DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1877 str. 87 <-- 87 --> PDF |
- 219 — Gdje gdje bi se možda medju šamskirni gospodari pojavili nazori, da bi s razloga, što je Hrvatr,ka i Slavonija prebogata na šumah, za postignuće razmjernoga podieljenja suma, pa i radi klimatičnih odnošaja potrebito bilo, da u njekojili šumali uzgoj drveća prestane; jer da bi se tim plodnost tla podigla a zdravstveni odnošaji u mnogih pređjelih (osobito u slavonskih nizinah) znatno poboljšali. Akoprem su ovi nazori dosta temeljiti, to bi se isti samo ua privatan posjed uporabiti smjeh, posto se obeinske šume na prvom mjestu uzdržati moraju, i za pokriće potrebe svojih na šumu pravo imajućih obćinara, izključivo uztrajno šumarenje sliediti imaju. Razne viestL Bezplatni poučni tečaj za čuvare šumah i pomoćno šumarsko osoblje. Ka temelju naredbe bivšega c. kr. ministarstva za narodno gospodarstvo i rudstvo od 16. siečnja 1850 — imaU bi se u pojedinih županijah obdržavati uiži državni izpiti za čuvare šumali i tehničko pomoćno osoblje. U Slavoniji se riedko rečeni izpiti zbilja ubdržavaju, i to s razloga, što se — (akoprem kod svih županijah izpitna povjerenstva postoje) — malo kada kandidati k ovomu izpitu prijave; uzrok tomu je dielomice maujkavo predhodno znanje dotičnikah, dielomice i ta okolnost, što naše lugarsko osoblje samo nezna, je li mn znanje dostatno, da se tomu izpitu sa uspjehom podvrći može. Da se ovomu nedostatku barem dielomice doskoči, ustrojio je kotarski šumar kr. naukovuo zakladnog dobra Kutjevo, gosp. Ignjat German, posebni nastavni tečaj za takove čuvare šumah bezplatno; koji se žele za svoje zvanje valjano naobraziti ili se nižemu državnomu izpitu podvrći. Nauk se pruža bezplatno, počeo je dne 14. srpnja t. g. i nastavit će se svaku subotu poslie podne od 2—5 satili. Osim načela nižeg obćeg šumarstva, tumači se tu šumarski zakon, zakon o lovu i šumarski službeni naputak, — Slušateljah ima do sada iz požežke podžupaniješest. (Tomu zbilja hvale vriednom primjeru imali bi i ostali šumari uhoditi. Op. uredu.). / Stovarište tehn. drva u Sisku s pogledom na obstojeći običaj trgovine. Jedno od najznamenitijih skladišta i uprav da rečem, jedno najvažnije stjecište trgovačkih i francezkih duga u Hrvatskoj i Slavoniji, kao i hrv.-slav. Krajini, nedvojbeno je obće poznato stovarište sisačko, isto toliko u pogledu kupnje i prodaje, kob i odpreme svega u savskoj dolini u znatnoj muožini proizvadjajućeg drva, koje se ponajviše u krajiških šuma izradjeno po Savi do Siska dopremi, te ovdje ili se za prodaju priredjeuo uskladišti, ili se pak u svrhu dalje odpreme ua željeznicu pretovaruje. U poslu duga sačinjava Sisak za naše predjele obći togomjer i ravnalo drvno ciene, osobito cjepane robe, to mislim, da ću stim mnogom |