih mjestih Jioliko se može okonntije prema buri nasldadati
čitave gomile. Tiem bi se busenje lak^e spajalo i povećavalo, zidovi
i gomile branile bi ono mah) zemlje, da ju butra ne raznosi a trava
bi bujnije mcala i rasla.


Za tiem bi trebalo pasnike podieliti u jednake dielove, gdje
bi izmjeuice blago imalo pasti, da se popasena, i pogažena trava ima
opel- oporavili i pomladiti.


Svaki će nepristran vještak potvrdili, da bi se timi preporučenimi
sredstvi poboljša; anja obćiuskib pašnika u prilog radilo ne