DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 42     <-- 42 -->        PDF

3. Alinea 2. poglavja 12. naputka za procjenu šumah ima
se sa sliedeeiin dopuniti:
„Ggje upi´avu ili čuvanje šumah neobavlja posebno šumarsko,
nego drugo osoblje pored svojih poslovah, ili gdje šumarsko osoblje
obavlja i takove poslove, koji nespadaju k´ šumskoj upravi: ondje
se beriva dotičnog osoblja u račun uzeti imaju kod ustanovljenja
šumsko-upravnih troškovah, nu samo u mjeri u kojoj isti na
sumu odpadaju.


U Budimpešti, dne 4. srpnja 1877.


Mjesto kr. ug. ministra financijah.


Madarassj, T, r. Eaić, v. r.


Flazne viesti.


(PSutasti hrast f zaplodjSvanje krasa.) 0 tom velevažnom pitanju,
koje bi drvo na krasu najbolje uspjevalo, nalazimo u jednom njemačkom
hstu sliedeći strukovnjacki dopis: „Početkom svibnja t. g. bje
od njeke strane u j^I^J´ov. slob. presi-^ plutasti hrast za zaplodjivanje
krasa preporučen, s tom željom, da se učini pokus, kako bi taj hrast u
kraškom predielu austro-ugarske monarkije uspjevao. Ovaj pokus već je
učinjen, ako ne baš na samom krasu^ a ono bar u onakovik predielih, u
kojih isti odnosaji vladaju, Družtvo austrijske državne željeznice posjeduje
u Banatu velika imanja. Poglavicam ovoga družtva — skoro su sami
Francezi — bijaše poznata korist plutaštog hrasta, te se prvi osrednji
ravnatelj toga družtva, Dubocque (Dtibok) odvaži, da na spomenutih imanjih
ovaj hrast žaplodi. G-odinah 1858 do 1861 dobavljao je on žir za
sjeme iz Francezke, da sadjenje zbilja započne. Žir je bio od najbolje
vrsti, a dao ga je posaditi na sjemeništih najbolje ležećih i na najtoplijih
mjestih u Moldovi, Oravici i Bogšanu. Iz sjemena razviju se krasne
biljke i dostignu neobičnu visinu, ali odmah prve zinie posmrzavaju se
okrajci mladih ogranaka, te kasnije usljed mrazovab i sasvim okržljave
tako, da se za 3—4 godine posvema sasuše. Potanje o ovoj stvari pisao
je vrhovni nadzornik imanja družtva državne željeznice gosp. Yessely,
u austrijskom izvješću vrhu parižke izložbe god. 1867, svezak 7, pod
naslovom „Hrast plntak i industrija pluta f„Korkeichen und Korkindustrie´´),.
U tome*"cIanka tvrdi pisac, da ova vrst~drva nemože lahko pretrpiti
zimske studeni nad 4—8 stupnja E. Fu u našem primorju sve do
Dalmacije absolutni minimum toplote je — 9-5 , a u Dalmaciji —- 4V4
do 6 stupnja´ B. Po tome bi se dalo zaključiti, da bi plutasti hrast mogao
uspjevati u dohijih krajevih Dalmacije i gornjih predielih Jadranske
obale samo na najboljih i najzaklonitijih mj-stih, nikako pak nemože
biti govora 0 uspjevanju toga hrasta na primorskom rubu iznad morskoga