DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 37 <-- 37 --> PDF |
.— 265 — / (Kr. hrv.-slav.-đalm. zemaljska vlada, odjel 2a unutarnje poslove). Upravljajućemu odboru hrv.-slav. Šumarskoga đnižtTa n Zagrebu. U riešenju tamošnjega izvješća od 2. listopada 1876., kojim je podnesen tamošnji predlog i memorandum ob uređjenju zemljarinskoga poreza za šume, priobćuje se upravljajućemu tomu odboru u prepisu odnosno riešenje kr. ug. ministarstva financijab od 14. srpnja t. g. br. 30.168, zajedno s priležećom mu okružnicom, što ju je rečeno ministarstvo povodom spomenutoga memoranduma na područna si katastralna ravnateljstva izdalo, znanja radi uz poziv, da ovu ministarsku okružnicu u svom strukovnom glasilu obnaroduje. Primjećuje se daje i uprava „Harodnib Novinab" od ovuda po zvana, da upitnu ministarsku okružnicu obćega znanja radi u služ benom glasilu oglasi. Prilozi uvodno spomenutoga izvješća siieđe u privitku natrag. U Zagrebu, 8. kolovoza 1877. Za bana. Ju r ko v.ić.´ Prepis dopisa kr. ug. ministarstva iinancijah, upravljenog dne 14. srpnja 1877, br. 30.168, na preuzvišenog gospodina bana trojedne kraljevine. Dopisom od 15. studena god. 1876. br. 19.291, priposlala mi e brvatsko-slavonsko-dalmatJDska zemaljska vlada na shodno uvaženje memorandum, koga je izradio odbor hrv. slavonskoga šumarskog družtva u predmetu naputka^ za katastralnu procjenu šuraah- Prije svega moram konstatirati i odlučno izjaviti, da naputak za katastralnu procjenu šumah, koji sam pod brojem Ž4.163 god. 1875 izdao u svih svojih pođrobnostih vjerno se osniva na zak. ćL VII. od god. 1875, te ni najmanju odredbu nesađržava, koja bi se protivila sadržaju ili intencijara toga zakona, čega radi sve one tvrdnje u memorandumu, s kojimi se namjerava izkazati razlika izmeđju zakona i naputka, proizlaze samo h neumjestnog tumačenja zakona ili neshodnog shvaćanja naputka. Najhitnije tvrdnje memoranduma pako, negledeć na to, što se protive zakonu, takove su, da bi se jedva moglo nadati^ da će im bezuvjetna izraza dati na niveau ne samo teorije nego i prakse sto |
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 266 -^ ´ jeci odbor šuinarskog đružtva i koje, kada bi se prihvatile, osujetile bi baš istencij-u zakona, koja smjera na surazmjerno oporezovanje nkupnili kulturnih granah. Odbor hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva temelji svoje tvrdnje na nauci tako zvanog šumarsko finaneijalnog računanja, koja se u novije vrieme pojavila i u stanovitih, nu samo u veoma ograničenih okolnostih se može uporabiti, pak neobziruć se na obćenite praksom prihvaćene i neoborive valjane pojmove znanosti šumarstva; stupio je na takovo stanovište, na kojem maleni i uzdržavajući se broj sljedbenikah bezuspješno se bori proti ostahm zastupnikom teorije i prakse. Nije mi zadaća sljedovati odbor hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva u gornjem pravcu, niti ga poučavati u obee prihvaćenih glavnih naeelah znanosti šumarstva, nego mi je želja samo u kratko označiti krivi temelj gornjih tvrdnjah. Po memorandumu sastoji se prihod šume s jedne strane iz tla, a s druge strane iz glavnice drvlja, pak počem zakon, po tvrdnji memoranduma, samo prihod tla oporezovati želi — to bi šuma surazmjerno preobterećena bila onda, kada bi se i prihod glavnice drvlja podvrgao porezu. Ova tvrdnja gubi svakoga temelja prema onom faktu, da tlo samo posebi nikada, nego samo posredstvom na njemu njegovanog rašća, dakle i šumsko tlo samo onda može odavati prihoda, ako na njemu drva stoje; glavnica drvlja je neođielimi pripadak šume, te tako, kada je već o prihodu šume, isti nemože drugo biti, nego ukupni prihod tla i glavnica drvlja; nu u ovom se nesadržava prihod konkretni i koji se s drugom kulturnom granom može postići od tla, poćem zakon propisuje, da se samo faktičnom stanju odgovarajući prihod iznadje. U ostalom kod šumskog tla nebi se ni mogao uzeti relativni prihod, jer šuma u sadanjih kulturnih okolnostih najvećim dielom već na absolutnom šumskom tlu (Absoluter Waldbođen), t. j . na takovom tlu stoji, koje se u drugoj kulturnoj grani trajno i s probitkom nemože rabiti. "Nego ako hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo pod spomenutom glavnicom drvlja nerazumieva drugo, nego novčanu glavnicu proizlazeću iz uglavničenja troškovah obraćenih prvobitno na posadjenje šume, onda računa jednu faktično nepostojeću, umišljenu (emaginar) glavnicu, jer prvobitno svaka je šuma pronikla iz prapriroda i za nasađjenje šume naši praotci nisu novca ulagali. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 39 <-- 39 --> PDF |
-^ 267 .-^ . ´ Nemogu ai oiiu krivu tvrdnju hrvatsko-slavoiiskog šumarskog družtva bez primjetbe ostaviti, kao da zak. čl. VIL gođ. 1876. smjera na oporezovanje šarao šumskoga tla, a ne na oporezovanje prihoda na njemu stojeće glavnice drvlja, ta točka t\ §. 16. pozvanog zakona odlučno o šumskom prihodu, a ne o prihodu šumskog tla govori, te prema prije spomenutom i nemože o drugom govoriti. Ona tvrdnja u rieči stojećeg memoranduma, da bi valjalo drugi postupak sljedovati kod izraeunanja prihoda šume, narožito glede šumah mladih i srednje dobe, jer proizvod šume nije moguće onako kao ljetinu oranice u onoj istoj godini, kad se ista i obradila, uporabiti — dalje da prihod uzgrednih užitakah valja samo kod onih sastojinah (Bestanđe) u račun uzeti, koji po svojoj dobi takove užitke faktično već pružaju, samo se tako može riešiti, da odbor hrvatskog slavonskog šumarskog družtva, neobziruć se na najglavnije načelo šumskog gospodarstva: na trajnu uporabu, — svaku pojedinu sastojinu smatra kao samostalnim i prekidnim uzgojem gojenu šnmn, a pored toga nije promislio, da bi kod računanja predpostavljenog si šumskog prihoda, to praktično neizvedivo držanje u očevidnosti poreznoga temelja, povuklo bi za sobom neprestanu od godine do godine trajuću reviziju i troškove, koji bi veći dio poreza sačinjavali. Po načelu potrajnosti, gromada drvah godišnje na porabu doazeće sječnje, glede svoje materije, uspjeh je prirasta uprav onoliko godinah, koliko godinah doba sastojine broji, ali glede količine sasvim je jednaka Sa onom gromadom drvah, koja u ukupnih na primjernom stupnju dobe stojećih sastojinah cielog uzgojnog razreda (Betriebsklasse) u godini sječnje, usljed prirasta postaje, te s bog toga, kada se najstariji prostor stupnja dobe izrabi, onda na porabu dolazi svagda u istoj godini postignuti prirast cielog uzgojnog razreda, te tako ni u ovom obziru nepostoji bitna razlika izmedju šume i drugih culturnih granah. A što se tiče uzimanja u račun šumskih uzgrednih užitakah, to po samoj stvari i po načelu potrajnosti polag naputka tako biva, da se od jednog cielog uzgojnog razreda popriečno dobiveni godišnji ukupni prijetak podieh sa prostorom uzgojnog razreda, te uspjeh daje popriečni prihod, koji se ima u računu uzeti po ralu i godini- Po ovom postupku dakle uzima se u račun prihod od uzgrednih užitakah samo onih sastojinah, koje faktično takovi pružaju, te što se ovaj prihod na cieli prostor uzgojnog razreda najednako raz |
| ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 40 <-- 40 --> PDF |
~ 268 —. . đieljnje; u, glavnom uzevši neobterecnje se šuma ni od jednog nov čića većim čistim prihodom. U koliko su u memorandumu sadržani nazori krivi i odstupaju od obce prihvaćenih načelah pokazuje i to, što svako zakonarstvo Evrope, gdje se zemljarina odmjeruje od prihoda, iztražuje prihod šume po onih istih nacelihj koja sadržava naputak za procjenu šu^ mah, na temelju zak- čl. VII. god. 1875. Nu memorandum odbora hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva sadržava i tri takove opazke, koje sam smatrao da ih valja u njekom pogledu u obzir uzeti, te zato sam naredio: 1) da se u 7. poglavju naputka sadržana skrižaljka o prihodu dopuni sa najzločestijim stojbinskim razredom, i time sara procjeni prihoda u drvu opređielio najšire granice, kakove se samo predstaviti daju, medju kojimi, ma koja šuma pored valjane procjene, može prava izraza svomu prihodu naći; 2) premda se iz pogiavja 7. naputka za procjenu šumah kao i iz odnosnih odredbah zakona razabrati može, nu počem nije samo izrikom rečeno, da se donos proredjenja šume ondje, gdje se nemože unovčiti, izostavi iz računa: zato sam to naknadno naredio, da se krivo shvaćanje odkloni; 3) premda iz pravca pogiavja 12., spomenutog naputka proizlazi, nu počem nije odlučno izrečeno, to sam takodjer naredio,, da ondje, gdje šumom ne šumarsko, nego drugo osoblje upravlja, suražmjerni dio berivah dotičnoga osoblja uzme se u račun kod šume* Prepis okružnice t. g. br. 30.168, koja se odnosi na sada naznačene tri točko evo prilazem. Napokon za potrebno smatram još napomenuti, da onaj diel dopisa hrvatsko-slavonske kr. zem. vlade od prošle godine br. 19291, gdje se kaže, da na opredieljenje prihoda u drvu i stojbine odnoseći se dielovi pogiavja 7. naputka za procjenu šumah u protuslovju stoje, može se samo na slučajnom i meni neđokučenom krivom shvaćanju osnivati, jer medju spomenutimi stavkami pozvanog pogiavja, podpuno i svaku dvojbu izključujuće suglasje postoji tako, da u bitnosti uzevši kod ote stavke još i od rieči do rieči upotreb- Ijuje se ista razgovjest (Periphrasis). |