DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 78 — Za tieiii hi posvema Baiuuii državne zaklade zti ^aplodjivatije kraso: odgovaralo, da se oBiia obćmam, koje bi se pri tom poslu odlikovale spreumošću i vrlo valjanim obavkom, đoi)itaju nagrade. * U spomenutom zakonu o1) obćinskili pažnicili imalo bi se ustanoviti, da se koze smiju puštati samo na ogradjene vlastite zemlje oko kuće, a kopitari da se smiju ])asti samo na negrićevitili pašnicih. Ako bi se koze uhvatile na zabranjenoj paši, neka bi se namaJi postrieljale. Koza je na Imvatskom, kao i na svakom drugom krasu pravo pravcato zlo načelo, pravi sotona, koji je sve te strašne pustoši stvorio. I pošto koza samo ondje vriedi, gdje šumu ili grič brstiti i zatirali može, to prije preporučeni priedlog, da se smie puštati samo na domaće ogradjene zemlje, znači toliko po prilici, koliko da se ne smie držati. Ne bi li obzinić se na to i na okolnost, što će izključaj te zatornice k\mh povoda dati prestnpkom zakona, ne bi li, rekob, s toga razloga bolje bilo držanje koza posve zabraniti^, o tom neka sude oni, koji bolje od mene poznaju ćud krašana i snagu buduće di´žavno-redarstvene eksekutive. Sto zaMievamo, da kopitari, (konji, mule, osli ili magarci) smiju samo na negričevite pašnike, to opravdavamo činjenicom, što se te životinje isto tako hrane lišćem, pupoljci i grančicami bjelogorice kao i travom te bokorjem, a kad ovih nema, onda samo živu ol) onih; opravdavamo tiem, što su puno veće te s toga mnogo grdje oštećuju grmlje, nego li primjerice puno manja ovca, koja se i ne uzpi nje poput koze i ne uraie onako privinuti ogranaka k sebi, niti onako visoke obrstiti, kao ta zatornica. Kako sam već prije natuknuo, ne bi smjelo blago, kad nije vehke sile, pasti na onih o])ćinskih pašnicih, gdje se bjelogorica i sitnogorica podiže za sječu kime. Ali se ipak tomu ne staje na put, da se trava izžnieva i kad bi nastala velika oskudica krme, da se blap;o iznimice upušta u odraslu goni; al se ne bi smjelo drugo blago upuštati, već samo papčari (goveđa i ovce). Ako se gričeviti pašnici već imapried ne uzmu pod šume, to će ipak činom postati šumami. čim se prva pomladaća sječnjava udesi i po čistinah gora zasadi; svakako će dakle od pašnika postati prave šume. Pošto se dakle tako postale šume već po svom polo ´ To dopiiivo.nJG nagradii imalo bi se svaki put oglasiti, ne bi 11 se i ne marniei trznuli. ^ i^Fiko su to ui^iniia u novije doba neka obeiuska zastupstva u Dalmaciji. |