DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 86 <-- 86 --> PDF |
218 ´Job i drugim načinom bi se svrha zajedničkog šuraarenja postići dala, a to oživotvorenjem „šumskih zadruga" (Waldgenossensehaften), u koju bi se po njekohko posjednikah takovih manjih šumskih čestica složili, kao što je u mnogih predielih naše monarkije već uobičajeno, ali i ovaj način neda se kod jogunastog našeg seljaka tako lahko i dobrovoljno provesti, nego bi se u tome pravcu zakon stvoriti i kao prisilno sredstvo uporabiti morao. Užitak ili godišnji prihod ove na gorenavedeni način stvorene šumske zadruge, morao bi se po razmjeru pojedine toj zadrugi dodieljene ili spojene šumske čestice i njezine drvne zadržine iz cielosti dieliti. Po ovom dakle nebi dotični posjednik uprav iz svoje šumske čestice taj prihod dobijao, negoizciele zadrug e po razmjerno na njega ođpadajućem dielu ukupnoga zadružnog prihoda. Ali tu nastaje istom pitanje, bili naš seljak njegovu toj zadrugi spojenu šumsku česticu zaista tako dobro gojio i pričuvao, kao kad bi ista u samom njegovom posjedu i užitku bila. Ja mishm dakle da bi se podieljena i ovim načinom makar i pod zaptom opet sjedinjena šuma, samo što prije zapušćenju i razorenju izpostavila. Iz toga dakle proizlazi, da je sav onaj boljaki pol ak šio a, koje njeki od diobe naših obćinskih šuma očekivaju, u svakom slučaju vrlo iluzoran. Pošto je pak većem dielu urbarskih obćina usljed urbarijalne segregacije najviše do 10 hektara šume dopalo, a mnoge obćine većinom sitnu šumu odgojivaju, to će nastati potreba, da više takovih obćinskih šuma bar zajedničko šumarenje poprimi, kad već mjestni odnošaji nebi jim dopuštali, da se u jednu šumsku sastojinu spoje. U ovom slučaju morali bi se godišnji prihodi naravno međju dotične obćine po razmjeru kolikoće njihovoga suposjeda razdieliti, a ne kao što je gore napomienjeno, medju pojedine urbanjaJne posjednike, pošto i posjedni diel ovake zajedničke obćiuske šume dotične obćine svaka za sebe representiraju. Po dokazu ovih jasnih razloga i po ustanovi šumskih zakona, mora se dakle priznati: da dioba obćinskih šuma, koju mnogi toliko pretresaju, sa šums ko-gospodars tv e riog gledišta nikako probitačna biti nemože; barem dotle ne, dok se ne uz mog ne od iste predpostav i ti, da neće obćoj skrbi za uzdržavanje šuma štetonosna biti. |