DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1877 str. 9 <-- 9 --> PDF |
. — 65 — golet. Pa ipak iina Ba tom grozovitom kraju svieta iia uulju 5420 duša, a gospodari m sami po uredu popisati dali 180 do 170 glava sitnih kopitara, 460—500 kržljavih i mršavih goveda, 1000—1500 najprostijih ovaca, G20—1030 koza srednje bagre i 25—80 mršavih krraaka, koji će se brojevi iza pošasti i gladnih godina , s istinom sudarati, ali, cim bolje godine nastanu, puno veći biti. Svaki će se pametan čovjek, uzev na um, da se krašani ni obrtom ni trgovinom ne održavaju, samo po navedenih brojevih dosjetiti, koliko slabo ondje zemlja hrani svjetinu, kakov je to kukavan život na primorskom krasa, gdje bi sve po dvie rali one istrošene zemlje imale kruhom preraniti sedmero čeljadi. U istinu život je tieh neukih Podgoraca i Primoraca težak i pust ]<:ao što je i kras, te još Imkavniji, nego li bi imao biti, jer ne umiju umilovati, već samo kojekako pognojiti svoje sićušne njivice, a svoje najveće blago, svoju stoku zanemaruju, te im okršljava i prečesto od gladi skapava. Pa zašto je taj dio carevine tohko nazadan, mjesto da poput ostale Austrije proizvodljivošću i blagostanjem napreduje ? Očito s toga, što se je pučantvo umnožalo, a naobrazba i narodno gospodarstvo nije se gotovo ni s mjesta pokrenulo, dakle ni sredstava moglo namicati, da o njih žive pučanstvo, koje se je postupice potrostručilo. Ne možemo tajiti, da je vojnička uprava zemlje tomu nazadku u velike laiva, premda je istina, da ne bi sve okrenulo bilo toliko naopako, kad ne bismo tuj stajali na toli pogibeljnom kraškom vapnu, to jest, na takovu tlu, koje svagdje, gdje ga ima, povod je velikim neprilikam. Varao bi se, tko bi htio taj zanemarak u grieh upisati samo toj okolnosti, što je uprava zemlje bila vojnička. Pogledajmo tamo na dalmatinski i na istarski kras, pa će nam zabieljeti malne još golije i pustije klisure; zagiedat ćemo ondje jedva manje siromašno pučanstvo, pa ako je sviet onuda naobrazbom malo napredniji, to se ima zahvaliti samo onim preuljudjenim zemlje gospodarom, iza kojih je austrijsko gospodstvo slieđilo. Vojnička je uprava na hrvatskom krasu štošta uradila i još više pokušala, ne bi li se narodno gospodarstvo podiglo i zatira^nje šume zapriečilo; pa što joj se zamjeriti može, zašiljili bismo u ovaj stavak: što je godj učinila, bilo je sve još premalo. Ali neka ni naša vlada ni naši narodi odviše ne žale, što su Ovolikoj nevolji dali, da se na krasu udomaći ili što su ju ondje |