DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 252 -
Ajde, da u kratko spomenemo, što sve na austrijskom krasu
uradiše, da toj nevolji pomognu.


Kao sto austrijskomu državnomu žumarskomu đružtvu pripada
zastaga, što je g. 1865. svojim sastankom na krasu navratio obću
pozornost na tu rak-ranu na tieln naše domovine i uzeo raspravljati
0 sredstvih, kojimi bi se moglo pomoći, tako i austrijsku
vladu ide hvala, što se je toga priedmeta odmah prihvatila i odonda
na austrijskom primorju tako udesila rad, da je ne samo jedan dio
kraške zagajitbe dovršen, već da su naišli na mnogo valjanih naputaka,
koji će vrieđiti drugim kraškim zomljam.


Vlada je počela ustrojbom nađzorništva za zagajivanje krasa
i zametbom sjemeništa te rastionica u taj smjer, da iz njih daju
priesadnice šumskoga drveća i voća to obćinam, to posebnikom ili
bezplatnice ili za umjerenu plaću. Sve to uzgajanje priesađnica
usriedili g. 1869. vrlo sgođno u tri velika sjemeništa, iz kojih se
mogu namaknuti svake godino poprieko 4 milijuna priesadniea.


G. 1868. namjestise po kraških zemljah i drugdje u taj smjer
postavljeno šumsko državno redarstveno i kulturno osoblje te njemu
predadoše poslove nadzornićtva kraškoga zagajivanja. Najprije imenovaše
i dodieliše namjestničtvu zemaljskoga šumskoga nadzornika
a za tiem sve po malo još tri povjerenika i tri pristava u austrijskom
primorju a pet povjerenika i jednoga pristava u Dalmaciji, a
svi ti činovnici postavljeni u stanovitih kotarih imaju slušati politične
mjestne oblasti. Ti organi imadu uz ostale poslove i obćeniti
šumski katastar stvoriti a svake godine c kr. ministeriju izvješćivati,
kako im napreduju poslovi.
Najviše se iztiče zapođjeven rat na krašku neman u austrij skom
primorju to stečenimi pobjedami, to naukom ondje crpljenom
Pogledajmo dakle kritično, kako je prije sve bilo n toj pokrajini,
a onda što se je sve uradilo, da stvar okrene na bolje.


Imprepiranje drveća.


Posjetili tkogođ Stuttgart, čuditi će se kad ugleda taj glavni,
virteinberžti priestolni grad, većim dielom iz drveta sagradjen, a
osvjedoči se da ove stare gradine već.više stoljeća svakomu uplivu
vremena prkose. U Švedskoj nalazi se veliki broj drvenih crkva,
koje su još u trinajstom stoljeću građjene; u pokrajini Dalekarliji