DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 81     <-- 81 -->        PDF

— 213
Obračunanje
drvne množine pojedinih odjelah sastojine za pokriće godišnje
ili periodične sjecine, nadalje način, kojim valja pravac sjecini
obilježiti.
Napisao nadšuinar Gust. Pa u sa.


Cesto se shiva u praktičnom životu, da činovnik pojedinu godišnju
ili pak periodičnu sječin u odmjeriti i na temelju uredbenoga
operata izpostaviti ima, od koje odmjereni prava** ne samo
u vise sastojinah zasjeca, nego u kojih je i različitih vrstih drvfi.
starije i mladje dobe, zasadjeno; te kod nejednako produktivne sastojine,
ipak ravnim pravcem izpostavljena biti mora.


Da se ovakova linija povuče, treba često dugotrajnoga računa
i čestih pokušaja, dok se napokon željeni uspjeh poluči.


Za pristeđjenje vremena i bezplatnih računarskih operacijab.
nakan sam štovanim drugovom predočiti metodu, kojom se mnogo prije
do rezultata dolazi.


Uzmimo, da nam sliedeća slika predočuje jedan šumski srez.
iiojeg su sastojine u tekučoj obbodnoj periodi, i to već za shedećih
10 godina kroz. posvemašnju sječu čistini namienjene, i to tako. da
prva godišnja sječa ima se izvesti paralelno sa južnom pograničnom
linijom; u koju svrhu ima se pravac sječne linije opredieliti i
iztaknuti, i s toga prije svega na papiru proračunati.


15




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Izvadak iz opisa
same.



OJ
Popriečni
—^
Zaliha drva


a
rt prirast
o


Vrst


Od Od


Ukupno


OJ
o sva


az^oja OJ 7.-a sva


za


koga koga
o


10 god.


j litra jutra
Jutra Kub. metara


o
^ 1
1 Visoka žurna
Hrast 130 34.42 404 13.905 3.15 540


2 dto.
dto. 80 t>7.(;i 145 9.803 1.73 117


0.8 Bukva
8 (Ito. 0.2 Hrast 100 40.17 246 11.357 2.4G 113
4
nkii}>no -17:i.io — 44.975 — 840




ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 83     <-- 83 -->        PDF

215


Duljina pojedinih dielova izmjerenih na južnoj 8ti-ani kotara
iznose:


1. odjel 124.00 hvati
2. „
83.50 „
3. „
90.00 „
4.
„ 146.70
Ukupno 444.20 hvati, a sje(nia linija = X. to
kojedine strane imadu:
pod odjela 1. = 0.2y
„ 2. = 0.18


3. = 0.20
4.
= 0..38; prema tomu ođpada ua pojedine odjele
404 X 0-29 = 117.10
145 X 0.18 = 26.10
246 X 0.20 = 49.20
398 0.33 = 131.34
a kojih svota sa 323.80 kubič. metara ujedno
pokazuje i srieđnji iznos od svakoga jutra.


Čitava drvna zaliha toga razdobja iznosi 44,975 k. m., a prirastak
za polovinu toga razdobja 840, ukupno dakle 45,815 k. m..
razdieliv pako srieđnji iznos svake rah sa ovom svotom 323*8:
45,815 dobijemo količnik = 0´007; a pomnožimo li ovaj broj sa
1600, dakle 0*007 X 1600 dobijemo ll´^O " a napokon nam valja
odmjerenu sječnu liniju 444*2 sa ovim brojem razdieliti 444*2: 11*2
= 39*6 hvati. Ovih 39*6 hvati valja uzeti za visinu čitave sjeciif^
linije, sada valja sračunati pojedine dielovo površin*^. na kojih jp
godišnja sječa obavljena. Ovaj o))račun pokazuje kod našega primjera
sljedeće rezultate:


Razdjel 1. sa 2.98 X 404 -= 1230
„ 2. „ 2.05 X 145= 384
,. 3. . 2.10 X 246 = 531
„ 4. „ 3.30 X 398 =-1313


dakle ukupno 11.09 i 3458 km.
Godišnji proračun iznosi pako 4581 km., daki*^ dobismo manje
za 24-5 Vo-


Valja nam dakle visinu odsječne linije ovimi postotci povećati
te k 39-6 hv. 9*7 dodati, obavimo li taj posao povećati će nam se
i količnik ovako :