DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 201 — 4. Da gospodarstvo i uzgoj vode, kao što i kod državnih šuma, izpitani šumari. 5. Da se uvede potrajno uživarijr,. G. Da se visak upotriebljuje u javne svrhe. 7. Da država imade vrhovni nadzor nad imovinom. Ova načela, kojim je povodom najplemenitija nakana, proiztekla su iz zakona od 15. lipnja 1873 o imovnih obeinah; u koliko pako ovaj zakon svrsi odgovara iztražiti ću drugi put. U Novoj gradiški, dne 24. lipnja 1877. F. Zikmunđovskj, nadsumar. Prirastak drva na temelju skrižaljke o dohodku; odnošaj toga prirastka prema popriečnom prirastku sječne dobe i prema normalnoj zalihi uredjene šume. Piše umirovljeni ŠUmamik Ant e Tomić , Da se uzmogne točno označiti razlika medju prirastkom drva na temelju skrižaljkah o dohodku, prispodobiv jih s popriečnim prirastkom sječne dobe, od potrebe je prije svega valjana skrižaljka o prirastku drva i o njihovom dohodku. Medju mnogimi i raznimi skrižaljkami o dohodku stekoše obće priznanje šumske skrižaljk e od Eudolfa Feistmantla, u Beču 1854 kod Vilima Braumtillera. Buduć se moja iztraživanja o prirastku drva u nizkoj bukovoj šumi, (koja sam poduzeo u šumskom kotaru „Neman-Orleanskom" u Banatu) sudaraju sa razmierjem prirastka bukove šume u srednjem glavnom redu, VI. podrazredu skrižaljka Peistmantlovih — to mislim, da neće biti s gorega, ako priležeću skrižaljku A (tabiiea a) o prirastku drva sasma po podatcih Feistmantlovih sastavim, a to tim više, što se te Feistmantlove skrižaljke o kakvoći šuma nalaze u rukuh šumara, te će po tom svatko imati prilike uvjeriti se o istinitosti mojih podataka. Polag gore navedene skrižaljke o prirastku drva dosiže popriečni prirast drva, obzirom na prirastne odnošaje ovoga stojbenoga razreda (Standortsklasse) vrhunac u stotoj godini, te počimlje nakon toga vremena padati, s toga i jest ovdje stogodišnja doba fizičko sječna doba i ujedno obhođnja. |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 70 <-- 70 --> PDF |
^ 202 — Na temelju skrižaljkeoprirastku drva, sastavljena je I. sravnujuća skrižaljka B. (tablica h), iz nje proizlazi da je u ovom stojbenom razredu sadržina množine kod svakoga jutra u dobi od 100 gođioa jednaka pravomu i popriečnomu dohodku te dobe. Prema I. sravnujućoj skrižaljci B, sastavljena je nadalje priležeća skrižaljka prirastnih redova C (tablica c) i to ne samo po popriečnom prirastku sječne dobe od 1—lOO godina već i prema tomu koliko svako jutro u istinu prirastka podaje. Ova nam skrižaljka pokazuje, da zadnji elan tih redova, dostigav vrhunac prirastka u stogodišnjoj dobi, dostiže jednaku količinu od 6000 c´ na jutro, ova pako sadržina množine jednaka je prirastku, što ga daje svako jutro u istoj dobi. Nadalje pokazuje ta skrižaljka, da se sbroj tih redova raz likuje i po popriečnom i po istinitom prirastku, sbroj najme tih 100 redova imade obzirom na poprieeni prirastak sječne dobe 303.000 c´; naproti iznosi broj pravoga prirastka 258.000 c´. Prispodobiv normalnu zalihu po kameralnoj procjeni sa 6000 X 100 X—3—== 300.000 c´ pokazuje se kod sbroja po popriečnom pri rastku sječne dobe višak od 3000 e´, a kod sbroja po pravom pri rastku manjak od 42,000 c´. Uzrok višku po popriečnom prirastku sječne dobe nalazimo u prvom članu aritmetičkoga reda slavljenoga u ovoj skrižaljci, i to iz shedećega razloga: Želimo li na ime izračunati normalnu zalihu sadržine (masse) sječne dobe kod svakoga jutra, treba da pomnožimo sadržinu po jeđinoga jutra, koja je podjedno i normalni iznos, sa polovinom obhodnje; na ime 6000 —^— = 300.000 c´, ili ako pomnožimo normalni iznos sa čitavim vremenom obhodnje i dobiveni proizvod sa dva razdielimo; najme 6000 X 100 = 600.000: 2 = 300.000 c´. U gore spomenutom aritmetičnom redu naveden je medjutim prvi član sa 60 c´, koji u svojoj rotaciji kroz sve redove najme u stotnom redu dosiže 6000 c´, koja količina razdieljena sa 2 takodjer pokazuje prijašnji višak — ^ = 3000 c´. Uzrok manjku obzirom po pravom prirastku imademo opet tražiti u prvom članu toga reda, koji je označen sa 36.666 c/ i ujedno sbrojen u toj količini do 30. člana tih redova. Ovaj pako manjak u cjelokupnom sbroju nije se mogao dostignuti ni tim, da |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 203 — je u dalnjeni nastavku tih redova od ai. do 50. člana taj prirastak sbrojen sa 60 c´; od 51.--80. člana sa 70 c´, a od 81.—100. člana sa 80 c´. Ovaj manjak od 42.000 e´ iznosi u stojbenom ili obhodnom razredu upravo 14 \ od čitave normalne zalihe; jer 300.000 X X 0´14 = 42.000 c´. Izkazani veči prirastka sječne dobe, sastojeći u polovini jednogodišnjega ili normalnoga đohodkoga, pokazuje se točno u svib stojnih ili obhodnih razredih; docira je postotni razmjer sbroja, po pravom prirastku. prispodobiv ga sa normalnom zalihom, prema različitim načinom raščenja i prema odnošajem dohođka stojnih ili obhodnih razreda različit; što ču poslie pokazati u drugom primjeru. Da prirastak drva ne raste od godine do godine u jednakoj, već n stanovitih odsjecih vremena u različitoj količini, već je odavna poznato, pak s toga i postavise učeni šumari, koji bijahu ujedno i vješti matematici, temeljne jednačbe, po kojih se redovi drugoga, trećega i četvrtoga stupnja po matematičnih pravilih razviti imadu. Da je ovaj nazor temeljit, vidi se iz sravnjujuće skrižaljke A. Na temelju njezinu pokazuje se u stojnom razredu, koji navedosmo za primjer periodični prirastak s obzirom od svakoga jutra i svake godine u odsjecih vremena: od 1. do 30. godine sa . 36.666 e´ . 31. „ 50. „ „ 60 „ « 51. . 80. ,. „ 70 „ „ 81. „ 100. „ „ 80 C Na temelju pouzdane skrižaljke o dohodku, može svaki šumar pomoćju sravnjujuće skrižaljke. koju mu sastaviti valja, proračunati periodični prirastak, i na tom temelju razviti i sbroj aritmetičnih redova svake prirastbene periode. Prema sravnujućoj skrižaljci izvesti će se taj račun posve jednostavno sliedećim načinom: T. red od 1. do 30. godine 1100 4- 36.666 = 1136,666 x 15 = . . 17.049.960 c^ II. red od 31. do 50. godine 1100 + 60 + 2300 = 3460 x 10 = ... - 34.600 c´ III. red od 51. do 80. godine 2300 + 70 4- 4400 = 6770 X 15 = -- 101.550 c´ IV. re d od 81. do lOO.godine 4400 + 80 + 6000 =10480 X 10 = 104^80Qj^^ sbroj . . 257.999.990 e´ ili okruglim brojem . . 258-000 c´ |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 204 — ´-´ Gornja svota jednaka je SToti pravoga prirastka, koja se nalazi u skrižaljci o redovih prirastka. Tim što se svote slažu dokazuje se upravo istinitost jedne i druge tvrdnje. Da se dokaže različiti postotni razmjer međju svotom pravoga prirastka, prispodobiv ga sa razlieitimi stojnimi razredi, sastavljena je II. sravnujuća skrižaljka D. (tab, d), polag koje sravniv ju sa sravnujudom skrižaljkom A sbog boljega tla, sbog druge vrsti drva, sbog duljega vremena obhodnje, te napokon sbog većega periodičnoga prirastka jest mnogo veći i postotni razmjer međju sbrojem pravoga prirastka, prispodobiv ga sa normalnom zalihom ovoga stojnoga razreda. Na temelju ove sravnujuće skrižaljke pokazuje nam se pri rastak drva pogledom od svakoga jutra i svake godine u odsjeku vremena ovako: od I. do 40. godine 60 c´ « 41. „ 70. „ 110 „ . 71. „ 100. „ 130 „ „ 101. „ 120. „ 150 c´ Ako li se nadalje na temelju te sravnujuće skrižaljke razvije svota svakoga periodičnoga reda dolazimo do sljedećega rezultata: I. perioda od 1- 40 g. 60 + 2400 = 2460x20= 49.200 kb.´ II. „ „ 41- 70 „ 110 + 2400 + 5700=8210 X 15= 123150 „ in. „ „ 71-100 „ 130 + 5700 + 9600 = 15430 X 15=231.450 „ IV. „ „ 101-120 „ 150 + 9600+12600=22350 X 10 = 223.500 „ Svota po pravom prirastku 627.300 kb.^ Normalna zaliha u ovom stojnom razredu iznosi 12.600X60 = 750.000 kb.´ dakle po pravom prirastku manje za 128.700 kb.´ što iznosi 17% od nrm. zalihe, jer je 756.000 X 17Vo = 128.000 kb.´ Dočim se dakle po razmjeru sravnujuće skrižaljke A pokazuje manjak od 14% normalne zalihe, to nam se polag sravnujuće skrižaljke B glede razmjera prirastka pokazuje od normalne zahhe manjak nešto preko 177Q. Po ovoj uputi može se s jedne strane svaki šumar na temelju skrižaljke o dohodku, koju mu valja sastaviti u raznođobnoj šumi Svoga okružja, za svaki stojni razred uputiti u odnošaje dohodka i |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— 205 — prirastka svoje šume, te se s druge strane na tom temelju može odvažiti, da izabere onaj način procjene, koji je za tu šumu prikladan. Dojakošnja moja dokazivanja o prirastku drva i o njegovoj svezi sa normalnim đohodkom i normalnom zalihom čitave šume nisu ino, no nađopunjenje moje razprave „o bivstvu normalnoga dohodka i normalne zalihe", koja je razprava priobćena u drugom broju šuraarsko-gospodarstvenoga lista hrv.-slav. šumarskoga družtva. Nu tu mi valja primetnuti, da sam se u spomenutoj razpravi ustanovljujue postotno razmjerje medju ranožtvom drva po metodi Hunđeshagenovoj i medju normalnom zalihom kameralne procjene obazirao samo na prirastbene ođnošaje sravnujuće skrižaljke I., po kojoj svota množine drva po pravom prirastku iznosi 319.370 kock. met. dakle upravo 8V5 dielova normalne zalihe od 317.361; jer 371.361 X 8V5 = 319.370 kock. met., dakle je prema tomu razlika medju normalnom zalihom i svotom množtva drva po pravom prirastku od 371.361 — 319.370 = 51991 koji je poslednji broj jednak 147o od normalne zalihe; jer 371.361 X 0-14 = 51.990,54 ili okruglim brojem 51.991. Nu da se ovaj postotni razmjer prema inim ođnošajem prirastbenim mienja, pokazali smo jur u sravnujućoj skrižaljci B, Pomoćju sravnujuće skrižaljke 0 redovih prirastka pocam od 1 sve do 100 godine, u kojoj ujedno nastaje maiimum prirastka ovoga stojbenoga razreda, moći je točno označiti razliku medju austrijskom kameralnom procjenom i Hundeshagenovimi postotci 0 použiteih. te ujedno pronaći, po kojoj se metodi dobiva izpravniji proračun, jer upravo u tom leži vriednost metode. Obe ove metode počivaju na istoj podlozi, te se razlikuju samo u tom, što normalnu zalihu različitim načinom iztražuju; što je upravo razlogom, da se usljed te razlikosti takodjer i proračun različitim pokazuje. Ista podloga pokazuje se u tom, što obe metode imadu isti normalni dohodak, jer polag skrižaljke 0 redovih prirastka sadržaje zadnji član, koji nam predočuje normalni dohodak i po poprieeaom prirastku sječne dobe i po pravom prirastku 6000´. Iz ovoga normalnoga dohodka možemo pomoćju kameralne procjene proračunati normalnu zahhu tako, da taj normalni dohodak sa polovinom obhodnje; dakle 6000 X 50 = 300.000 c´, Hundeshagen pako proračunava postotke 0 použiteih tako, da normalni dohodak dieli s njegovom normalnom xalihom, koju sačinjava |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 74 <-- 74 --> PDF |
sbroj svih redova pravoga prirastka sve do njegovoga maximuma, te koja u gore navedenom primjeru iznosi 258.000 (*´: dakle: 6000 c´: 258.000 = 0-02325 c´ použ. postot. BudiK* da se obe ove metode osvrću na pravu zalihu drva čitave uredjene šume, to uzimljemo ovdje primjerice, da ta zaliha drva ako je veća od normalne zalihe iznosi 350.000 c´, a ako je manja od normalne zalihe 250.000 e´. Kameralna procjena prispodablja svoju normalnu zalihu sa pravom zahhom drva, pribraja prema dobi uredjenja normalni dohodak razlici pronadjenoj mcdju jednom i drugom (najme zalihom). Ako je prava zaliha veća od normalne, to uzimlje ovu svotu za ustanovljeni proračun; nu ako je prava zaliha drva manja od normalne zalihe to valja razliku, pronadjenu medju obima zalihama, takodjer prema dobi uredjenja odbiti od normalnoga dohodka, te samo ostatak kao proračunani iznos smatrati. Buduć da, kako gore izraćunasmo. normalna zaliha kameralne procjene iznosi 300.000 c´, to obstoji medju njom i većom pravom zalihom veća razlika za 350.000 - 300.000 = 50.000; a u drugom slučaju, gdje je prava zaliha drva manja, jest razlika manja za 300.000 — 250.000 = 50.000 &. Po kamaralnoj procjeni proračunava se godišnji proračun na sljedeći način: u 1. slučaju ^AAH 350.000 X 6000 300.000: 350.000 = 7000 c´ bOOO : X 1 X — ,,^^ .^^ 300.000 u 2. si učaj u ^.^^,. . 250 000 X 6000 300.000: 250.000 (JOOO : X 1 X = = 5000 c´. " 300.000 Po gornjem razmjerju pokazuje nam se proračun u 1. slučaju za 1000 c´ veći od normalnoga dohodka, a u 2. slučaju za 1000 c´ manje od nor. dohodka, na ime: nor. dohodak 60OO +1000 = 7000 c´ 6000 "1000 = 5000 c´ Gore navedeni veći ili manji iznos od normalnoga dohodka temelji se na primjerice spomenutoj razlici medju norm. zalitom i pravom zalihom; i to u 1. slučaju za 50.000 c´ više, a u 2. slučaju za 50.000 c´ manje od norm. zahhe, u iznosu oo 300.000 c´, u kojoj se u 1. slučaju 50.000 c´ potrošiti, a u 2. slučaju manjak |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 207 ođ 50.000 & naravnim prirastkom šume nadoknaditi može, može se najuspješnije pronaći, ako u oba slučaja nadjenu razliku od 50.000 c´ sa viškom ili manjkom nor. dohodka, koji ovdje 1000 e/ iznosi, razdielimo dakle 50.000 : 1000 = 50 godina. J. Hundeshagen oslanja se na pravu zalihu drva čitave obrađjene šume i ustanovljuje svoj godišnji proračun tako, da pravu zalihu množi sa gore proračunanirai postotci o použiteih ; po njegovu dakle proračunu: u 1. slučaju P^- 2. proračun 350 000 X 0-02325 = . . . . 8.137-5 c´ u 2. slučaju 250.000 X 0-02325 ^ . . . . 5.812-5 c´ prispodobiv dakle proračunom kameralne procjene jest njegov proračun veći: u 1. si u čaj u za 8137*5 - 7000 = 1137-5 e´ veći u 2. slučaj u za 5812-5 — 5000 = 812*5 c´ veći. Ovaj je višak proračuna po metodi Hundeshagenovoj za proračunavanje njegovih postotaka o použitcih kod manjih nor. zaliha osnovan; njegova bo normalna zaliha ne odgovara norm. dohodku, koji iznosi 6000 c´, jer ako za proračunavanje postotaka o použitcih upotrebimo norm. zalihu, koja odgovara normalnom dohodku, to dobijemo polag svaki put iste postotke o použitcih. Nu na svaku nor. zalihu naći ćemo odgovarajući nor. dohodak, ako tu norm. zalihu sa V2 obhodnje razdielimo, dakle po kameralnoj procjeni imademo nor. dohodak 300.000: 50 ^ 6000 c´, a po Hundeshagenu 258.005: 50 = 5160 c´ Hundeshagenova nor. zaliha od 258000 c´ ne odgovara dakle računajuć jutro po jutro nor. dohodku od 6000 c´ već onomu od 5160 c´. Buduć da ovdje nađjosmo za Hundeshagenovu zalihu odgovarajući dohodak, to će postotak 0 použitcih iznositi 5160 : 258000 = 0-02. *iakle toliko koliko iznosi i postotak 0 použitcih po nor. dohodku i nor. zalihi kameralne procjene; na ime 6000: 300.000 = 0*02 c´. Pomnoži li se prava zaliha drva sa nadjenim postotkom 0 použitcih od 0-02 c´, iznositi će proračun: u 1. slučaju 350.000 X 0*02 = 7000 c´ 2. „ 250-000 X 0-02 = 5000 C |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— 208 — Iz toga sliedi, u 1. slučaju zau 2. „zaveći, te nam s toga A, a. da je proračun po HuDđeshagenovoj metodi: 8137-5 c´ 5812-5 c´ ne raože u šuraskoj porabi mjerilom služiti. Skrižaljka o prirastku drva prema Peistmantelovim sastojnira skrižaljkam o visokoj bukovoj šumi, srednji gornji razred, VI. podrazred. Po Feistmantelu Doba zaliha solidna šume drva za svako jutro množina drva, jutro po leoon" godina hvati po 100 C kock. stopa 30 11 1100 40 17 1700 50 23 2300 60 30 3000 70 37 3700 80 44 4400 90 52 5200 100 60 6000 110 66 6600 120 72 7200 130 76 7600 140 80 8000 150 84 8400 PoprieČni prirastak Po metričšumske dobe koj mjeri za svako jutro i go* dinu mel ;ara 34,73 1,1578 56,84 1,4210 72,63 1,4526 94,73 1,5788 116,84 1,6691 138,94 1,7367 164,20 1,8244 189,47 1,8947 208,41 1,8946 227,36 1,8946 239,99 1,8460 252,62 1,8044 265,26 1,7684 0 p a z ka Popriežni maximum prirastka sjeČne dobe |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 77 <-- 77 --> PDF |
209 — B,& I. Sravnuju(5a tablica. 0 prirastku drva, prispodobiv ga sa sječnim đohođkom za svako jutro, prema Peistmantelovim sastojnim skrižaljkam bukove visoke šume, srednji glavni, VL podrazred. Po i " Sbroj pri Feist-Periodični rastka za 2 ´^ Produkt pri maiit. poprieČni c3 svako jutro ^ ft. rastka i tra_ J-prirastak csi >S3 ^ u janje periode ^-S za jutro ^-2 1 vremenu O OJ iznosi za >o o i svaku 0) T3 svako jutro Ci godinu O O od do trt rrj 0-, kock. stopa godina kock . sto p a o bS3 36,666 X 30 30 1100 36,666 1 30 1100 Z^i,m(S mfi^Q 1100 40 1700 42,50 31 40 600 60 j 60 X 20 60 1200 50 2300 46,00 41 50 600 60 ) 60 3000 50,00 51 60 700 70 1 70 X 30 70 8700 52,857 61 70 700 70 \ 70 2100 80 4400 55,000 71 80 700 70 ] 90 6200 57,777 81 90 800 80 1 80 80 X 20 1600 100 6000 60,000 91 100 800 80 i Sbroj na temelju dohodka pojedinih jutara 6000 6000 u vremenu od 120 godina Opazka Po tom se pokazuje sbroj periodičnih prirastaka za svako jutro u vremenu od 100 godina 6000 C ili po metr. mjeri 6000 : 31.667 =- 189.47 k. metara. Popriečni dohodak za svako jutro 100 X 60 -= 6000 c´ |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 78 <-- 78 --> PDF |
210 C, c. Skrižaljka o re- Kako se isti postepeno od jedno- do stogodišnje obhodnije po poprieenom ´T3 O 1 y 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 Svota Poprieciia svota Po popriečnom prirastku za kub. 60 120 180 240 300 360 420 480 540 600 660 720 780 840 900 960 1.020 1.080 1.140 1,200 1.260 1.320 1.380 1.440 1.500 19.500 19.500 126,100 preuos simo Po pravom svako jutro stopa ^Q.^i6^ 73,332 109.998 146.665 183.331 219.996 256.663 293.328 329.995 366.661 403.326 439.993 476.658 513.325 549.991 586.656 623.323 659.988 696.655 733.321 769.987 806.653 843.319 879.985 916.651 slomak 270 11,916.466 — 736 11,916.736 o Ci5 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 — + + Po poprieČnom prirastku za kub. 1.560 1.620 1.680 1.740 1.800 1.860 1.920 1.980 2.040 2.100 2.160 2.220 2.280 2.340 2.400 2.460 2.520 2.580 2.640 2.700 2.760 2.820 2.880 2.940 3.000 57.000 57.000 — prirastku Po pravom svako jutro stopa 953.317 989.983 1026.648 1063.315 1.100 1.160 1.220 1.280 1.340 1.400 1.460 1.520 1.580 1.640 1.700 1.760 1.820 1.880 1.940 2.000 2.060 2.120 2.180 2.240 2.300 39,733.263 — 39,733.263 |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 79 <-- 79 --> PDF |
- 211 — dovili prirastka. prii-astku sječne dobe, kao i napram pravom, po jutru proracunanom izdaju. Po popriečnom prirastku za kub. 3.060 3.120 3.180 3.240 3.300 3.360 3.420 3.480 3.540 3.600 3.660 3.720 3.780 3.840 3,900 3.960 4.020 4.080 4.140 4.200 4.260 4.320 4.380 4.440 4.500 94.500 94.500 C3 a n3 o 51 52 53 54 55 5G 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 + + Po pravom svako jutro stopa 2.370 2.440 2.510 2.580 2.640 2.720 2.790 2.860 2.930 3.000 3.070 3.140 3.210 3.280 3.350 3.420 3.490 3.560 3.630 3.700 3.770 3.840 3,910 3.980 4.050 80.250 — 80.250 1 Po pravom svako jutro stopa 4.120 4.190 4.260 4.330 4.400 4.480 4.560 4.640 4.720 4.800 4.880 4.960 5.040 5.120 5.200 5.280 5.360 5.440 5.520 5.600 5.680 5.760 5.840 5.920 6.000 303.000 N.-V. 300.000 Diff. 3.000 ci o 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 - + Po popriečnoin prirastku za kub. 4.560 4.620 4.680 4.740 4.800 4.860 4.920 4.980 5.040 5.100 5.160 5.220 5.280 5.340 5.400 5.460 5.520 5.580 5 640 5.700 5.760 5.820 5.880 5.940 6.000 132.000 132.000257.999 okruglim br. 258.000 |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 80 <-- 80 --> PDF |
212 — IL SraTnuja<5a skrižaljka. 0 prirastku drva, prispodobiv ga sa sječnim đohođkom za svako jutro, prema Feistmantelovim sastojnim skrižaljkam hrastove visoke šume na najboljem hrastovom tlu u nizini i pređgorju, gornji glavni razred, L podrazred. 1 , OJ 1^ Po 1 «> 03 feist-Sbroj pri- --i mant. rastka za ._ > 1-O 42 -^ svako jutro cS Cl* &.i3 O s «= 0. 2^ u vremenu c3 nzs bD O fl SI .Si, 0) 5;i c3 "^^ o od do ^^^i> li? CL, I« P T3 godina kock. stopa godina kock. stop a 40 2.400 60 1 40 2.400 60 60 2.400 Po tom se poka 3.500 70 50 110 7,uje sbroj perlo 50 41 1.100 dičnih prirastaka 60 4.600 76.666 51 60 1.100 110 110 3.300 za svako jutro u vremenu od 120 70 5.700 81.428 61 70 1.100 110 godina 12.600 c´ ili po metričkoj 80 7.000 87.5 71 80 1.300 130 mjeri sa 12,600: 31.667-^397.903 90 8.300 92 222 90 1.300 130 130 3.900 kock. niet. 81 100 9.600 96 91 100 1.300 130 Poprieeni maxi 110 11.100 100.909 101 110 150 150 mum prirastka iSo 3000 iznosi po jutru 120 12.600 105 111 120 150 150 105 c^ Sbroj na temelju dohodka pojedinili jutara u vremenu od 12.600 12.600 120 godina |
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 81 <-- 81 --> PDF |
— 213 Obračunanje drvne množine pojedinih odjelah sastojine za pokriće godišnje ili periodične sjecine, nadalje način, kojim valja pravac sjecini obilježiti. Napisao nadšuinar Gust. Pa u sa. Cesto se shiva u praktičnom životu, da činovnik pojedinu godišnju ili pak periodičnu sječin u odmjeriti i na temelju uredbenoga operata izpostaviti ima, od koje odmjereni prava** ne samo u vise sastojinah zasjeca, nego u kojih je i različitih vrstih drvfi. starije i mladje dobe, zasadjeno; te kod nejednako produktivne sastojine, ipak ravnim pravcem izpostavljena biti mora. Da se ovakova linija povuče, treba često dugotrajnoga računa i čestih pokušaja, dok se napokon željeni uspjeh poluči. Za pristeđjenje vremena i bezplatnih računarskih operacijab. nakan sam štovanim drugovom predočiti metodu, kojom se mnogo prije do rezultata dolazi. Uzmimo, da nam sliedeća slika predočuje jedan šumski srez. iiojeg su sastojine u tekučoj obbodnoj periodi, i to već za shedećih 10 godina kroz. posvemašnju sječu čistini namienjene, i to tako. da prva godišnja sječa ima se izvesti paralelno sa južnom pograničnom linijom; u koju svrhu ima se pravac sječne linije opredieliti i iztaknuti, i s toga prije svega na papiru proračunati. 15 |