DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 37     <-- 37 -->        PDF

saBio takovi drmiiovi, koji Bpajuj-u goije iza ki-asa sa lukami jadranskoga
mora, — Posve pri duu obale ima do du,se piieka cesta iz
gradjanske Hrvatske fod Rieke preko Novoga) do Senja, nastavljena
lirdjavim putem do sv. .lurja. Ali je i taj drum sagTasamo s vojničkih obzira na lučke gradove poradi bure, koja po koji
tjedan dana ne da morem obćiti; taj drum ne vriedi krasu ništa,
jer je izveden po kamenitu okrajku podgorja, gdje većim dielom
nije moći zaplodjivati.


Izim toga imadu jos na primorskom krasu ovi đramovi i ceste:


1. Istom dogotovljen drum od Ogulina do Novoga, ]H)ložitost
(pad) nm je prosjekom l-rv (maksimuin 4´0, a iiem je veliki
dio ogulinskih prašuina pristupan ])ostao prometu.
2. Od Krivoga Puta do Senja, prosječna mu je položitost
6" po i^^vjestaju gradjevnoga odjela hrvatsko - krajičke zemaljske
oblasti.
?>. Od Karlovca i Otočca dolazeći, god. 1837. odboden drum
preko Vratnika u Senj, od Vratnika (21G0 stopa povrh mora)
nizastrimce k moi´u., prosječna mu je položitost 3*4" (maksimalna
položitost 4").


4. Stara, već jednom premještena cesLa od Oltara k Svetomu
Jurju, kojoj je prosječna položitost 5´1)" a ćestimice 7—S", te se
po strminah ne da odi-žavati.
5. Cesto povod(mi velike prodaje gore dielom po negdašnjem
uvoznom i izvoznom ;* potla })o sa(htšnj´em ^mriskom proizvodnom
dioničkom družt\ai, a dielom (od Halana) po državi sagradjena, koja
od Štirovače poćimlje te se prevaliv Mrkvište i Halan niza
stranu dovijuga do Stinicc i Jablanca. Halan je na prevali
4374´ visok. Od Šdrovaće do Mrkvisla i´aćunaju se HAy\ od Mr-
Iništa do Halana 1.4´´ a od PInlana do Stinice 4.4" srechije položitost!,
na najstrmijih mjestih 4.5, 3.0 i (i".
(>. Drimi od Gospića do Baga, na Oštar i ji prevaljujuć
2749´ visine, gradjen je god. 1845—4G. Od Oštarije do Baga računaju
se 3.9´^ srednje, a mjestimice 4´´ položitosti.


Ceste pod 2. i 4. ])rojem stare su gradnje, čestimice prestrme,
te ih nije moći održavati, nit se smiju kola ljudski tovariti; treba
dakle, da se čestimice premjeste.


Sve te ceste ne presiecaju primorskoga krasa na poprieko već
udaraju, ne obziruć se na mnoge razdaleke zaseoke po krasu, sa
najviših pi´evala gorja upravo put luke. Pošto je takva cesta pre