DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 51     <-- 51 -->        PDF

- 183 —
ima malo gdje tomu poslu prikladna mjesta, premda se po tom
trošak razvažanja priesađa umnaža.


Kad bi se na glini kređnoga vapna imala upriličiti sjemeništa,
to bi trebalo tu glinu najviše puti o veliku trošku umekotiti (raztvoriti
joj skrkljivost primjesom, te poizvađiti iz nje gruh i dr.);
stoga i jerbo je nužđna bar nedaleka voda, trebalo bi potražiti
zemlju, koja ne polieže neposredice od kređnoga vapna (kakva je
ona od kamena pješčenjaka il zelena porfira i kakva je naplovniea
po velikih koritih) ili bi bar trebalo izabrati polje, koje se još izrodilo
(ili koje bar prognojeno).


Kako je koj priedjel viši ili niži, tako mu je i posve drugačiji
porast, poimence ranije ili kasnje počimlje listati, s toga se i ne bi
mogao priesad za sav primorski kras nabavljati iz jedna sjemeništa,
recimo, koje je na obali. S toga bi valjalo sve primorske strane
Velebita razdieliti u tri pojasa, gornji bi se pojas sudarao s pridankom
visočina, s toga bi se sjemenište za taj pojas imalo ako je
nužda upriličiti na spomenutom pridanku.


23. U koritih, svrtcih i pukotinah krasa ima često toliko
nanesene zemlje, da je onud rastuće bilje toliko i ne treba. Tu zemlju
treba nanieti onuda, gdje je premalo ima. U taj smjer morat
će se kadšto naplovina iz velikih dolina privoziti.
Istina je, da će privoz tolike množine zemlje mnogo stajati;
ali ako se tako ne pomogne, pitam ja, kako ćete drugačije zagajivati
one posve gole stiene? Pa napokon moramo se doprimaći i
do tieh goleti; a manje će ipak stajati nastojanje, da zarastu u
goru i grmlje, nego li da ih kušamo zaodjenuti drugom kojom
zelenju.


(Nastavak će sliediti.)


Prvi izlet šumarskoga družtva.*)


Hrvatsko-slav. šumarsko družtvo stupilo je obdržavanjem prve
glavne skupštine dana 14. i 15. listopada 1876. u zemaljskom našem
gradu u život te je počelo, kako se nadam, blagotvorno djelo


*) Ovaj izvještaj se je njekako zametnuo medju spisi pokojnoga
bivšeg družtvenog tajnika Vladoja pl. Koroskenija i nije se mogao odmah u
II svežčić našeg lista, kako je bilo urečeno, uvrstiti. Doglasujemo ga ipak,
premda njesto kasno, štovanoj gospodi čitateljem našeg lista i molimo radi
ovog zakašnjenja da nam dobrohotno oproste.




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 184 vati.
DružtTu našem otvoreno je u našoj šnmami obilato nadarenoj
domovini široko polje za uspješan rad.


Sad mi je pako govoriti ob izletu. Po sastavljenom programu
priredili i poduzeli su članovi družtva, pošto su razprave dana 14.
listopada dovršene bile, sliedeći dan izlet šumarah u kralj, državne I
žurne blizu Lepavine, da razgledaju tamošnje interesantne predmete, j
osobito pako u svojoj vrsti još neviđjene transportne spreme za drvo, |
vlastničtvo g. Alexandra pl. Weissa*), kakovih valjda još nijedan 1
šumar vidio nije, i nadalje kulture i sjemeništa i t. d.


Posebni vlak kr. ugarske državne željeznice nosio je točno u 7
satih u jutro mnogobrojne članove izleta iz zagrebačkog kolodvora
prama Lepavini. U postaji Križevac stane vlak nekoliko časovah, da
primi nekoliko profesorah križevačkog šumarskog i gospodarskog
učilišta i osim ovih još nekoliko šumarah i prijateljah šumarstva,
koji su željeli biti učestnici toga izleta,


Po prilici oko ´/glO prijepodne stigosmo na kolodvor u Lepavinu,
koj je zelenim hrastovim lišćem i crno-žutimi i crveno-bielimi
zastavami izkićen bio. Ovdje nas dočeka srdačnim pozdravom šumarnik
g. Wiethe, a za njim g. pl. Weiss mladji priraiv nas besjedom
kratkom ali srdačnom i moleć, da budemo gosti njegovi za taj
dan. Obadva govora primljena su burnimi uzklici i gruvanjem mužarah.
G. šumarnik Wiethe i gosp. pl. Weiss odvede zatim naše 60
osobah brojeće družtvo kroz slavoluk hrastovim lišćem i drugimi
uresi liepo izkićenim u dugoljast šator, prostran i zastavami u narodnih
bojah urešen, gdje je za sve članove izleta stol priredjen bio.
Pošto se je družtvo jelom i pićem okriepilo, pročitan bje na poziv
družtvenoga podpredsjednika gosp. šumarnika Grunda od družtvenog
tajnika županijskog nadšumara g. VL Koroskenji-a sliedeći u predvečerje
kasno dostavljeni brzojav:


„Kr. šumarniku Antunu Tomiću, predsjedniku hrv.-slav. šumarskoga
družtva u Zagrebu!
Tutzing, 15. listopada 1876.


Njihova kr. visost gospodja kraljevna od "Ihurn i Taxis, knjeginja
u Bavarskoj, dala su mi nalog, da priobćim Vašoj Poglavitosti,
da Njezine Visosti sin prejasni knez Makso od Thurn i Taxis


*) Gosp. AlGks. pl. Weiss kupio je godino 1871/2. 2500 jutarah
bukovih šumah iz kr. državnih sumah kod Lepavine, te se je ugovorom
obvezao, ovaj kompleks za osam, eventualno za 12 godinah sasvim izsjeći
i očistiti.




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 185 pokroviteljstvo
nad šumarskim đružtvom rađostno prima. Njihova
kr. Visost želi družtvu procvat i uspjeh, te umoljava Vašu Poglavitost
članove glavne skupštine o tome shodnim načinom obaviestiti.


Herman barun Eeichlin-Melđegg,


dvorski kavalir.


Oduševljeno trokratno burno „Živio*^! i gruvanje mužarah poprati
ovu vrlo radostnu viest; svaki bo od prisutnih članovah došao
je time do uvjerenja, da će družtvo pod takovim visokim pokroviteljstvom
sjegurno najbolje procvasti i uspjevati, te da je time ujedno
obstanak družtva za buduće osiguran.


Podpisanora pripala je čast na pređlog gosp. podpredsjeđnika,
da su ga članovi družtva za izvjestitelja šumarskoga lista, koj je u
hrvatskom i njemačkom jeziku izaći imao. jednoglasno izabrali i svestrano
pozdravili. Podpisani bijaše već zato što više pripravan na
to častno zvanje, što mu je time prilika dana, u svom izvještaju ob
izletu i one članove družtva i prijatelje šumarstva obaviestiti o glavnih
momentih ove krasne zabave, koji su bili zapriečeni, osobno
učestvovati kod izleta.


Ustavši od stola tumačio je g. pl. Weiss prisutnoj gospodi razumljivim
načinom i vrlo točno, kako je on glavno mjesto za iztovarenje
drva na kolodvoru u Lepavini uredio. Ja sam tako slobodan
0 tom ovdje nekoliko riečih progovoriti. Prije svega vriedno je svratiti
pozornost na vrlo praktičan i svrsi shodan greben za stovarenje
(Verladerampe), 800 je metarah dug, te stoji prečkom jednom u
savezu sa kolotečinom kr. ug. državne željeznice. Time omogućuje
namještanje posebna vlaka od 36 tovarnih kolesinah, kojih podloga
sa grebenom u istoj razini stoje, tako da se drvo, koje se iz šume
dovaža na malih lovriesih, odmah u kolesine baciti može. Ovaj način
tovarenja u kolesine po uzdužnoj zasadi grebena, izbjegavajuć namještanje
drva u fondu stovarišta stoji 80 nove. po kolesini, dočim
bi svako drugo tovarenje u kolesinah popriečno 2 for. austr. vr, za
svaku kolesinu stojalo. Godišnji proizvod iznaša 3000 kolesinah to
čini u jednoj godini 3600 for. a kroz 8 godinah 28.800 for. prištednje.
Pošto namještanje uzdužnog grebena sa priključom, koji vodi
na kolotečinu državne željeznice 7000 for. stoji, može se korist te
spreme lahko uviditi i svakomu kod takovih poduzećah najtoplije
preporučiti.




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 186 Ea/
gleđajuć to prođje vrieme do 11. ure prije podne i pošto su
mješovitim vlakom iz Zagreba i Križevca medjutim još nekoliko
gostih (potraguše) pridošli, dali smo se na izlet u bume koj je tim
ugodniji i lagodniji bio što smo five predmete vriedne motrenja dohvatiti
mogli malom željeznicom, koju je g. pl. Weiss za izvoz drva
sagraditi dao. Mali parovoz (Teuderlocoraotiv) sa 30 konjskih silah
78:^0 klgr. == 130 contih težka izkićen vienci i zastavami primio je
u priključenoj otvorenoj kolesini, takodjer izkićenoj crveno bielimi
zastavami sve članove izleta, cvreajuei ivižd maloga parovoza — a
vlak krene uz gromoviti „hurra!" vozećih se na njem u šumu. Eazmak
ove željeznice 1 je metar širok, a do sada položene kolomije
duge su 14 kiloraetarah. Ovdje mi je odmah spomenuti uzpona željeznice,
koja se do 6 kilometarah lagano od 0—3% diže, a tek onda
najedanput prelazi na h^/^ t. j . 1 : 19, da provali gorski greben. To
je svakako najveći uzpon, koj se dosada kod miših željeznicah nalazi.
Uvažiti se dakako imade ta okolnost da se na tom uzponu samo
prazne kolesine ili bolje lowries penju, dočim vožnja u dolinu tovar
u Lepavinu odnese; nu ipak je trasa na gorskom grebenu na gdjekojih
mjestih na 2Vo uzpona izvedena; gdje tovar 28.000 klgr. =
500 centih netto za svaki vlak iznositi mora.


Vožnja naša bila je kratka i brza do cestovoda iz bukovine
212 metara (112 hvati) duga, 9.5 met. visoka, sagradjena u krivulji
i neprekidno đižećeg se u visinu. — Eazgledasmo tu interesantnu
gradnju. Tom prilikom izjavi g. pl. Weiss opet svoje izkustvo, da se
bukovina u osovnom položaju vanjskom uticaju vrlo dobro upire, dočim
se u suvodnom položaju za tri godine tako pokvari, da se izmjenjivati
mora.


Omjer uvijanja željeznice (polumjer od 50 met.) dopušta sjedne
strane, da se krivulje privijaju naravnom tlu. dočim s druge strane
opet izvedenje predmeta u obluku i opadu troškovi sagradjivanja
dosta znatno umanjuje, što kod normalnih željeznicah dosada naravno
još nije opaženo. Po tumačenju g. pl. Weissa leži mogućnost tako
graditi samo po mogućnosti dosta blizom namještenju kotačah paro-
Tozah, koji su po sistemu Krausovom u Monakovu sagradjeni, dotično
iz bhzine njihovih osovinah.


Posije kratke vo^je svratio je g. pl. Weiss mladji našu pozornost
na jednostavni a što je pri tome najvažnije na jeftinoću sisaljkah,
kojimi se dolievaju obadva male tenderlokomotive (druga




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 187 imade
20 konjskih sila sa težinom od 5600 kgr. = lOO centih),


kao na praktično uredjenu izmjenu koloraijah.


Vlak je medjutim stigo na ležište drva u šumi, koje je tako
uredjeno, da se na desnoj strani kraj kolotečine drvo bez razlike
vrsti i izbora iztovari, dočim se na lievoj strani drvo prebira i slaže.
Bukovina za gorivo slaže se u sortah I. (takozvano bečko drvo) II.
i III. razreda napose. Drvo I. razreda izvaža se u Beč II. i IIL
razreda u Zagreb i Buda-Peštu. Brezovina, koja se pomješana nalazi,
dobro se prodaje u bečke pekare.


Proizvadjanje u Lepavini ograničeno je kod mjernih stabalah
na drvo za pražine za južnu željeznicu, u koliko panj dosiže. Iz
vršikah i tankih stabalah sieče se drvo za gorivo I. razreda za
Beč, dočim se krive grane i nezdravo drvo za drvo II. i IIL razreda
priređjuje, koje u Zagreb i u Peštu ide. Grančice, ciepci i trunke
sažežu se na ugalj. Druge vrsti drva, koje se u šumi nalazi, kao
briest i javor izrađjuju se na lies. Za čvorava i neciepiva stabla sa
okrugljastirai kvrgami nije jošte pravi sbrečaj iznadjen t. j . nije jošte
dosta jeftino, pošto se slično drvo samo u zagrebačkih ciglanah rabiti
može te je najviše 5 for. a. vr. po hvatu u Lepavini vrieđno.


Po kazivanju g. pl. Weissa mladjega proizvađja se na godinu
na posječnoj ploštini od svojih 300 i još nekoliko jutarah 8—10.000
hvatih goriva drva od 1 metra dužine, nadalje po prilici 120.000
komadah bukovih pražinah za južnu željeznicu, 12 do 15.000 kubičnih
stopah liesa i do 12.000 centih bukova uglja za Štajersku.
Pilarska nadnica iznaša za 1 hvat I. razreda 2 for. 50 novč., za 1
hvat II. razreda 1 for. austr. vr. ~ Tom prilikom tumačio nam je


g. pl. Weiss obširno cielo rukovanje u šumi, i kontrolu i t. d. što
pođpisani nemože pobliže navesti, pošto bi mu izvještaj preobširnim
postao i prostor družtvenoga lista prekoračio.
Što se tiče izvoznih troškovah u obće, to iznašaju kod uzke
kolotečne željeznice za izvoz drva u Lepavinu 2 nov. na centu i
milju, dočim bi tovari na kolih po izkustvu 10 nov. na centu i
milju stojah. Ako dakle plaća za hvat drva 4 for. po tom računu
stoji, to iznaša željeznicom samo 80 novč. Razlika ta imade amortizirati
troškove sagradjenja željeznice. Pošto pruga na milju stoji


60.000 for. a. vr. to se ima kod namještenja u prvom redu težina
izvoza uvažiti, i ako je amortizacija nedvojbena, onda se može sagradjenje
željeznice u takovu svrhu najbolje preporučiti, osobito ako
se u obzir uzme, da se bukovina lahko pokvari; jerbo takovi pod


ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 188 —


hvati moraju nepovoljno izpasti, ako se izradjeno drvo nemože brzo
na trg đonieti.


Iz skladišta drva podjosmo pod vodstvona g. šumarnika Wiethea
jednim dielom vrlo marljivo izvedene, 300 jutara obsižuće šumske
kulture, koju je u prošlom ljetu g. kr. šumarski upravitelj Moravee
usadio, sastojeće iz omorikah i listačah a vjetru na umet iz borah.
U ovu ee se kulturu sada jošte hrastovi usaditi. — Ujedno čuli smo
od g. Wiethea, da će se još ove godine 800 jutara na sličan način
Izradjivati, što je svakako gorostasni posao, koji se gosp. šumarniku
Wietheu i g. šumarskom upravitelju Moravcu zavidjeti nemože.
Zatim posjetismo u blizini ležeće po prilici 1200 Dhvatih veliko
sjemenište i rasadnik, gdje smo vrlo liepe i bujne rasline omorike,
bora i ariže našli. Druge đvie šumske kulture nismo mogli radi oda-
Ijenosti i radi kasno doba posjetiti.


Vraćajuć se iz vrta krene družtvo šumskom željeznicom i pod
gruvanjem mužarah na kolodvor u Lepavinu, gdje smo u 4 sata
posije podne sretno prispjeli. U Lepavini počastio je g. pL Weiss u
svečano izkieenom šatoru članove izleta vrlo obiljnom i ukusno naredjenom
gostbom. Prva je zdravica nazdravljena od gosp. nadšumara
Mallina prejasnom knezu Maksimilijanu od Thurna i Tazisa,
sadašnjem pokrovitelju družtva, a primljena je uzhićenjem od cieloga
družtva burnim „živio!" i gruvanjem mužarah. Ujedno odpravilo
je družtvo na kneževskog pokrovitelja shedeći brzojav.


„Njezinoj kralj, visosti gospodji nasljednjoj knjeginji udovici
Karolini od Thurna i Tazisa, vojvođkinji Bavarskoj, Regensburg.


Hrvatsko-slav. šumarsko družtvo, nalazeće se na izletu u državnih
šumah Lepavinskih. najdubljim počitovanjem primilo je brzojavnim
putem iztaknutu po Vašoj kr. Visosti blagonaklonost prama
đružtvu, te nazdravlja svoga pokrovitelja Njeg. prejasnost g. kneza
Maksimilijana od Thurna i Tazisa trokratnim burnim „živio."


Predsjedničtvo.


Sada istom sliedile su zdravice na predsjedničtvo družtva, na
gospođu Weisse starijeg i mlađjeg, na g. šumarnika Wiethea, na g.
županijskog nadšumara VI. Koroskenji-a, koj si je za ustroj družtva
vehkih zaslugah stekao, na križevačko šumarsko i gospodarsko
učilište itd. kroz cielo vrieme do kraja bijaše družtvo najbolje volje
i veselo.


U 7 sati na večer dade zvonce na kolodvoru znak na odlazak.
Družtvo dalo se na put, mužari su gr uvali, baklje svjetile, i pri




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 189 —


spjevši na kolodvor rukovali smo se i slavili najsrdačniji oproštaj.
Tada nas primi poseban vlak kr. ug. državne željeznice i praćeni
burnimi uzklici krenusmo put Križevac-Zagreba.


Tako se svrši prvi izlet hrv.-slavonskoga šumarskoga družtva,
koj je sve članove najbolje zadovoljio, te će biti upisan zlatnimi slovi
u ljetopis šumarskoga družtva na vječnu uspomenu.


Na koncu svoga izvještaja scienim da ću svim članovom izleta
iz duše govoriti, ako ovdje gospođi Weissu starijemu i mlađjemu,
koji su si toliko truda dali te nas tako sjajno počastili, kao nadalje


g. kr. šumarniku Wietheu za prijazno vodjenje n državnih žumah,
g. šumarskom upravitelju Moravcu, u kojeg je distriktu izlet učinjen,
za vrlo uslužno dane ubaviesti najtopliju hvalu izreknem, te vaskolikoj
ovoj gospodi dovikujem trokratni „živili!"
Izvjestitelj:


Dragutin F. Hlara,


prof. šumarstva na ki*. učilištu u Križevcu.


Gradiška imovna obćina sa šumarskoga stanovišta.


Napisao nadšumar ZihmmdovsJcL


Godine 1872. i 1873. preduze mjestno povjerenstvo za diobu
šuma na temelju zakona od 8. lipnja 1871. razdiobu erarskih šuma
bivše gradiške pukovnije, te ju na toliko izvede, da je već 7. studenoga
1873. c. kr. središnje povjerenstvo tu diobu potvrdilo i zaključilo.
Već 16. i 17. prosinca iste godine sastadoše se zastupnici
gradiške imovne obćine, te učiniše što je za početak organizacije
neobhođno nuždno bilo izabraše naime predsjednika i gospodarstveni
odbor, ustanoviše plaću i potrebiti broj osoblja za upravu i čuvanje
šuma. Pošto su ovi zaključci potvrdjeni izabra 3. i 4. veljače 1874
zastupstvo šumare i lugare, a 1. ožujka započe i nad.sumar sa izabranim
osobljem svoje djelovanje.


Spomenuto nadšumarsko mjesto povjereno bi kontroloru, kao
zamjeniku nadšumara, a za kontrolora bi izabran neki c. k. umirovljeni
šumar. Predaja šuma započe mjeseca ožujka, mjeseca travnja bude
ona u prisutnosti c. kr. šumarskoga nadzornika nastavljena te napokon
u svibnju 1874 dovršena.


Diobom pripalo je imovnoj obćini 58,349.60 jutara šume, računajući
jutro po 1600 D^ u ukupnoj vriednosti po procjeni c. kr.
središnjega povjerenstva 7,629.951 for. 14 nove. a. vr.