DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 42 <-- 42 --> PDF |
3. Alinea 2. poglavja 12. naputka za procjenu šumah ima se sa sliedeeiin dopuniti: „Ggje upi´avu ili čuvanje šumah neobavlja posebno šumarsko, nego drugo osoblje pored svojih poslovah, ili gdje šumarsko osoblje obavlja i takove poslove, koji nespadaju k´ šumskoj upravi: ondje se beriva dotičnog osoblja u račun uzeti imaju kod ustanovljenja šumsko-upravnih troškovah, nu samo u mjeri u kojoj isti na sumu odpadaju. U Budimpešti, dne 4. srpnja 1877. Mjesto kr. ug. ministra financijah. Madarassj, T, r. Eaić, v. r. Flazne viesti. (PSutasti hrast f zaplodjSvanje krasa.) 0 tom velevažnom pitanju, koje bi drvo na krasu najbolje uspjevalo, nalazimo u jednom njemačkom hstu sliedeći strukovnjacki dopis: „Početkom svibnja t. g. bje od njeke strane u j^I^J´ov. slob. presi-^ plutasti hrast za zaplodjivanje krasa preporučen, s tom željom, da se učini pokus, kako bi taj hrast u kraškom predielu austro-ugarske monarkije uspjevao. Ovaj pokus već je učinjen, ako ne baš na samom krasu^ a ono bar u onakovik predielih, u kojih isti odnosaji vladaju, Družtvo austrijske državne željeznice posjeduje u Banatu velika imanja. Poglavicam ovoga družtva — skoro su sami Francezi — bijaše poznata korist plutaštog hrasta, te se prvi osrednji ravnatelj toga družtva, Dubocque (Dtibok) odvaži, da na spomenutih imanjih ovaj hrast žaplodi. G-odinah 1858 do 1861 dobavljao je on žir za sjeme iz Francezke, da sadjenje zbilja započne. Žir je bio od najbolje vrsti, a dao ga je posaditi na sjemeništih najbolje ležećih i na najtoplijih mjestih u Moldovi, Oravici i Bogšanu. Iz sjemena razviju se krasne biljke i dostignu neobičnu visinu, ali odmah prve zinie posmrzavaju se okrajci mladih ogranaka, te kasnije usljed mrazovab i sasvim okržljave tako, da se za 3—4 godine posvema sasuše. Potanje o ovoj stvari pisao je vrhovni nadzornik imanja družtva državne željeznice gosp. Yessely, u austrijskom izvješću vrhu parižke izložbe god. 1867, svezak 7, pod naslovom „Hrast plntak i industrija pluta f„Korkeichen und Korkindustrie´´),. U tome*"cIanka tvrdi pisac, da ova vrst~drva nemože lahko pretrpiti zimske studeni nad 4—8 stupnja E. Fu u našem primorju sve do Dalmacije absolutni minimum toplote je — 9-5 , a u Dalmaciji —- 4V4 do 6 stupnja´ B. Po tome bi se dalo zaključiti, da bi plutasti hrast mogao uspjevati u dohijih krajevih Dalmacije i gornjih predielih Jadranske obale samo na najboljih i najzaklonitijih mj-stih, nikako pak nemože biti govora 0 uspjevanju toga hrasta na primorskom rubu iznad morskoga |