DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 75     <-- 75 -->        PDF

— 207 ođ
50.000 & naravnim prirastkom šume nadoknaditi može, može
se najuspješnije pronaći, ako u oba slučaja nadjenu razliku od


50.000 c´ sa viškom ili manjkom nor. dohodka, koji ovdje 1000 e/
iznosi, razdielimo dakle 50.000 : 1000 = 50 godina.
J. Hundeshagen oslanja se na pravu zalihu drva čitave obrađjene
šume i ustanovljuje svoj godišnji proračun tako, da pravu
zalihu množi sa gore proračunanirai postotci o použiteih ; po njegovu
dakle proračunu:
u 1. slučaju
P^- 2. proračun
350 000 X 0-02325 = . . . . 8.137-5 c´


u 2. slučaju


250.000 X 0-02325 ^ . . . . 5.812-5 c´
prispodobiv dakle proračunom kameralne procjene jest njegov proračun
veći:
u 1. si u čaj u


za 8137*5 - 7000 = 1137-5 e´ veći


u 2. slučaj u
za 5812-5 — 5000 = 812*5 c´ veći.
Ovaj je višak proračuna po metodi Hundeshagenovoj za proračunavanje
njegovih postotaka o použitcih kod manjih nor. zaliha
osnovan; njegova bo normalna zaliha ne odgovara norm. dohodku,
koji iznosi 6000 c´, jer ako za proračunavanje postotaka o použitcih
upotrebimo norm. zalihu, koja odgovara normalnom dohodku, to
dobijemo polag svaki put iste postotke o použitcih.
Nu na svaku nor. zalihu naći ćemo odgovarajući nor. dohodak,
ako tu norm. zalihu sa V2 obhodnje razdielimo, dakle po
kameralnoj procjeni imademo nor. dohodak 300.000: 50 ^ 6000 c´,
a po Hundeshagenu 258.005: 50 = 5160 c´ Hundeshagenova nor.
zaliha od 258000 c´ ne odgovara dakle računajuć jutro po jutro nor.
dohodku od 6000 c´ već onomu od 5160 c´.
Buduć da ovdje nađjosmo za Hundeshagenovu zalihu odgovarajući
dohodak, to će postotak 0 použitcih iznositi 5160 : 258000 = 0-02.
*iakle toliko koliko iznosi i postotak 0 použitcih po nor. dohodku i
nor. zalihi kameralne procjene; na ime 6000: 300.000 = 0*02 c´.
Pomnoži li se prava zaliha drva sa nadjenim postotkom 0 použitcih
od 0-02 c´, iznositi će proračun: u 1. slučaju 350.000 X 0*02 = 7000 c´


2. „ 250-000 X 0-02 = 5000 C