DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 195 I. razđ. u površini 3179*04 jut. sa 51,984 N. hv. II. „ „ 2998-83 „ „ 51,671 „ „ III. „ r 2165.51 , „ 52,502 „ „ IV. „ „ 2065-81 „ „ 51,312 N. hv. Od ova 32 gospodarska odjela osim nuzgrednoga užitka sitne šume, pokazuje se u prvom razdobjn za prvih 10 godina prihod od 24,065*05 iiorm, hvati, a u drugih 10 god. sa 24,633-85 norm. hvati drva. Od tog odpuda na glavni užitak 22,051*95 odnosno 22,020*65 norm. hvati, a na nuzgredni 2013´lO odnosno 2613´20 norm. hvati. Valja spomenuti, da su dozrela stabla, koja naravno u prvu razdobju k uporabi dolaze, bez prirasta u red sječe dovedena, a čistine, koje će se pošumiti, nisu sa svojim budućim prihodom takodjer uračunane. Napomenuti nam valja jošte, da je erar tu procienu izveo po sekcijah, te se dakle po tom ciela radnja temelji na tako zvanom razdielenju na sekcije (Sektionswirthschaft) a ne na razdielenju u kotare, koji se način žalibože većinom u gorskih priedjelih upotrebljuje. Nedostatak koji tim nastaje moći će se izbjeći tako, da se sekcije preračunaju u kotare, te da se ovi kotari kao posebni odjeli smatraju. Buduć daje obrast šuma uobće vrlo manjkav, to je neposredna posljedica ove okolnosti razmjerno premalena sječa drva (Hiebsatz). Ova sječa drva povećava se u kasnijih razdobjih znatno, a nakon prve obhodnje mora se ova podvostručiti, zadobiju li sastojine podpuni sklop i pošumi li se sve za šumu prikladno zemljište. Toga radi mora se po š umij i vanj u u gradiškoj imovnoj obćini sva briga i skrb posvetiti, te su stoga svi oni, koji se budi s kojega razloga protive prigledbi oko šumske kulture neprijatelji obćem dobru, te spomenutom sječom drva sravnati ćemo prihod od četiri godina, da spoznamo tako u cielosti i pojedince one momente, koji pravilnom uredjenju šume neodgovaraju. Bilo ie dohodka: |