DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 103 — ogoleeivanja na rep stati — to trebaju toj upravi dobro placJeni organi, stajati će dakle toliko, da će taj trošak daleko nadmašiti sadašnji prihod šume. Nije dakle prilike, da će preuboge kraške obćine voljne biti postaviti takov predragi aparat. Pošto je pako zaplodjivanje krasa i onako postalo državnom brigom, i pošto su n taj smjer velike svote ^opređieljene, to sudim, da bi vlada imala sav trošak uprave obćinskih šuma na primorskom krasu do boljih vremena iz državne blagajne podmirivati. Dapaće neka država sagradi i uzdržava i one zemljami pi^ovidjene stanove, što će šumarskomu osoblju bezuvjetice trebati, hoće li se, da ovo po svojoj dužnosti ljudski službuje; samo neka onda ti stanovi ostanu državni. Za tiem treba po mom sudu bezuvjetice, da državna vlast izdašno i postojano starješuje upravam obćinskih šuma. To starješovanje ne treba do duše dalje zasizati, nego da se osigura ono, što zakon propisuje o kraških šumah; te osigurbe treba na krasu triput većma, nego li po ostaloj krajini. Jer ponajprije može na tom tlu svaka pogreška preopasna i takova biti, da se ni ne može popraviti, a za tiem ne ima u kraških obćina glavnoga uvjeta vlastitoj inicijativi u smjer posve valjana upravljanja šume, Prvlji će razlog svatko shvatiti, tko se sjeti Cesto spomenute opasne naravi kraškoga položaja, a da nedoraslost obćina dokažein, valja mi zasegnuti podalje. Dobru šumskomu gospodarstvu treba ne samo površine i zemlje, već i neke glavnice u svih šumskih razdjelih nalazeće se, svakovjeke žive gore. Budući ta glavnica male kamate izmeće a vazda se unovčiti može, dadu se zamamiti iahkoumni i potrebni vlastnici šume, da izvade glavnicu, to jest da posieku goru. Na toj istini temelji se najvećma razlog, za što samo iraućnici gospodariti mogu šumom i za što je šumsko gospodarstvo najnaprednije u vehkih posjednika; a zašto u mahh posjednika često nema nikakve šume, ili im je manje više poizsječena. TJ svaku će ruku obćine na primorskom krasu dugo još sirotovati, ali je gore to, što će se po mom priedlogu morati od njih zahtievati, da na svojih grićevitih pašnieih podižu goru, t. j . da na grdnoj prostoriji, ne đirajuć u nju više godina, istom stvore glavnicu žive gore, s toga bi se deseterostrukira za jedno mogao obkladiti, da će samo snažnu pritisku najviših oblasti poći za rukom naguati obćine^ da sbilja doprinose takove žrtve. |