DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 255 — k ovom dolaze jos silne kolotečine po kolodvorifa/nadalje kolotečine onih željeznica, koje se još u gradjenjn nala/.e, te napokon i one zaokružirajiićih željeznica sa 829.85 kilometra; ukupno dakle n okruglom broju na 20.000 kilometara ili 2650 milja., Svaka milja potrebuje do 30.000 kub. stopa drva, po kojem se dakle na cieloj dužini 79,500.000 kub. stopa željezničkih precaga u porabi nalaze. Pošto dakle samo hrastova ili arižova, precaga do 8 godina traje, za koje se vrieme s novom izmieniti tliora, proizlazi količina od prilike sa 10,000.000 kub. stopž, kao godišnja potrieba za svrhu izmjene. Ova potrieba odgovara od prilike proizvodu jedne šumske površine od 37 austr. cetvor. milja, koja bi se izsjeći imala. Da tolika potrieba neće se za dugo pokrivati moći, najbolji je dokaz, da ova površina sačinjava . 65. diel naše ukupne šumske sastojine; promotrimo li, kohko za radnju nepristuptiih šuma imade, i da u cieloj šumskoj sastojini hrastovo i arižovo drvo na mnogih mjestih tekar manjinu sačinjava, to se za cielo može već sada zaključivati, da potrieba tehn. drva prirast i uzgoj sama u veliko nađmašuje, a da gradjenje željeznica malo po malo sve veće protegnuće zadobiva, to će naskoro doći vrieme, da će hrastove i arižove -šume u toliko se smanjiti, da se ni potrieba neće više pokriti moći. Ova bojazan nalazi već i u tom izraza, što su mnoge željeznice u svojih radionicah ustrojile i zavod za impregniranje drveća, ah. ovi,.zavodi impregniraju izkljućivo samo hrastovo i arižovo drvo, ´""/´ "´Bez dvojbe je dakle, da bi postupak gorenapomenjenom ravan, koji bi i manje vriedne vrsti drva, n. pr. crnu bukvu, za namienjenu svrhu priređjivao i duže trajućom učinio, vrlo probitačan bio, što više, odgovorio bi jednom neodklonivom. zahtjevu. Pošto je crna bukva, po iztraživanju profesora dr. Eksnera drvo, koje se po cieloj monarkiji u ogromnih sastojinah nalazi, k tomu se najvišji i najljepši trupci za gorivo pocjepaju, jer se za obrtnu gradju vrlo slabo rabe, to bi od mnogo veće koristi bilo, kad bi se ovo zanemareno drvo više cienilo. Da bi se tim vrlo velika, da milijune dosizavša prišteđnja postigla, proizlazi već odtuđa, što bi se ta prištednja već prve godine izmjenom starih željezničkih precaga sa novim iz bukovine priredjenim, kroz jeftiniju nabavu istih, a kasnijih godina — predpostavljajući, da impregnirana bukova precaga barem 20 godina izdrži — zbog ciene i manje potriebe za izmjenu, u mnogo većem stepenu postigla. Za primjer navesti ćemo, |