DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 23 <-- 23 --> PDF |
™ 251 ™ kad iraućnij! posjednik opuzi, da siroiiniŽDim obeinarom nitko ne krati okorislit se ob(´inskim dobrom, onda prione i on, da bar ne bude lišen prava sauživanja. Dapače bnA takvi Imiićniei zlorabe svojn moć, koje se dostaju bogatstvom i nafelnictvora prelazećim od jeđaoga bogatai^a na drugoga, te tako još većma plienjajn obćinski posjed. U kratko, kakve su napremice, nije moći ograničiti uživanje obćinskoga dobr?, kako bi to zahtievalo održavanje toga obćinskoga dobra, a kamo li poboljšavanje mu ; jer bi tuj trebalo muke zakonodavstva, obćinske uprave i državnoga redarstva, ćemu svemu nigdje na krasu ni traga ne ima ´ i čemu se ni u napredak nadati ne može, bud bi uza sve to, sto bi se takva zakrata jedva mogla izvesti, preveliki troškovi sve zaprečivali. I posto sam to tako uztvrdio, budi mi jošte prosto iznoviee iztaknuti, da je obhvat toga obćinskoga dobra velikim prosjekom čitava polovica - svega obćinskoga zemljišta, i da je taj obhvat ona nesrećua pustoš, što ju krasom zovemo« Po tima dvima ćiujenicama dostaje se to obćinsko dobro znamenitosti, kojoj u naprednijih zemljah nema primjera, jer su ondje obćinskim dobrom male zemlje i takove, da ih ne možeš opustošiti. ,Po tom, što sam naveo, postaje po mom sudu najprečim i najvažnijim načelom za obustavu opustošivanja i za zaplodjivanje krasa to: da sadašnje obcin sfce . pašni ke i šum.e, što više.i što prije možemo, pretvorimo u ne obterećenu posebnicku svojinu, a da one đielove, koji bi s valjanih razloga imali -ostati obćinskom zemljom, podvrgnemo pravoj i oštroj upravi, koja bi od te nićijine stvorila obćinsku svojinu, kojom se dobro upravlja. Jednim i drugim pravcem trebaju nam pripadni zakoni a u drugu ruku nuž(3ni organi agrarnoga redarstva, koji će na temelju tih zakona i po svojoj posebnoj stvarnoj vrstnoći upriličiti i nadzirati izvedbu naredaba. Do najnovijega doba nije se sMlja nitko za to starao; nit je bilo zakonske zakrate niti dotienili organa državnoga redarstva; ni obćine niesu se ni za što brinule; dokaz je tomu, što jel u aiistr. primorju, gdje, je bilo više reda, stanovnikom posve prosto bilo uživati obeinske šume, kojih veći dio nije imao ni lugara. - Mjestimice dapaee do 90 postotaka. |