DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 39     <-- 39 -->        PDF

-^ 267 .-^ . ´


Nemogu ai oiiu krivu tvrdnju hrvatsko-slavoiiskog šumarskog
družtva bez primjetbe ostaviti, kao da zak. čl. VIL gođ. 1876.
smjera na oporezovanje šarao šumskoga tla, a ne na oporezovanje
prihoda na njemu stojeće glavnice drvlja, ta točka t\ §. 16. pozvanog
zakona odlučno o šumskom prihodu, a ne o prihodu šumskog tla
govori, te prema prije spomenutom i nemože o drugom govoriti.


Ona tvrdnja u rieči stojećeg memoranduma, da bi valjalo
drugi postupak sljedovati kod izraeunanja prihoda šume, narožito
glede šumah mladih i srednje dobe, jer proizvod šume nije moguće
onako kao ljetinu oranice u onoj istoj godini, kad se ista i obradila,
uporabiti — dalje da prihod uzgrednih užitakah valja samo kod
onih sastojinah (Bestanđe) u račun uzeti, koji po svojoj dobi takove
užitke faktično već pružaju, samo se tako može riešiti, da odbor
hrvatskog slavonskog šumarskog družtva, neobziruć se na najglavnije
načelo šumskog gospodarstva: na trajnu uporabu, — svaku pojedinu sastojinu
smatra kao samostalnim i prekidnim uzgojem gojenu šnmn,
a pored toga nije promislio, da bi kod računanja predpostavljenog si
šumskog prihoda, to praktično neizvedivo držanje u očevidnosti poreznoga
temelja, povuklo bi za sobom neprestanu od godine do godine
trajuću reviziju i troškove, koji bi veći dio poreza sačinjavali.


Po načelu potrajnosti, gromada drvah godišnje na porabu doazeće
sječnje, glede svoje materije, uspjeh je prirasta uprav onoliko
godinah, koliko godinah doba sastojine broji, ali glede količine sasvim
je jednaka Sa onom gromadom drvah, koja u ukupnih na primjernom
stupnju dobe stojećih sastojinah cielog uzgojnog razreda
(Betriebsklasse) u godini sječnje, usljed prirasta postaje, te s bog
toga, kada se najstariji prostor stupnja dobe izrabi, onda na porabu
dolazi svagda u istoj godini postignuti prirast cielog uzgojnog razreda,
te tako ni u ovom obziru nepostoji bitna razlika izmedju
šume i drugih culturnih granah.


A što se tiče uzimanja u račun šumskih uzgrednih užitakah,
to po samoj stvari i po načelu potrajnosti polag naputka tako biva,
da se od jednog cielog uzgojnog razreda popriečno dobiveni godišnji
ukupni prijetak podieh sa prostorom uzgojnog razreda, te
uspjeh daje popriečni prihod, koji se ima u računu uzeti po ralu i
godini-


Po ovom postupku dakle uzima se u račun prihod od uzgrednih
užitakah samo onih sastojinah, koje faktično takovi pružaju, te
što se ovaj prihod na cieli prostor uzgojnog razreda najednako raz