DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 51 <-- 51 --> PDF |
- 183 — ima malo gdje tomu poslu prikladna mjesta, premda se po tom trošak razvažanja priesađa umnaža. Kad bi se na glini kređnoga vapna imala upriličiti sjemeništa, to bi trebalo tu glinu najviše puti o veliku trošku umekotiti (raztvoriti joj skrkljivost primjesom, te poizvađiti iz nje gruh i dr.); stoga i jerbo je nužđna bar nedaleka voda, trebalo bi potražiti zemlju, koja ne polieže neposredice od kređnoga vapna (kakva je ona od kamena pješčenjaka il zelena porfira i kakva je naplovniea po velikih koritih) ili bi bar trebalo izabrati polje, koje se još izrodilo (ili koje bar prognojeno). Kako je koj priedjel viši ili niži, tako mu je i posve drugačiji porast, poimence ranije ili kasnje počimlje listati, s toga se i ne bi mogao priesad za sav primorski kras nabavljati iz jedna sjemeništa, recimo, koje je na obali. S toga bi valjalo sve primorske strane Velebita razdieliti u tri pojasa, gornji bi se pojas sudarao s pridankom visočina, s toga bi se sjemenište za taj pojas imalo ako je nužda upriličiti na spomenutom pridanku. 23. U koritih, svrtcih i pukotinah krasa ima često toliko nanesene zemlje, da je onud rastuće bilje toliko i ne treba. Tu zemlju treba nanieti onuda, gdje je premalo ima. U taj smjer morat će se kadšto naplovina iz velikih dolina privoziti. Istina je, da će privoz tolike množine zemlje mnogo stajati; ali ako se tako ne pomogne, pitam ja, kako ćete drugačije zagajivati one posve gole stiene? Pa napokon moramo se doprimaći i do tieh goleti; a manje će ipak stajati nastojanje, da zarastu u goru i grmlje, nego li da ih kušamo zaodjenuti drugom kojom zelenju. (Nastavak će sliediti.) Prvi izlet šumarskoga družtva.*) Hrvatsko-slav. šumarsko družtvo stupilo je obdržavanjem prve glavne skupštine dana 14. i 15. listopada 1876. u zemaljskom našem gradu u život te je počelo, kako se nadam, blagotvorno djelo *) Ovaj izvještaj se je njekako zametnuo medju spisi pokojnoga bivšeg družtvenog tajnika Vladoja pl. Koroskenija i nije se mogao odmah u II svežčić našeg lista, kako je bilo urečeno, uvrstiti. Doglasujemo ga ipak, premda njesto kasno, štovanoj gospodi čitateljem našeg lista i molimo radi ovog zakašnjenja da nam dobrohotno oproste. |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 184 vati. DružtTu našem otvoreno je u našoj šnmami obilato nadarenoj domovini široko polje za uspješan rad. Sad mi je pako govoriti ob izletu. Po sastavljenom programu priredili i poduzeli su članovi družtva, pošto su razprave dana 14. listopada dovršene bile, sliedeći dan izlet šumarah u kralj, državne I žurne blizu Lepavine, da razgledaju tamošnje interesantne predmete, j osobito pako u svojoj vrsti još neviđjene transportne spreme za drvo, | vlastničtvo g. Alexandra pl. Weissa*), kakovih valjda još nijedan 1 šumar vidio nije, i nadalje kulture i sjemeništa i t. d. Posebni vlak kr. ugarske državne željeznice nosio je točno u 7 satih u jutro mnogobrojne članove izleta iz zagrebačkog kolodvora prama Lepavini. U postaji Križevac stane vlak nekoliko časovah, da primi nekoliko profesorah križevačkog šumarskog i gospodarskog učilišta i osim ovih još nekoliko šumarah i prijateljah šumarstva, koji su željeli biti učestnici toga izleta, Po prilici oko ´/glO prijepodne stigosmo na kolodvor u Lepavinu, koj je zelenim hrastovim lišćem i crno-žutimi i crveno-bielimi zastavami izkićen bio. Ovdje nas dočeka srdačnim pozdravom šumarnik g. Wiethe, a za njim g. pl. Weiss mladji priraiv nas besjedom kratkom ali srdačnom i moleć, da budemo gosti njegovi za taj dan. Obadva govora primljena su burnimi uzklici i gruvanjem mužarah. G. šumarnik Wiethe i gosp. pl. Weiss odvede zatim naše 60 osobah brojeće družtvo kroz slavoluk hrastovim lišćem i drugimi uresi liepo izkićenim u dugoljast šator, prostran i zastavami u narodnih bojah urešen, gdje je za sve članove izleta stol priredjen bio. Pošto se je družtvo jelom i pićem okriepilo, pročitan bje na poziv družtvenoga podpredsjednika gosp. šumarnika Grunda od družtvenog tajnika županijskog nadšumara g. VL Koroskenji-a sliedeći u predvečerje kasno dostavljeni brzojav: „Kr. šumarniku Antunu Tomiću, predsjedniku hrv.-slav. šumarskoga družtva u Zagrebu! Tutzing, 15. listopada 1876. Njihova kr. visost gospodja kraljevna od "Ihurn i Taxis, knjeginja u Bavarskoj, dala su mi nalog, da priobćim Vašoj Poglavitosti, da Njezine Visosti sin prejasni knez Makso od Thurn i Taxis *) Gosp. AlGks. pl. Weiss kupio je godino 1871/2. 2500 jutarah bukovih šumah iz kr. državnih sumah kod Lepavine, te se je ugovorom obvezao, ovaj kompleks za osam, eventualno za 12 godinah sasvim izsjeći i očistiti. |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 185 pokroviteljstvo nad šumarskim đružtvom rađostno prima. Njihova kr. Visost želi družtvu procvat i uspjeh, te umoljava Vašu Poglavitost članove glavne skupštine o tome shodnim načinom obaviestiti. Herman barun Eeichlin-Melđegg, dvorski kavalir. Oduševljeno trokratno burno „Živio*^! i gruvanje mužarah poprati ovu vrlo radostnu viest; svaki bo od prisutnih članovah došao je time do uvjerenja, da će družtvo pod takovim visokim pokroviteljstvom sjegurno najbolje procvasti i uspjevati, te da je time ujedno obstanak družtva za buduće osiguran. Podpisanora pripala je čast na pređlog gosp. podpredsjeđnika, da su ga članovi družtva za izvjestitelja šumarskoga lista, koj je u hrvatskom i njemačkom jeziku izaći imao. jednoglasno izabrali i svestrano pozdravili. Podpisani bijaše već zato što više pripravan na to častno zvanje, što mu je time prilika dana, u svom izvještaju ob izletu i one članove družtva i prijatelje šumarstva obaviestiti o glavnih momentih ove krasne zabave, koji su bili zapriečeni, osobno učestvovati kod izleta. Ustavši od stola tumačio je g. pl. Weiss prisutnoj gospodi razumljivim načinom i vrlo točno, kako je on glavno mjesto za iztovarenje drva na kolodvoru u Lepavini uredio. Ja sam tako slobodan 0 tom ovdje nekoliko riečih progovoriti. Prije svega vriedno je svratiti pozornost na vrlo praktičan i svrsi shodan greben za stovarenje (Verladerampe), 800 je metarah dug, te stoji prečkom jednom u savezu sa kolotečinom kr. ug. državne željeznice. Time omogućuje namještanje posebna vlaka od 36 tovarnih kolesinah, kojih podloga sa grebenom u istoj razini stoje, tako da se drvo, koje se iz šume dovaža na malih lovriesih, odmah u kolesine baciti može. Ovaj način tovarenja u kolesine po uzdužnoj zasadi grebena, izbjegavajuć namještanje drva u fondu stovarišta stoji 80 nove. po kolesini, dočim bi svako drugo tovarenje u kolesinah popriečno 2 for. austr. vr, za svaku kolesinu stojalo. Godišnji proizvod iznaša 3000 kolesinah to čini u jednoj godini 3600 for. a kroz 8 godinah 28.800 for. prištednje. Pošto namještanje uzdužnog grebena sa priključom, koji vodi na kolotečinu državne željeznice 7000 for. stoji, može se korist te spreme lahko uviditi i svakomu kod takovih poduzećah najtoplije preporučiti. |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 186 Ea/ gleđajuć to prođje vrieme do 11. ure prije podne i pošto su mješovitim vlakom iz Zagreba i Križevca medjutim još nekoliko gostih (potraguše) pridošli, dali smo se na izlet u bume koj je tim ugodniji i lagodniji bio što smo five predmete vriedne motrenja dohvatiti mogli malom željeznicom, koju je g. pl. Weiss za izvoz drva sagraditi dao. Mali parovoz (Teuderlocoraotiv) sa 30 konjskih silah 78:^0 klgr. == 130 contih težka izkićen vienci i zastavami primio je u priključenoj otvorenoj kolesini, takodjer izkićenoj crveno bielimi zastavami sve članove izleta, cvreajuei ivižd maloga parovoza — a vlak krene uz gromoviti „hurra!" vozećih se na njem u šumu. Eazmak ove željeznice 1 je metar širok, a do sada položene kolomije duge su 14 kiloraetarah. Ovdje mi je odmah spomenuti uzpona željeznice, koja se do 6 kilometarah lagano od 0—3% diže, a tek onda najedanput prelazi na h^/^ t. j . 1 : 19, da provali gorski greben. To je svakako najveći uzpon, koj se dosada kod miših željeznicah nalazi. Uvažiti se dakako imade ta okolnost da se na tom uzponu samo prazne kolesine ili bolje lowries penju, dočim vožnja u dolinu tovar u Lepavinu odnese; nu ipak je trasa na gorskom grebenu na gdjekojih mjestih na 2Vo uzpona izvedena; gdje tovar 28.000 klgr. = 500 centih netto za svaki vlak iznositi mora. Vožnja naša bila je kratka i brza do cestovoda iz bukovine 212 metara (112 hvati) duga, 9.5 met. visoka, sagradjena u krivulji i neprekidno đižećeg se u visinu. — Eazgledasmo tu interesantnu gradnju. Tom prilikom izjavi g. pl. Weiss opet svoje izkustvo, da se bukovina u osovnom položaju vanjskom uticaju vrlo dobro upire, dočim se u suvodnom položaju za tri godine tako pokvari, da se izmjenjivati mora. Omjer uvijanja željeznice (polumjer od 50 met.) dopušta sjedne strane, da se krivulje privijaju naravnom tlu. dočim s druge strane opet izvedenje predmeta u obluku i opadu troškovi sagradjivanja dosta znatno umanjuje, što kod normalnih željeznicah dosada naravno još nije opaženo. Po tumačenju g. pl. Weissa leži mogućnost tako graditi samo po mogućnosti dosta blizom namještenju kotačah paro- Tozah, koji su po sistemu Krausovom u Monakovu sagradjeni, dotično iz bhzine njihovih osovinah. Posije kratke vo^je svratio je g. pl. Weiss mladji našu pozornost na jednostavni a što je pri tome najvažnije na jeftinoću sisaljkah, kojimi se dolievaju obadva male tenderlokomotive (druga |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 187 imade 20 konjskih sila sa težinom od 5600 kgr. = lOO centih), kao na praktično uredjenu izmjenu koloraijah. Vlak je medjutim stigo na ležište drva u šumi, koje je tako uredjeno, da se na desnoj strani kraj kolotečine drvo bez razlike vrsti i izbora iztovari, dočim se na lievoj strani drvo prebira i slaže. Bukovina za gorivo slaže se u sortah I. (takozvano bečko drvo) II. i III. razreda napose. Drvo I. razreda izvaža se u Beč II. i IIL razreda u Zagreb i Buda-Peštu. Brezovina, koja se pomješana nalazi, dobro se prodaje u bečke pekare. Proizvadjanje u Lepavini ograničeno je kod mjernih stabalah na drvo za pražine za južnu željeznicu, u koliko panj dosiže. Iz vršikah i tankih stabalah sieče se drvo za gorivo I. razreda za Beč, dočim se krive grane i nezdravo drvo za drvo II. i IIL razreda priređjuje, koje u Zagreb i u Peštu ide. Grančice, ciepci i trunke sažežu se na ugalj. Druge vrsti drva, koje se u šumi nalazi, kao briest i javor izrađjuju se na lies. Za čvorava i neciepiva stabla sa okrugljastirai kvrgami nije jošte pravi sbrečaj iznadjen t. j . nije jošte dosta jeftino, pošto se slično drvo samo u zagrebačkih ciglanah rabiti može te je najviše 5 for. a. vr. po hvatu u Lepavini vrieđno. Po kazivanju g. pl. Weissa mladjega proizvađja se na godinu na posječnoj ploštini od svojih 300 i još nekoliko jutarah 8—10.000 hvatih goriva drva od 1 metra dužine, nadalje po prilici 120.000 komadah bukovih pražinah za južnu željeznicu, 12 do 15.000 kubičnih stopah liesa i do 12.000 centih bukova uglja za Štajersku. Pilarska nadnica iznaša za 1 hvat I. razreda 2 for. 50 novč., za 1 hvat II. razreda 1 for. austr. vr. ~ Tom prilikom tumačio nam je g. pl. Weiss obširno cielo rukovanje u šumi, i kontrolu i t. d. što pođpisani nemože pobliže navesti, pošto bi mu izvještaj preobširnim postao i prostor družtvenoga lista prekoračio. Što se tiče izvoznih troškovah u obće, to iznašaju kod uzke kolotečne željeznice za izvoz drva u Lepavinu 2 nov. na centu i milju, dočim bi tovari na kolih po izkustvu 10 nov. na centu i milju stojah. Ako dakle plaća za hvat drva 4 for. po tom računu stoji, to iznaša željeznicom samo 80 novč. Razlika ta imade amortizirati troškove sagradjenja željeznice. Pošto pruga na milju stoji 60.000 for. a. vr. to se ima kod namještenja u prvom redu težina izvoza uvažiti, i ako je amortizacija nedvojbena, onda se može sagradjenje željeznice u takovu svrhu najbolje preporučiti, osobito ako se u obzir uzme, da se bukovina lahko pokvari; jerbo takovi pod |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 188 — hvati moraju nepovoljno izpasti, ako se izradjeno drvo nemože brzo na trg đonieti. Iz skladišta drva podjosmo pod vodstvona g. šumarnika Wiethea jednim dielom vrlo marljivo izvedene, 300 jutara obsižuće šumske kulture, koju je u prošlom ljetu g. kr. šumarski upravitelj Moravee usadio, sastojeće iz omorikah i listačah a vjetru na umet iz borah. U ovu ee se kulturu sada jošte hrastovi usaditi. — Ujedno čuli smo od g. Wiethea, da će se još ove godine 800 jutara na sličan način Izradjivati, što je svakako gorostasni posao, koji se gosp. šumarniku Wietheu i g. šumarskom upravitelju Moravcu zavidjeti nemože. Zatim posjetismo u blizini ležeće po prilici 1200 Dhvatih veliko sjemenište i rasadnik, gdje smo vrlo liepe i bujne rasline omorike, bora i ariže našli. Druge đvie šumske kulture nismo mogli radi oda- Ijenosti i radi kasno doba posjetiti. Vraćajuć se iz vrta krene družtvo šumskom željeznicom i pod gruvanjem mužarah na kolodvor u Lepavinu, gdje smo u 4 sata posije podne sretno prispjeli. U Lepavini počastio je g. pL Weiss u svečano izkieenom šatoru članove izleta vrlo obiljnom i ukusno naredjenom gostbom. Prva je zdravica nazdravljena od gosp. nadšumara Mallina prejasnom knezu Maksimilijanu od Thurna i Tazisa, sadašnjem pokrovitelju družtva, a primljena je uzhićenjem od cieloga družtva burnim „živio!" i gruvanjem mužarah. Ujedno odpravilo je družtvo na kneževskog pokrovitelja shedeći brzojav. „Njezinoj kralj, visosti gospodji nasljednjoj knjeginji udovici Karolini od Thurna i Tazisa, vojvođkinji Bavarskoj, Regensburg. Hrvatsko-slav. šumarsko družtvo, nalazeće se na izletu u državnih šumah Lepavinskih. najdubljim počitovanjem primilo je brzojavnim putem iztaknutu po Vašoj kr. Visosti blagonaklonost prama đružtvu, te nazdravlja svoga pokrovitelja Njeg. prejasnost g. kneza Maksimilijana od Thurna i Tazisa trokratnim burnim „živio." Predsjedničtvo. Sada istom sliedile su zdravice na predsjedničtvo družtva, na gospođu Weisse starijeg i mlađjeg, na g. šumarnika Wiethea, na g. županijskog nadšumara VI. Koroskenji-a, koj si je za ustroj družtva vehkih zaslugah stekao, na križevačko šumarsko i gospodarsko učilište itd. kroz cielo vrieme do kraja bijaše družtvo najbolje volje i veselo. U 7 sati na večer dade zvonce na kolodvoru znak na odlazak. Družtvo dalo se na put, mužari su gr uvali, baklje svjetile, i pri |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 189 — spjevši na kolodvor rukovali smo se i slavili najsrdačniji oproštaj. Tada nas primi poseban vlak kr. ug. državne željeznice i praćeni burnimi uzklici krenusmo put Križevac-Zagreba. Tako se svrši prvi izlet hrv.-slavonskoga šumarskoga družtva, koj je sve članove najbolje zadovoljio, te će biti upisan zlatnimi slovi u ljetopis šumarskoga družtva na vječnu uspomenu. Na koncu svoga izvještaja scienim da ću svim članovom izleta iz duše govoriti, ako ovdje gospođi Weissu starijemu i mlađjemu, koji su si toliko truda dali te nas tako sjajno počastili, kao nadalje g. kr. šumarniku Wietheu za prijazno vodjenje n državnih žumah, g. šumarskom upravitelju Moravcu, u kojeg je distriktu izlet učinjen, za vrlo uslužno dane ubaviesti najtopliju hvalu izreknem, te vaskolikoj ovoj gospodi dovikujem trokratni „živili!" Izvjestitelj: Dragutin F. Hlara, prof. šumarstva na ki*. učilištu u Križevcu. Gradiška imovna obćina sa šumarskoga stanovišta. Napisao nadšumar ZihmmdovsJcL Godine 1872. i 1873. preduze mjestno povjerenstvo za diobu šuma na temelju zakona od 8. lipnja 1871. razdiobu erarskih šuma bivše gradiške pukovnije, te ju na toliko izvede, da je već 7. studenoga 1873. c. kr. središnje povjerenstvo tu diobu potvrdilo i zaključilo. Već 16. i 17. prosinca iste godine sastadoše se zastupnici gradiške imovne obćine, te učiniše što je za početak organizacije neobhođno nuždno bilo izabraše naime predsjednika i gospodarstveni odbor, ustanoviše plaću i potrebiti broj osoblja za upravu i čuvanje šuma. Pošto su ovi zaključci potvrdjeni izabra 3. i 4. veljače 1874 zastupstvo šumare i lugare, a 1. ožujka započe i nad.sumar sa izabranim osobljem svoje djelovanje. Spomenuto nadšumarsko mjesto povjereno bi kontroloru, kao zamjeniku nadšumara, a za kontrolora bi izabran neki c. k. umirovljeni šumar. Predaja šuma započe mjeseca ožujka, mjeseca travnja bude ona u prisutnosti c. kr. šumarskoga nadzornika nastavljena te napokon u svibnju 1874 dovršena. Diobom pripalo je imovnoj obćini 58,349.60 jutara šume, računajući jutro po 1600 D^ u ukupnoj vriednosti po procjeni c. kr. središnjega povjerenstva 7,629.951 for. 14 nove. a. vr. |