DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 40 <-- 40 --> PDF |
~ 268 —. . đieljnje; u, glavnom uzevši neobterecnje se šuma ni od jednog nov čića većim čistim prihodom. U koliko su u memorandumu sadržani nazori krivi i odstupaju od obce prihvaćenih načelah pokazuje i to, što svako zakonarstvo Evrope, gdje se zemljarina odmjeruje od prihoda, iztražuje prihod šume po onih istih nacelihj koja sadržava naputak za procjenu šu^ mah, na temelju zak- čl. VII. god. 1875. Nu memorandum odbora hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva sadržava i tri takove opazke, koje sam smatrao da ih valja u njekom pogledu u obzir uzeti, te zato sam naredio: 1) da se u 7. poglavju naputka sadržana skrižaljka o prihodu dopuni sa najzločestijim stojbinskim razredom, i time sara procjeni prihoda u drvu opređielio najšire granice, kakove se samo predstaviti daju, medju kojimi, ma koja šuma pored valjane procjene, može prava izraza svomu prihodu naći; 2) premda se iz pogiavja 7. naputka za procjenu šumah kao i iz odnosnih odredbah zakona razabrati može, nu počem nije samo izrikom rečeno, da se donos proredjenja šume ondje, gdje se nemože unovčiti, izostavi iz računa: zato sam to naknadno naredio, da se krivo shvaćanje odkloni; 3) premda iz pravca pogiavja 12., spomenutog naputka proizlazi, nu počem nije odlučno izrečeno, to sam takodjer naredio,, da ondje, gdje šumom ne šumarsko, nego drugo osoblje upravlja, suražmjerni dio berivah dotičnoga osoblja uzme se u račun kod šume* Prepis okružnice t. g. br. 30.168, koja se odnosi na sada naznačene tri točko evo prilazem. Napokon za potrebno smatram još napomenuti, da onaj diel dopisa hrvatsko-slavonske kr. zem. vlade od prošle godine br. 19291, gdje se kaže, da na opredieljenje prihoda u drvu i stojbine odnoseći se dielovi pogiavja 7. naputka za procjenu šumah u protuslovju stoje, može se samo na slučajnom i meni neđokučenom krivom shvaćanju osnivati, jer medju spomenutimi stavkami pozvanog pogiavja, podpuno i svaku dvojbu izključujuće suglasje postoji tako, da u bitnosti uzevši kod ote stavke još i od rieči do rieči upotreb- Ijuje se ista razgovjest (Periphrasis). |