DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 69     <-- 69 -->        PDF

— 201 —


4. Da gospodarstvo i uzgoj vode, kao što i kod državnih
šuma, izpitani šumari.
5. Da se uvede potrajno uživarijr,.
G. Da se visak upotriebljuje u javne svrhe.
7. Da država imade vrhovni nadzor nad imovinom.
Ova načela, kojim je povodom najplemenitija nakana, proiztekla
su iz zakona od 15. lipnja 1873 o imovnih obeinah; u koliko
pako ovaj zakon svrsi odgovara iztražiti ću drugi put.


U Novoj gradiški, dne 24. lipnja 1877.


F. Zikmunđovskj,
nadsumar.


Prirastak drva na temelju skrižaljke o dohodku;
odnošaj toga prirastka prema popriečnom prirastku
sječne dobe i prema normalnoj zalihi uredjene šume.


Piše umirovljeni ŠUmamik Ant e Tomić ,


Da se uzmogne točno označiti razlika medju prirastkom drva
na temelju skrižaljkah o dohodku, prispodobiv jih s popriečnim prirastkom
sječne dobe, od potrebe je prije svega valjana skrižaljka o
prirastku drva i o njihovom dohodku.


Medju mnogimi i raznimi skrižaljkami o dohodku stekoše obće
priznanje šumske skrižaljk e od Eudolfa Feistmantla, u Beču
1854 kod Vilima Braumtillera.


Buduć se moja iztraživanja o prirastku drva u nizkoj bukovoj
šumi, (koja sam poduzeo u šumskom kotaru „Neman-Orleanskom"
u Banatu) sudaraju sa razmierjem prirastka bukove šume u srednjem
glavnom redu, VI. podrazredu skrižaljka Peistmantlovih — to
mislim, da neće biti s gorega, ako priležeću skrižaljku A (tabiiea a) o
prirastku drva sasma po podatcih Feistmantlovih sastavim, a to tim
više, što se te Feistmantlove skrižaljke o kakvoći šuma nalaze u
rukuh šumara, te će po tom svatko imati prilike uvjeriti se o istinitosti
mojih podataka.


Polag gore navedene skrižaljke o prirastku drva dosiže popriečni
prirast drva, obzirom na prirastne odnošaje ovoga stojbenoga
razreda (Standortsklasse) vrhunac u stotoj godini, te počimlje nakon
toga vremena padati, s toga i jest ovdje stogodišnja doba fizičko
sječna doba i ujedno obhođnja.




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 70     <-- 70 -->        PDF

^ 202 —


Na temelju skrižaljkeoprirastku drva, sastavljena je I. sravnujuća
skrižaljka B. (tablica h), iz nje proizlazi da je u ovom stojbenom razredu
sadržina množine kod svakoga jutra u dobi od 100 gođioa
jednaka pravomu i popriečnomu dohodku te dobe.


Prema I. sravnujućoj skrižaljci B, sastavljena je nadalje priležeća
skrižaljka prirastnih redova C (tablica c) i to ne samo po popriečnom
prirastku sječne dobe od 1—lOO godina već i prema tomu koliko svako
jutro u istinu prirastka podaje. Ova nam skrižaljka pokazuje, da
zadnji elan tih redova, dostigav vrhunac prirastka u stogodišnjoj
dobi, dostiže jednaku količinu od 6000 c´ na jutro, ova pako sadržina
množine jednaka je prirastku, što ga daje svako jutro u istoj dobi.


Nadalje pokazuje ta skrižaljka, da se sbroj tih redova raz


likuje i po popriečnom i po istinitom prirastku, sbroj najme tih


100 redova imade obzirom na poprieeni prirastak sječne dobe


303.000 c´; naproti iznosi broj pravoga prirastka 258.000 c´.
Prispodobiv
normalnu zalihu po kameralnoj procjeni sa 6000 X
100


X—3—== 300.000 c´ pokazuje se kod sbroja po popriečnom pri


rastku sječne dobe višak od 3000 e´, a kod sbroja po pravom pri


rastku manjak od 42,000 c´.


Uzrok višku po popriečnom prirastku sječne dobe nalazimo u


prvom članu aritmetičkoga reda slavljenoga u ovoj skrižaljci, i to


iz shedećega razloga:


Želimo li na ime izračunati normalnu zalihu sadržine (masse)


sječne dobe kod svakoga jutra, treba da pomnožimo sadržinu po


jeđinoga jutra, koja je podjedno i normalni iznos, sa polovinom
obhodnje; na ime 6000 —^— = 300.000 c´, ili ako pomnožimo


normalni iznos sa čitavim vremenom obhodnje i dobiveni proizvod
sa dva razdielimo; najme 6000 X 100 = 600.000: 2 = 300.000 c´.
U gore spomenutom aritmetičnom redu naveden je medjutim prvi
član sa 60 c´, koji u svojoj rotaciji kroz sve redove najme u stotnom
redu dosiže 6000 c´, koja količina razdieljena sa 2 takodjer


pokazuje prijašnji višak — ^ = 3000 c´.


Uzrok manjku obzirom po pravom prirastku imademo opet
tražiti u prvom članu toga reda, koji je označen sa 36.666 c/ i
ujedno sbrojen u toj količini do 30. člana tih redova. Ovaj pako
manjak u cjelokupnom sbroju nije se mogao dostignuti ni tim, da




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 71     <-- 71 -->        PDF

— 203 —


je u dalnjeni nastavku tih redova od ai. do 50. člana taj prirastak
sbrojen sa 60 c´; od 51.--80. člana sa 70 c´, a od 81.—100. člana
sa 80 c´.


Ovaj manjak od 42.000 e´ iznosi u stojbenom ili obhodnom
razredu upravo 14 \ od čitave normalne zalihe; jer 300.000 X
X 0´14 = 42.000 c´. Izkazani veči prirastka sječne dobe, sastojeći
u polovini jednogodišnjega ili normalnoga đohodkoga, pokazuje se
točno u svib stojnih ili obhodnih razredih; docira je postotni razmjer
sbroja, po pravom prirastku. prispodobiv ga sa normalnom
zalihom, prema različitim načinom raščenja i prema odnošajem dohođka
stojnih ili obhodnih razreda različit; što ču poslie pokazati
u drugom primjeru.


Da prirastak drva ne raste od godine do godine u jednakoj,
već n stanovitih odsjecih vremena u različitoj količini, već je odavna
poznato, pak s toga i postavise učeni šumari, koji bijahu ujedno i
vješti matematici, temeljne jednačbe, po kojih se redovi drugoga,
trećega i četvrtoga stupnja po matematičnih pravilih razviti imadu.


Da je ovaj nazor temeljit, vidi se iz sravnjujuće skrižaljke A.
Na temelju njezinu pokazuje se u stojnom razredu, koji navedosmo
za primjer periodični prirastak s obzirom od svakoga jutra i svake
godine u odsjecih vremena:
od 1. do 30. godine sa . 36.666 e´


. 31. „ 50. „ „ 60 „


« 51. . 80. ,. „ 70 „
„ 81. „ 100. „ „ 80 C
Na temelju pouzdane skrižaljke o dohodku, može svaki šumar
pomoćju sravnjujuće skrižaljke. koju mu sastaviti valja, proračunati
periodični prirastak, i na tom temelju razviti i sbroj aritmetičnih
redova svake prirastbene periode. Prema sravnujućoj skrižaljci izvesti
će se taj račun posve jednostavno sliedećim načinom:


T. red od 1. do 30. godine
1100 4- 36.666 = 1136,666 x 15 = . . 17.049.960 c^
II. red od 31. do 50. godine
1100 + 60 + 2300 = 3460 x 10 = ... - 34.600 c´
III. red od 51. do 80. godine
2300 + 70 4- 4400 = 6770 X 15 = -- 101.550 c´


IV. re d od 81. do lOO.godine
4400 + 80 + 6000 =10480
X 10 = 104^80Qj^^
sbroj . . 257.999.990 e´
ili okruglim brojem . . 258-000 c´




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 72     <-- 72 -->        PDF

— 204 — ´-´
Gornja svota jednaka je SToti pravoga prirastka, koja se nalazi u


skrižaljci o redovih prirastka. Tim što se svote slažu dokazuje se


upravo istinitost jedne i druge tvrdnje.


Da se dokaže različiti postotni razmjer međju svotom pravoga
prirastka, prispodobiv ga sa razlieitimi stojnimi razredi, sastavljena
je II. sravnujuća skrižaljka D. (tab, d), polag koje sravniv ju sa sravnujudom
skrižaljkom A sbog boljega tla, sbog druge vrsti drva, sbog
duljega vremena obhodnje, te napokon sbog većega periodičnoga
prirastka jest mnogo veći i postotni razmjer međju sbrojem pravoga
prirastka, prispodobiv ga sa normalnom zalihom ovoga stojnoga
razreda.


Na temelju ove sravnujuće skrižaljke pokazuje nam se pri


rastak drva pogledom od svakoga jutra i svake godine u odsjeku


vremena ovako:


od I. do 40. godine
60 c´


« 41. „ 70. „ 110 „
. 71. „ 100. „ 130 „
„ 101. „ 120. „ 150 c´
Ako li se nadalje na temelju te sravnujuće skrižaljke razvije
svota svakoga periodičnoga reda dolazimo do sljedećega rezultata:


I. perioda od 1- 40 g. 60 + 2400 = 2460x20= 49.200 kb.´
II.
„ „ 41- 70 „ 110 + 2400 + 5700=8210
X 15= 123150 „
in.
„ „ 71-100 „ 130 + 5700 + 9600 = 15430
X 15=231.450 „


IV.
„ „ 101-120 „ 150 + 9600+12600=22350
X 10 = 223.500 „
Svota po pravom prirastku 627.300 kb.^
Normalna zaliha u ovom stojnom razredu iznosi 12.600X60
= 750.000 kb.´ dakle po pravom prirastku manje za 128.700 kb.´
što iznosi 17% od nrm. zalihe, jer je 756.000 X 17Vo = 128.000 kb.´


Dočim se dakle po razmjeru sravnujuće skrižaljke A pokazuje
manjak od 14% normalne zalihe, to nam se polag sravnujuće skrižaljke
B glede razmjera prirastka pokazuje od normalne zahhe
manjak nešto preko 177Q.


Po ovoj uputi može se s jedne strane svaki šumar na temelju
skrižaljke o dohodku, koju mu valja sastaviti u raznođobnoj šumi
Svoga okružja, za svaki stojni razred uputiti u odnošaje dohodka i




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 73     <-- 73 -->        PDF

— 205 —


prirastka svoje šume, te se s druge strane na tom temelju može
odvažiti, da izabere onaj način procjene, koji je za tu šumu prikladan.


Dojakošnja moja dokazivanja o prirastku drva i o njegovoj
svezi sa normalnim đohodkom i normalnom zalihom čitave šume
nisu ino, no nađopunjenje moje razprave „o bivstvu normalnoga
dohodka i normalne zalihe", koja je razprava priobćena u drugom
broju šuraarsko-gospodarstvenoga lista hrv.-slav. šumarskoga družtva.
Nu tu mi valja primetnuti, da sam se u spomenutoj razpravi ustanovljujue
postotno razmjerje medju ranožtvom drva po metodi
Hunđeshagenovoj i medju normalnom zalihom kameralne procjene
obazirao samo na prirastbene ođnošaje sravnujuće skrižaljke I., po
kojoj svota množine drva po pravom prirastku iznosi 319.370 kock.
met. dakle upravo 8V5 dielova normalne zalihe od 317.361; jer


371.361 X 8V5 = 319.370 kock. met., dakle je prema tomu razlika
medju normalnom zalihom i svotom množtva drva po pravom
prirastku od 371.361 — 319.370 = 51991 koji je poslednji broj
jednak 147o od normalne zalihe; jer 371.361 X 0-14 = 51.990,54
ili okruglim brojem 51.991.
Nu da se ovaj postotni razmjer prema inim ođnošajem prirastbenim
mienja, pokazali smo jur u sravnujućoj skrižaljci B, Pomoćju
sravnujuće skrižaljke 0 redovih prirastka pocam od 1 sve do
100 godine, u kojoj ujedno nastaje maiimum prirastka ovoga stojbenoga
razreda, moći je točno označiti razliku medju austrijskom
kameralnom procjenom i Hundeshagenovimi postotci 0 použiteih. te
ujedno pronaći, po kojoj se metodi dobiva izpravniji proračun, jer
upravo u tom leži vriednost metode.


Obe ove metode počivaju na istoj podlozi, te se razlikuju samo
u tom, što normalnu zalihu različitim načinom iztražuju; što je
upravo razlogom, da se usljed te razlikosti takodjer i proračun različitim
pokazuje.


Ista podloga pokazuje se u tom, što obe metode imadu isti
normalni dohodak, jer polag skrižaljke 0 redovih prirastka sadržaje
zadnji član, koji nam predočuje normalni dohodak i po poprieeaom
prirastku sječne dobe i po pravom prirastku 6000´.


Iz ovoga normalnoga dohodka možemo pomoćju kameralne
procjene proračunati normalnu zahhu tako, da taj normalni dohodak
sa polovinom obhodnje; dakle 6000 X 50 = 300.000 c´,
Hundeshagen pako proračunava postotke 0 použiteih tako, da normalni
dohodak dieli s njegovom normalnom xalihom, koju sačinjava




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 74     <-- 74 -->        PDF

sbroj svih redova pravoga prirastka sve do njegovoga maximuma,
te koja u gore navedenom primjeru iznosi 258.000 (*´: dakle:
6000 c´: 258.000 = 0-02325 c´ použ. postot.


BudiK* da se obe ove metode osvrću na pravu zalihu drva
čitave uredjene šume, to uzimljemo ovdje primjerice, da ta zaliha
drva ako je veća od normalne zalihe iznosi 350.000 c´, a ako je
manja od normalne zalihe 250.000 e´.


Kameralna procjena prispodablja svoju normalnu zalihu sa
pravom zahhom drva, pribraja prema dobi uredjenja normalni dohodak
razlici pronadjenoj mcdju jednom i drugom (najme zalihom).
Ako je prava zaliha veća od normalne, to uzimlje ovu
svotu za ustanovljeni proračun; nu ako je prava zaliha drva manja
od normalne zalihe to valja razliku, pronadjenu medju obima zalihama,
takodjer prema dobi uredjenja odbiti od normalnoga dohodka,
te samo ostatak kao proračunani iznos smatrati.


Buduć da, kako gore izraćunasmo. normalna zaliha kameralne
procjene iznosi 300.000 c´, to obstoji medju njom i većom pravom
zalihom veća razlika za 350.000 - 300.000 = 50.000; a u drugom
slučaju, gdje je prava zaliha drva manja, jest razlika manja za


300.000 — 250.000 = 50.000 &.
Po kamaralnoj procjeni proračunava se godišnji proračun na
sljedeći način:


u 1. slučaju


^AAH 350.000 X 6000


300.000: 350.000
= 7000 c´
bOOO : X 1 X — ,,^^ .^^


300.000
u 2. si učaj u
^.^^,. . 250 000 X 6000


300.000:
250.000 (JOOO : X 1 X = = 5000 c´.
" 300.000
Po gornjem razmjerju pokazuje nam se proračun u 1. slučaju
za 1000 c´ veći od normalnoga dohodka, a u 2. slučaju za 1000 c´
manje od nor. dohodka, na ime: nor. dohodak 60OO +1000 = 7000 c´


6000 "1000 = 5000 c´


Gore navedeni veći ili manji iznos od normalnoga dohodka
temelji se na primjerice spomenutoj razlici medju norm. zalitom
i pravom zalihom; i to u 1. slučaju za 50.000 c´ više, a u 2. slučaju
za 50.000 c´ manje od norm. zahhe, u iznosu oo 300.000 c´,
u kojoj se u 1. slučaju 50.000 c´ potrošiti, a u 2. slučaju manjak




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 75     <-- 75 -->        PDF

— 207 ođ
50.000 & naravnim prirastkom šume nadoknaditi može, može
se najuspješnije pronaći, ako u oba slučaja nadjenu razliku od


50.000 c´ sa viškom ili manjkom nor. dohodka, koji ovdje 1000 e/
iznosi, razdielimo dakle 50.000 : 1000 = 50 godina.
J. Hundeshagen oslanja se na pravu zalihu drva čitave obrađjene
šume i ustanovljuje svoj godišnji proračun tako, da pravu
zalihu množi sa gore proračunanirai postotci o použiteih ; po njegovu
dakle proračunu:
u 1. slučaju
P^- 2. proračun
350 000 X 0-02325 = . . . . 8.137-5 c´


u 2. slučaju


250.000 X 0-02325 ^ . . . . 5.812-5 c´
prispodobiv dakle proračunom kameralne procjene jest njegov proračun
veći:
u 1. si u čaj u


za 8137*5 - 7000 = 1137-5 e´ veći


u 2. slučaj u
za 5812-5 — 5000 = 812*5 c´ veći.
Ovaj je višak proračuna po metodi Hundeshagenovoj za proračunavanje
njegovih postotaka o použitcih kod manjih nor. zaliha
osnovan; njegova bo normalna zaliha ne odgovara norm. dohodku,
koji iznosi 6000 c´, jer ako za proračunavanje postotaka o použitcih
upotrebimo norm. zalihu, koja odgovara normalnom dohodku, to
dobijemo polag svaki put iste postotke o použitcih.
Nu na svaku nor. zalihu naći ćemo odgovarajući nor. dohodak,
ako tu norm. zalihu sa V2 obhodnje razdielimo, dakle po
kameralnoj procjeni imademo nor. dohodak 300.000: 50 ^ 6000 c´,
a po Hundeshagenu 258.005: 50 = 5160 c´ Hundeshagenova nor.
zaliha od 258000 c´ ne odgovara dakle računajuć jutro po jutro nor.
dohodku od 6000 c´ već onomu od 5160 c´.
Buduć da ovdje nađjosmo za Hundeshagenovu zalihu odgovarajući
dohodak, to će postotak 0 použitcih iznositi 5160 : 258000 = 0-02.
*iakle toliko koliko iznosi i postotak 0 použitcih po nor. dohodku i
nor. zalihi kameralne procjene; na ime 6000: 300.000 = 0*02 c´.
Pomnoži li se prava zaliha drva sa nadjenim postotkom 0 použitcih
od 0-02 c´, iznositi će proračun: u 1. slučaju 350.000 X 0*02 = 7000 c´


2. „ 250-000 X 0-02 = 5000 C


ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 76     <-- 76 -->        PDF

— 208 —


Iz toga sliedi,
u 1. slučaju zau 2. „zaveći, te nam s toga


A, a.


da je proračun po HuDđeshagenovoj metodi:
8137-5 c´
5812-5 c´


ne raože u šuraskoj porabi mjerilom služiti.


Skrižaljka o prirastku drva


prema Peistmantelovim sastojnira skrižaljkam o visokoj bukovoj šumi,
srednji gornji razred, VI. podrazred.


Po Feistmantelu
Doba zaliha solidna
šume drva za
svako
jutro
množina
drva,
jutro po
leoon"
godina hvati po
100 C
kock.
stopa
30 11 1100
40 17 1700
50 23 2300
60 30 3000
70 37 3700
80 44 4400
90 52 5200
100 60 6000
110 66 6600
120 72 7200
130 76 7600
140 80 8000
150 84 8400


PoprieČni
prirastak
Po metričšumske
dobe
koj mjeri za svako
jutro i go*
dinu


mel ;ara


34,73 1,1578
56,84 1,4210
72,63 1,4526
94,73 1,5788
116,84 1,6691
138,94 1,7367
164,20 1,8244
189,47 1,8947
208,41 1,8946
227,36 1,8946
239,99 1,8460
252,62 1,8044
265,26 1,7684


0 p a z ka


Popriežni maximum
prirastka sjeČne
dobe




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 77     <-- 77 -->        PDF

209 —
B,&


I. Sravnuju(5a tablica.
0 prirastku drva, prispodobiv ga sa sječnim đohođkom za svako
jutro, prema Peistmantelovim sastojnim skrižaljkam bukove visoke


šume, srednji glavni, VL podrazred.


Po i "


Sbroj pri


Feist-Periodični
rastka za 2 ´^ Produkt pri


maiit.


poprieČni
c3 svako jutro ^ ft. rastka i tra_
J-prirastak csi


>S3 ^


u janje periode


^-S


za jutro ^-2


1 vremenu O OJ iznosi za


>o o


i svaku


0) T3 svako jutro Ci godinu
O O od do trt rrj
0-,


kock. stopa godina kock . sto p a


o


bS3


36,666 X 30


30 1100 36,666 1 30 1100 Z^i,m(S mfi^Q


1100


40 1700 42,50 31 40 600 60 j 60 X 20
60 1200
50 2300 46,00 41 50 600 60 )


60 3000 50,00 51 60 700 70 1


70 X 30
70 8700 52,857 61 70 700 70 \ 70 2100


80 4400 55,000 71 80 700 70 ]


90 6200 57,777 81 90 800


80 1 80 80 X 20
1600


100 6000 60,000 91 100 800 80 i


Sbroj na temelju dohodka
pojedinih jutara


6000


6000


u vremenu od 120
godina


Opazka


Po tom se
pokazuje sbroj
periodičnih
prirastaka za
svako jutro
u vremenu od
100 godina
6000 C ili po
metr. mjeri
6000 : 31.667
=- 189.47 k.
metara.


Popriečni dohodak
za
svako jutro
100 X
60 -= 6000 c´




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 78     <-- 78 -->        PDF

210


C, c.


Skrižaljka o re-


Kako se isti postepeno od jedno- do stogodišnje obhodnije po poprieenom


´T3
O


1
y
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25


Svota


Poprieciia


svota


Po
popriečnom


prirastku za


kub.


60
120
180
240
300
360
420
480
540
600
660
720
780
840
900
960


1.020
1.080
1.140
1,200
1.260
1.320
1.380
1.440
1.500


19.500


19.500
126,100
preuos simo


Po


pravom


svako jutro


stopa


^Q.^i6^


73,332


109.998


146.665


183.331


219.996


256.663


293.328


329.995


366.661


403.326


439.993


476.658


513.325


549.991


586.656


623.323


659.988


696.655


733.321


769.987


806.653


843.319


879.985


916.651


slomak 270
11,916.466


— 736
11,916.736


o
Ci5


26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50





+
+


Po
poprieČnom


prirastku za


kub.


1.560


1.620


1.680


1.740


1.800


1.860


1.920


1.980


2.040


2.100


2.160


2.220


2.280


2.340


2.400


2.460


2.520


2.580


2.640


2.700


2.760


2.820


2.880


2.940


3.000


57.000


57.000





prirastku


Po


pravom


svako jutro


stopa


953.317


989.983
1026.648
1063.315
1.100


1.160


1.220


1.280


1.340


1.400


1.460


1.520


1.580


1.640


1.700


1.760


1.820


1.880


1.940


2.000


2.060


2.120


2.180


2.240


2.300


39,733.263





39,733.263




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 79     <-- 79 -->        PDF

- 211 —
dovili prirastka.


prii-astku sječne dobe, kao i napram pravom, po jutru proracunanom


izdaju.


Po
popriečnom


prirastku za


kub.


3.060
3.120
3.180
3.240
3.300
3.360
3.420
3.480
3.540
3.600
3.660
3.720
3.780
3.840
3,900


3.960


4.020


4.080


4.140


4.200


4.260


4.320


4.380


4.440


4.500


94.500


94.500


C3


a


n3


o


51
52
53
54
55
5G
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75


+
+


Po
pravom


svako jutro


stopa


2.370
2.440
2.510
2.580
2.640
2.720
2.790
2.860
2.930
3.000
3.070
3.140
3.210
3.280
3.350
3.420
3.490
3.560
3.630
3.700
3.770
3.840
3,910


3.980


4.050


80.250

80.250


1


Po


pravom


svako jutro


stopa


4.120


4.190


4.260


4.330


4.400


4.480


4.560


4.640


4.720


4.800


4.880


4.960


5.040


5.120


5.200


5.280


5.360


5.440


5.520


5.600


5.680


5.760


5.840


5.920


6.000


303.000


N.-V. 300.000
Diff. 3.000


ci


o


76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99


100


-


+


Po


popriečnoin


prirastku za


kub.


4.560
4.620
4.680
4.740
4.800
4.860
4.920
4.980
5.040
5.100
5.160
5.220
5.280
5.340
5.400
5.460
5.520
5.580
5 640


5.700


5.760


5.820


5.880


5.940


6.000


132.000


132.000257.999
okruglim br.
258.000




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 80     <-- 80 -->        PDF

212 —


IL SraTnuja<5a skrižaljka.


0 prirastku drva, prispodobiv ga sa sječnim đohođkom za svako
jutro, prema Feistmantelovim sastojnim skrižaljkam hrastove visoke
šume na najboljem hrastovom tlu u nizini i pređgorju, gornji glavni


razred, L podrazred.


1 ,


OJ 1^


Po
1


«> 03


feist-Sbroj pri-
--i


mant. rastka za
._ >
1-O 42 -^


svako jutro cS Cl*


&.i3


O s «= 0. 2^


u vremenu


c3 nzs


bD O


fl SI


.Si, 0)


5;i c3 "^^ o od do ^^^i> li?

CL,





P T3
godina kock. stopa godina kock. stop a


40 2.400 60 1 40
2.400 60 60 2.400
Po tom se poka


3.500 70 50 110 7,uje sbroj perlo
50 41
1.100


dičnih prirastaka


60
4.600 76.666 51 60 1.100 110 110 3.300 za svako jutro u
vremenu od 120
70
5.700 81.428 61 70 1.100 110 godina 12.600 c´
ili po metričkoj
80
7.000 87.5 71 80 1.300 130 mjeri sa 12,600:
31.667-^397.903
90 8.300 92 222 90
1.300 130 130 3.900 kock. niet.
81


100 9.600 96 91 100 1.300 130
Poprieeni maxi


110 11.100 100.909 101 110 150 150


mum prirastka


iSo 3000


iznosi po jutru


120 12.600 105 111 120 150 150


105 c^


Sbroj na temelju dohodka pojedinili
jutara u vremenu od 12.600 12.600
120 godina




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 81     <-- 81 -->        PDF

— 213
Obračunanje
drvne množine pojedinih odjelah sastojine za pokriće godišnje
ili periodične sjecine, nadalje način, kojim valja pravac sjecini
obilježiti.
Napisao nadšuinar Gust. Pa u sa.


Cesto se shiva u praktičnom životu, da činovnik pojedinu godišnju
ili pak periodičnu sječin u odmjeriti i na temelju uredbenoga
operata izpostaviti ima, od koje odmjereni prava** ne samo
u vise sastojinah zasjeca, nego u kojih je i različitih vrstih drvfi.
starije i mladje dobe, zasadjeno; te kod nejednako produktivne sastojine,
ipak ravnim pravcem izpostavljena biti mora.


Da se ovakova linija povuče, treba često dugotrajnoga računa
i čestih pokušaja, dok se napokon željeni uspjeh poluči.


Za pristeđjenje vremena i bezplatnih računarskih operacijab.
nakan sam štovanim drugovom predočiti metodu, kojom se mnogo prije
do rezultata dolazi.


Uzmimo, da nam sliedeća slika predočuje jedan šumski srez.
iiojeg su sastojine u tekučoj obbodnoj periodi, i to već za shedećih
10 godina kroz. posvemašnju sječu čistini namienjene, i to tako. da
prva godišnja sječa ima se izvesti paralelno sa južnom pograničnom
linijom; u koju svrhu ima se pravac sječne linije opredieliti i
iztaknuti, i s toga prije svega na papiru proračunati.


15