DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 42     <-- 42 -->        PDF

3. Alinea 2. poglavja 12. naputka za procjenu šumah ima
se sa sliedeeiin dopuniti:
„Ggje upi´avu ili čuvanje šumah neobavlja posebno šumarsko,
nego drugo osoblje pored svojih poslovah, ili gdje šumarsko osoblje
obavlja i takove poslove, koji nespadaju k´ šumskoj upravi: ondje
se beriva dotičnog osoblja u račun uzeti imaju kod ustanovljenja
šumsko-upravnih troškovah, nu samo u mjeri u kojoj isti na
sumu odpadaju.


U Budimpešti, dne 4. srpnja 1877.


Mjesto kr. ug. ministra financijah.


Madarassj, T, r. Eaić, v. r.


Flazne viesti.


(PSutasti hrast f zaplodjSvanje krasa.) 0 tom velevažnom pitanju,
koje bi drvo na krasu najbolje uspjevalo, nalazimo u jednom njemačkom
hstu sliedeći strukovnjacki dopis: „Početkom svibnja t. g. bje
od njeke strane u j^I^J´ov. slob. presi-^ plutasti hrast za zaplodjivanje
krasa preporučen, s tom željom, da se učini pokus, kako bi taj hrast u
kraškom predielu austro-ugarske monarkije uspjevao. Ovaj pokus već je
učinjen, ako ne baš na samom krasu^ a ono bar u onakovik predielih, u
kojih isti odnosaji vladaju, Družtvo austrijske državne željeznice posjeduje
u Banatu velika imanja. Poglavicam ovoga družtva — skoro su sami
Francezi — bijaše poznata korist plutaštog hrasta, te se prvi osrednji
ravnatelj toga družtva, Dubocque (Dtibok) odvaži, da na spomenutih imanjih
ovaj hrast žaplodi. G-odinah 1858 do 1861 dobavljao je on žir za
sjeme iz Francezke, da sadjenje zbilja započne. Žir je bio od najbolje
vrsti, a dao ga je posaditi na sjemeništih najbolje ležećih i na najtoplijih
mjestih u Moldovi, Oravici i Bogšanu. Iz sjemena razviju se krasne
biljke i dostignu neobičnu visinu, ali odmah prve zinie posmrzavaju se
okrajci mladih ogranaka, te kasnije usljed mrazovab i sasvim okržljave
tako, da se za 3—4 godine posvema sasuše. Potanje o ovoj stvari pisao
je vrhovni nadzornik imanja družtva državne željeznice gosp. Yessely,
u austrijskom izvješću vrhu parižke izložbe god. 1867, svezak 7, pod
naslovom „Hrast plntak i industrija pluta f„Korkeichen und Korkindustrie´´),.
U tome*"cIanka tvrdi pisac, da ova vrst~drva nemože lahko pretrpiti
zimske studeni nad 4—8 stupnja E. Fu u našem primorju sve do
Dalmacije absolutni minimum toplote je — 9-5 , a u Dalmaciji —- 4V4
do 6 stupnja´ B. Po tome bi se dalo zaključiti, da bi plutasti hrast mogao
uspjevati u dohijih krajevih Dalmacije i gornjih predielih Jadranske
obale samo na najboljih i najzaklonitijih mj-stih, nikako pak nemože
biti govora 0 uspjevanju toga hrasta na primorskom rubu iznad morskoga




ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 43     <-- 43 -->        PDF

^ 271 —


pojasa. Ove zemlje spuštaju se više manje strmo k moru, a nutarnji đieiovi
su im visočine .ponajviše od 1000—2000 stopa visine nad morem,
imaju klimu zimi pa 12—16 stupnja E., isto tako kao i u ugarskom
Banatu. Ali osim klimatičkih odnosajali imala bi ta biljka Još kraški vapnenac
kao veliku zaprieku njeuom uspjevanju, jer plutasti hrast ljubi
mehku ilovastu zemlju´´.


Izvoz šumskih proizvoda. Bružtvo e. kr. povi. austr. državne že-
Ijessnice izdalo je sliededi zasebni cienik za neposrednu odpremu
drvah izmedju Magdeburga i Austro-ngarskili
postaj ah: „Taljanošću od 15. rujna t. g. stupa u život novi zasebni
cienik za odpremu drvah, i to neizradjenih i izradjenih kao: gradja, duge,
kolarsko i drugo drvo za tehn. porabu, u odpremninah medju postajom.
Budapešta (austr. državna željeznica) i Tiskom željeznicom sjedne, i s druge
strane medju postajami Magdeburg-Halberstadtske i Frankfurt-Bebraerske
željeznice. Ovaj zasebni cienik nalazi se kod dotičnih upravah na uvidjenje,
a može se dobiti i kod odpravnog ravnateljstva c. kr. povi, austr. državne
željeznice u Beču (Pestalozzigasse 8.) — U Beču, 3. rujna 1877."


Turski vlšnjevi kamiši (čibuci). Višnja za kamiše (poznati izdanci
iz Prunus-mahaleb) ne uzgaju se samo u Badenu (odkuda i takozvana
Badenska višnja), već kako jedan posjednik u Mallebernn
(kod Stockerau) jur 12.000 takovih u svojih vlastitih višnjacih gojenih
kamiša na prodaju oglašuje, uzgaja se ova vrst višnje i na drugih mjestih
oko Beča, pa i u bečkih predgradjih bijahu još nedavno, te i danas još
nalaze se tragovi od ovakovih „višnjakah", a da je ovaj uzgoj u bečkoj
okolici njekad veliku važnost imao, svjedoče mnogi još i danas obstoječi
nazivi i imena raznih mjestab, te i krčmarskih oznakah sa „k´višnjaku,"
„k´višnjovom vrtu" itd. Nebi li se za ovo izdašno obrtno drvo
i naši gospodari više zauzimali, pošto je poznato da višnja u naših predielih
dobro napreduje!


Novo gospodarstvo brsta. Ovaj po glavnom šumskom nadzorniku
Wesseli-u na želju presvjetlog kneza Schvrarzenberga nanovo „i vrlo
obširno preradjeni spis, izašao je jur pod naslovom „da s Futterlaub ,
seine Zucht nnd yerwendung, Wieu 1877. zrnu 3. male besprochen",
te se može u komisionalnoj nakladi Moritga Perle sa u Beču
dobitij na koje vrstne djelo, a iz vrstna pera, naše šumare i posjednike šumah
osobito upozorujemo.


.Novi strukovni list. (josp. A. Fanto u Sisku, poziva k predplati
na austro-ugar. trgovački list za šumske proizvode,
(Oester. - ungar. Handelsblatt fiir Waiderzeugnisse"), koji će od 1. siečnja
1878. nedjelno uSiskuiBeč u izlaziti i cielu drvarsku trgovinu austrougar.
monarkije, a napose hrvatsko-slavonsku razpravljati. G^odišnja ciena
mu je za Austro-Ugarsku 6 for., a za Njemačku 12 markah. List će izlaziti
na njemačkom jeziku — valjda s toga, da i strane trgovce, sa našom bogatom
drvnom zalihom upozna. — Suvišno bi bilo ovakav list osobito preporučivati,
pošto ako se isti iole dobro i iztaknutoj svrhi shodno uredjivao, te
negledee n-a druge kojekakove okolnosti, obaziruć se ponajviše na naše odnošaje
prama tudjem svjetu, i interese naŠe domovine vriedno zastupao




ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 44     <-- 44 -->        PDF

_ 272 ™


bud«, to se može zacielo čvrstoj podpori od strane trgovačkog svjeta nadati,
jer će nam dati ono, što nam ii našoj domaćoj žurnalistici žalibože
dosad vrlo osjetljivo manjka.


Osobne vješti. Dosadanji šumar i privremeni upravitelj gospodarstvenog
ureda gosp. Mijo Eadošević, naimenovanje nadšumarom kod
brodske imovne obćine. Nadalje su imenovani sliedeća gospoda: Yojteli
Sandtner , dosadanji nadšumar I- banske imovne obćine, šumarom kod
nutarnjeg odjela c. kr- glavnog zapovjednictva u ZagreM; nadšumari
Eudoif Erižek i Dragutin Ozihak, prvi kod I. banske imovneoibćine,
a drugi kod Slunjske imovne obćine.


II. redovita glavna skupština hrv.-slav. šumarskog družtva,
obdržavana je u Sisku dne 10,, 11. i 12. listopada i g. i bila je priMno
posjećena. Dosadašnji družtveui predsjednik gosp. Ante Tomić, preselivši
se iz Zagreba u Samobor, ^.alivalio se na povjerenoj mu ćasti, te je
glavna skupština jednoglasno izabrala za družtvenog predsjednika gosp.
c. kr. šum. nadzornika Miju Yrbanica, a doćiin je i mjesto tajnika
samo privremeno popunjeno bilo, to bude gosp. c. kr. šumar Adalber t
Sandtne r za družtvenog tajnika izabran. Pošto je s tim u pozivu priobćeni
dnevni red izcrpljen bio, govorio je, medjutim za podćastnog člana izabrani
c. kr. glavni šumarski nadzornik i ravnatelj šumarske akademije izv.
si. u Beču,. gospodin Josi p Yesely , obširnu razpravu ob šumali guljevačah,
koju oemo uz obširno izvješće svib skupštinskih razpravah u prvom
broju II. tečaja donieti.
Rledki pojav prirode, (Eieč lovcem,´ ljubiteljem lova
i našim prirodoslov c em.) Prigodom jednog moga službenog putovanja,
kao predstojnik gospodarstvenog ureda, L banske imovne obćine, pri
kojim sam obično sve podredjeuo mi lugarsko osoblje različitim i strukovnim
razgovorom podučavao i na samostalno mišljenje poticao, stavi godine
1875. jedan lugar sasvim ozbiljno na mene pitanje, da li bi ja vjerovao, da i
mužjak zec mlade radjati može. Akoprem sam se s prva od Smjeha nadimavao>
nemogoh ipak propustiti, a da upitnog lugara, koga sam obično za vrlo
ozbiljna čovjeka i za strastvena lovca držao^ nezapitam, što niu je dalo povod
ovakovom zaista vrlo smješnom pitanju, na koje mi on sliedeći čudnovati
slučaj pripoviedi:


,,Eako Vam je poznato, gospodine, da sam ja ne samo vrlo strastven
lovac, nego i dobar strielac, to se vrlo riedko dogadjalo, da sam svoju
pušku uzalud izpalio, a osobito me je zanimavao lov na zečeve, od kojih
sam za mog života već nebrojenu množinu potukao. Medju poubijanih zecevih
nadjem u jednom mužjaku jedared prilikom razpravijanja istog u trbuhu
mu posvema razvijene mlade zečiće, koji me tako začude, da sam tog
zeca, i to sa osobitom pomnjom pretražio, i gle: pored običnog mužkog
jajnjaka nadjem u njemu i sasvim podpuno razvijene mliečnjake i dojke
ženjke zečice. Ovaj čudnovati pojav prinaka me, da ga i drugim, meni
kao dobrim i izkusnim lovcem (običnim krajiškim ratarom) priobćim, i za
njihovo mnienje u tom zapitam, te na veliko moje čudo i oni mi potvrde
ovakove pojave. Tako mi se, reče dalje, i ove godine isti slučaj dogodi, da
sam jednog zeca ubio, pa pri pobližem razmatranju istog, opazim na moju




ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 45     <-- 45 -->        PDF

- 273 -^
veliku žalost, da Je moja žrtva još raokre dojko imala, koje sti jur od
možda već odraslih mladih zecićah [josisaae bile, te pomislim, da sam mjesto
mužjaka, ze.fSicu ubijo. Nu pošto sam bio kožu z^ulijo i uda mu rastvorio,
opazim pored mlietmjakah puuili miieka, i sasvim podpuuo razvijeae
obične zečije mužke spolovine/´


Na moje pitanje, da U je ovo živinče i maternicu imalo, nemogaše
mi odgovoriti.


Pošto mi je ux^itni lugar još dva krajišnika imenovao, koji su pri
tom slučaju prisutni bili, i oni na moje pitanje sve lugarove navode potvrde,
mogao sam ovoj pripoviesti s tim više vjerovati, što sam osvjedočen
bio, da mi je lugar ovaj pojav samo s toga priobcijo, želeči, da mu ga pobliže
raztumačim, što sam u toliko i učinijo, što sam mu dokazivao, da je
morao njekog polutana (obospolno ^ivinče) ubiti, Nu ova stvar nebijaše ni
meni samom posvema jasna, pošto sam uvjek mislijo, da obospolno živinoe
neradja, te u tom uvjerenju bio sam na nju skoro i ;i:aboravijo, dok ove godine
u mjesecu rujnu na jednom lovu sličan pojav sam nedoživih.


Ubijem naime po sreći jednog zeca, kog sam u prvi mah i po površnom
razgledanju za zečicu držao, nn koliko se začudih i obradovah, kad
pored ženske i sasvim redovno i podpuuo razvijene mužke spolovine opazim,
a da je i ovo obospolno živlač«? radjalo, bijaše mi za dokaz posisane
dojke i mliečne, sa mliekom još puHe bradavice.


Yrlo bi zanimivo i po prirodoznanstvo probita

pojav nadalje iztraživao, na koji osobito sve lovce 1 Jjubitelje lova upozo


rujem, a za istinitost ovih pripoviedanih opažanjah, jamčim mojim doziv-


Ijelim izknstvom.


A.
Sandtner,
e, kr. šumar.
Natječaj


Zaključkom imovn. zastupstva, brod. okružja tkbr. 52. od G. ftviboja


0. g. imade se popuniti jedno mjesto šuBiara IL razreda, koji će njeko
vrieme u gospod. uredu poslovati, a nakon too´a, samostalnu upravu II.
šum. kotara sa sjedištem u Oeriii popi´imiti.
rmenovaiLJ^´, kao i potvrda, obaviti će se na temelju čl. 20. zakona o


imovn. obćinah, sa istim pravom na mirovinu, kako je to i za državnt^ či


novnike ustanovljeno.


S ovim mjestom skopčana je godišnja plaća od GOO for., put. paušal


od 100 for., stanarina 150 for., pis. panš. 24 fi\ i 21 kub. met. neizradje


nih drvah za gorivo.


Natjecatelji, neka izvole svoje molbe ])odpuiio m svimi potrebnimi


prilozi obložiti i ujedno dokazati, da su hrvatskom jeziku u pismu i govoru


vješti, te iste najkasnije do 10. prosinca
o. g. gospod. uredu u Vinkovce


predati.


U Vinkovoih,
diie 12. studena 187T.
Upravitelj gosp. ureda.