DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 42 <-- 42 --> PDF |
3. Alinea 2. poglavja 12. naputka za procjenu šumah ima se sa sliedeeiin dopuniti: „Ggje upi´avu ili čuvanje šumah neobavlja posebno šumarsko, nego drugo osoblje pored svojih poslovah, ili gdje šumarsko osoblje obavlja i takove poslove, koji nespadaju k´ šumskoj upravi: ondje se beriva dotičnog osoblja u račun uzeti imaju kod ustanovljenja šumsko-upravnih troškovah, nu samo u mjeri u kojoj isti na sumu odpadaju. U Budimpešti, dne 4. srpnja 1877. Mjesto kr. ug. ministra financijah. Madarassj, T, r. Eaić, v. r. Flazne viesti. (PSutasti hrast f zaplodjSvanje krasa.) 0 tom velevažnom pitanju, koje bi drvo na krasu najbolje uspjevalo, nalazimo u jednom njemačkom hstu sliedeći strukovnjacki dopis: „Početkom svibnja t. g. bje od njeke strane u j^I^J´ov. slob. presi-^ plutasti hrast za zaplodjivanje krasa preporučen, s tom željom, da se učini pokus, kako bi taj hrast u kraškom predielu austro-ugarske monarkije uspjevao. Ovaj pokus već je učinjen, ako ne baš na samom krasu^ a ono bar u onakovik predielih, u kojih isti odnosaji vladaju, Družtvo austrijske državne željeznice posjeduje u Banatu velika imanja. Poglavicam ovoga družtva — skoro su sami Francezi — bijaše poznata korist plutaštog hrasta, te se prvi osrednji ravnatelj toga družtva, Dubocque (Dtibok) odvaži, da na spomenutih imanjih ovaj hrast žaplodi. G-odinah 1858 do 1861 dobavljao je on žir za sjeme iz Francezke, da sadjenje zbilja započne. Žir je bio od najbolje vrsti, a dao ga je posaditi na sjemeništih najbolje ležećih i na najtoplijih mjestih u Moldovi, Oravici i Bogšanu. Iz sjemena razviju se krasne biljke i dostignu neobičnu visinu, ali odmah prve zinie posmrzavaju se okrajci mladih ogranaka, te kasnije usljed mrazovab i sasvim okržljave tako, da se za 3—4 godine posvema sasuše. Potanje o ovoj stvari pisao je vrhovni nadzornik imanja družtva državne željeznice gosp. Yessely, u austrijskom izvješću vrhu parižke izložbe god. 1867, svezak 7, pod naslovom „Hrast plntak i industrija pluta f„Korkeichen und Korkindustrie´´),. U tome*"cIanka tvrdi pisac, da ova vrst~drva nemože lahko pretrpiti zimske studeni nad 4—8 stupnja E. Fu u našem primorju sve do Dalmacije absolutni minimum toplote je — 9-5 , a u Dalmaciji —- 4V4 do 6 stupnja´ B. Po tome bi se dalo zaključiti, da bi plutasti hrast mogao uspjevati u dohijih krajevih Dalmacije i gornjih predielih Jadranske obale samo na najboljih i najzaklonitijih mj-stih, nikako pak nemože biti govora 0 uspjevanju toga hrasta na primorskom rubu iznad morskoga |
ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 43 <-- 43 --> PDF |
^ 271 — pojasa. Ove zemlje spuštaju se više manje strmo k moru, a nutarnji đieiovi su im visočine .ponajviše od 1000—2000 stopa visine nad morem, imaju klimu zimi pa 12—16 stupnja E., isto tako kao i u ugarskom Banatu. Ali osim klimatičkih odnosajali imala bi ta biljka Još kraški vapnenac kao veliku zaprieku njeuom uspjevanju, jer plutasti hrast ljubi mehku ilovastu zemlju´´. Izvoz šumskih proizvoda. Bružtvo e. kr. povi. austr. državne že- Ijessnice izdalo je sliededi zasebni cienik za neposrednu odpremu drvah izmedju Magdeburga i Austro-ngarskili postaj ah: „Taljanošću od 15. rujna t. g. stupa u život novi zasebni cienik za odpremu drvah, i to neizradjenih i izradjenih kao: gradja, duge, kolarsko i drugo drvo za tehn. porabu, u odpremninah medju postajom. Budapešta (austr. državna željeznica) i Tiskom željeznicom sjedne, i s druge strane medju postajami Magdeburg-Halberstadtske i Frankfurt-Bebraerske željeznice. Ovaj zasebni cienik nalazi se kod dotičnih upravah na uvidjenje, a može se dobiti i kod odpravnog ravnateljstva c. kr. povi, austr. državne željeznice u Beču (Pestalozzigasse 8.) — U Beču, 3. rujna 1877." Turski vlšnjevi kamiši (čibuci). Višnja za kamiše (poznati izdanci iz Prunus-mahaleb) ne uzgaju se samo u Badenu (odkuda i takozvana Badenska višnja), već kako jedan posjednik u Mallebernn (kod Stockerau) jur 12.000 takovih u svojih vlastitih višnjacih gojenih kamiša na prodaju oglašuje, uzgaja se ova vrst višnje i na drugih mjestih oko Beča, pa i u bečkih predgradjih bijahu još nedavno, te i danas još nalaze se tragovi od ovakovih „višnjakah", a da je ovaj uzgoj u bečkoj okolici njekad veliku važnost imao, svjedoče mnogi još i danas obstoječi nazivi i imena raznih mjestab, te i krčmarskih oznakah sa „k´višnjaku," „k´višnjovom vrtu" itd. Nebi li se za ovo izdašno obrtno drvo i naši gospodari više zauzimali, pošto je poznato da višnja u naših predielih dobro napreduje! Novo gospodarstvo brsta. Ovaj po glavnom šumskom nadzorniku Wesseli-u na želju presvjetlog kneza Schvrarzenberga nanovo „i vrlo obširno preradjeni spis, izašao je jur pod naslovom „da s Futterlaub , seine Zucht nnd yerwendung, Wieu 1877. zrnu 3. male besprochen", te se može u komisionalnoj nakladi Moritga Perle sa u Beču dobitij na koje vrstne djelo, a iz vrstna pera, naše šumare i posjednike šumah osobito upozorujemo. .Novi strukovni list. (josp. A. Fanto u Sisku, poziva k predplati na austro-ugar. trgovački list za šumske proizvode, (Oester. - ungar. Handelsblatt fiir Waiderzeugnisse"), koji će od 1. siečnja 1878. nedjelno uSiskuiBeč u izlaziti i cielu drvarsku trgovinu austrougar. monarkije, a napose hrvatsko-slavonsku razpravljati. G^odišnja ciena mu je za Austro-Ugarsku 6 for., a za Njemačku 12 markah. List će izlaziti na njemačkom jeziku — valjda s toga, da i strane trgovce, sa našom bogatom drvnom zalihom upozna. — Suvišno bi bilo ovakav list osobito preporučivati, pošto ako se isti iole dobro i iztaknutoj svrhi shodno uredjivao, te negledee n-a druge kojekakove okolnosti, obaziruć se ponajviše na naše odnošaje prama tudjem svjetu, i interese naŠe domovine vriedno zastupao |
ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 44 <-- 44 --> PDF |
_ 272 ™ bud«, to se može zacielo čvrstoj podpori od strane trgovačkog svjeta nadati, jer će nam dati ono, što nam ii našoj domaćoj žurnalistici žalibože dosad vrlo osjetljivo manjka. Osobne vješti. Dosadanji šumar i privremeni upravitelj gospodarstvenog ureda gosp. Mijo Eadošević, naimenovanje nadšumarom kod brodske imovne obćine. Nadalje su imenovani sliedeća gospoda: Yojteli Sandtner , dosadanji nadšumar I- banske imovne obćine, šumarom kod nutarnjeg odjela c. kr- glavnog zapovjednictva u ZagreM; nadšumari Eudoif Erižek i Dragutin Ozihak, prvi kod I. banske imovneoibćine, a drugi kod Slunjske imovne obćine. II. redovita glavna skupština hrv.-slav. šumarskog družtva, obdržavana je u Sisku dne 10,, 11. i 12. listopada i g. i bila je priMno posjećena. Dosadašnji družtveui predsjednik gosp. Ante Tomić, preselivši se iz Zagreba u Samobor, ^.alivalio se na povjerenoj mu ćasti, te je glavna skupština jednoglasno izabrala za družtvenog predsjednika gosp. c. kr. šum. nadzornika Miju Yrbanica, a doćiin je i mjesto tajnika samo privremeno popunjeno bilo, to bude gosp. c. kr. šumar Adalber t Sandtne r za družtvenog tajnika izabran. Pošto je s tim u pozivu priobćeni dnevni red izcrpljen bio, govorio je, medjutim za podćastnog člana izabrani c. kr. glavni šumarski nadzornik i ravnatelj šumarske akademije izv. si. u Beču,. gospodin Josi p Yesely , obširnu razpravu ob šumali guljevačah, koju oemo uz obširno izvješće svib skupštinskih razpravah u prvom broju II. tečaja donieti. Rledki pojav prirode, (Eieč lovcem,´ ljubiteljem lova i našim prirodoslov c em.) Prigodom jednog moga službenog putovanja, kao predstojnik gospodarstvenog ureda, L banske imovne obćine, pri kojim sam obično sve podredjeuo mi lugarsko osoblje različitim i strukovnim razgovorom podučavao i na samostalno mišljenje poticao, stavi godine 1875. jedan lugar sasvim ozbiljno na mene pitanje, da li bi ja vjerovao, da i mužjak zec mlade radjati može. Akoprem sam se s prva od Smjeha nadimavao> nemogoh ipak propustiti, a da upitnog lugara, koga sam obično za vrlo ozbiljna čovjeka i za strastvena lovca držao^ nezapitam, što niu je dalo povod ovakovom zaista vrlo smješnom pitanju, na koje mi on sliedeći čudnovati slučaj pripoviedi: ,,Eako Vam je poznato, gospodine, da sam ja ne samo vrlo strastven lovac, nego i dobar strielac, to se vrlo riedko dogadjalo, da sam svoju pušku uzalud izpalio, a osobito me je zanimavao lov na zečeve, od kojih sam za mog života već nebrojenu množinu potukao. Medju poubijanih zecevih nadjem u jednom mužjaku jedared prilikom razpravijanja istog u trbuhu mu posvema razvijene mlade zečiće, koji me tako začude, da sam tog zeca, i to sa osobitom pomnjom pretražio, i gle: pored običnog mužkog jajnjaka nadjem u njemu i sasvim podpuno razvijene mliečnjake i dojke ženjke zečice. Ovaj čudnovati pojav prinaka me, da ga i drugim, meni kao dobrim i izkusnim lovcem (običnim krajiškim ratarom) priobćim, i za njihovo mnienje u tom zapitam, te na veliko moje čudo i oni mi potvrde ovakove pojave. Tako mi se, reče dalje, i ove godine isti slučaj dogodi, da sam jednog zeca ubio, pa pri pobližem razmatranju istog, opazim na moju |
ŠUMARSKI LIST 4/1877 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 273 -^ veliku žalost, da Je moja žrtva još raokre dojko imala, koje sti jur od možda već odraslih mladih zecićah [josisaae bile, te pomislim, da sam mjesto mužjaka, ze.fSicu ubijo. Nu pošto sam bio kožu z^ulijo i uda mu rastvorio, opazim pored mlietmjakah puuili miieka, i sasvim podpuuo razvijeae obične zečije mužke spolovine/´ Na moje pitanje, da U je ovo živinče i maternicu imalo, nemogaše mi odgovoriti. Pošto mi je ux^itni lugar još dva krajišnika imenovao, koji su pri tom slučaju prisutni bili, i oni na moje pitanje sve lugarove navode potvrde, mogao sam ovoj pripoviesti s tim više vjerovati, što sam osvjedočen bio, da mi je lugar ovaj pojav samo s toga priobcijo, želeči, da mu ga pobliže raztumačim, što sam u toliko i učinijo, što sam mu dokazivao, da je morao njekog polutana (obospolno ^ivinče) ubiti, Nu ova stvar nebijaše ni meni samom posvema jasna, pošto sam uvjek mislijo, da obospolno živinoe neradja, te u tom uvjerenju bio sam na nju skoro i ;i:aboravijo, dok ove godine u mjesecu rujnu na jednom lovu sličan pojav sam nedoživih. Ubijem naime po sreći jednog zeca, kog sam u prvi mah i po površnom razgledanju za zečicu držao, nn koliko se začudih i obradovah, kad pored ženske i sasvim redovno i podpuuo razvijene mužke spolovine opazim, a da je i ovo obospolno živlač«? radjalo, bijaše mi za dokaz posisane dojke i mliečne, sa mliekom još puHe bradavice. Yrlo bi zanimivo i po prirodoznanstvo probita pojav nadalje iztraživao, na koji osobito sve lovce 1 Jjubitelje lova upozo rujem, a za istinitost ovih pripoviedanih opažanjah, jamčim mojim doziv- Ijelim izknstvom. A. Sandtner, e, kr. šumar. Natječaj Zaključkom imovn. zastupstva, brod. okružja tkbr. 52. od G. ftviboja 0. g. imade se popuniti jedno mjesto šuBiara IL razreda, koji će njeko vrieme u gospod. uredu poslovati, a nakon too´a, samostalnu upravu II. šum. kotara sa sjedištem u Oeriii popi´imiti. rmenovaiLJ^´, kao i potvrda, obaviti će se na temelju čl. 20. zakona o imovn. obćinah, sa istim pravom na mirovinu, kako je to i za državnt^ či novnike ustanovljeno. S ovim mjestom skopčana je godišnja plaća od GOO for., put. paušal od 100 for., stanarina 150 for., pis. panš. 24 fi\ i 21 kub. met. neizradje nih drvah za gorivo. Natjecatelji, neka izvole svoje molbe ])odpuiio m svimi potrebnimi prilozi obložiti i ujedno dokazati, da su hrvatskom jeziku u pismu i govoru vješti, te iste najkasnije do 10. prosinca o. g. gospod. uredu u Vinkovce predati. U Vinkovoih, diie 12. studena 187T. Upravitelj gosp. ureda. |