DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 23 —^ ´ trnapila*; a na krasu eno stoput gore nevolje od vajkađa i gotovo cielomu svietu ua vidiku, pa nitko ne udara u pomaganju a ona ista inteligencija čini se gotovo i nevjesta! Možda 6e ova knjiga povodom biti,-te će ta stvarna bolje okrenuti. To bi mi sjajem obasjalo večer pregalackoga vieka, štono sam ga posvetio borbi za. ono, što je bolje i za koga sam ostao stalan vjerom svomu zvanju, a težetina mojik misli i obavaka čini se mojim zemljakom jedva težčićem, srebro, što sam ga naronio i na bieli dan iznio j čini im se kositrom, čini im se tako, jer misle, da je ruda takova. --- Uza sve okolnosti svjedoči ova knjiga baT to, da se veliko kraško pitanje pocima uvažavati u vladinih i takovih krugovih, od kojik se sviet toma ne bi nadao; a to je znak, koga ne bismo mogli precieniti. Žalibože, što se grdni jadi jednostranosti našega domaćeg obrazovanja ne dadu jednim mahom ukloniti kao ni kraška gola i suha bieda. S toga bi dužna bila naša narodna zastupstva a i vlada, 0 svih važnijih brigah domaćega ratarstva pitati za svjet one organe, koji u ovaj par zastupaju opravdano, to jest vještacko javno mnienje, dakle na glasu strucnike, slobodna gospodarska družtva i naše ratarske dnevnike ili tjednike. Jerbo pako strucnici, i družtva i stručne novine uz nepovoljne današnje okolnosti vrlo težko rade, trebalo bi im pomoć namaknuti, ali ne uz taj uvjet, da budu onda neslobodne podle sluge vladine; jer samo ako obcuvaju svoju slobodu, vriedit će im i svjetovi. Usudih se u korist otacbine iztakimti nemar za gospodarstvo i jednostranost našega naprednoga rada, a nije mi bilo toliko na umu navaljivati na kakvu specifično austrijsko-ugarsku slaboću, koliko da korim nevrlinu naše daiiašnje europske civilizacije uploške. Svuda je manje više ušJo u običaj neeieniti različite struke koristne radinosti po nutrnjoj im vrednoći, već po krivom shvaćanju prvoga maha a prečesto i po tom, koliko ima, što je koja struka prešla na umno polje. I pošto se zna ´ To Ki]üüi pokrenutu šumsko pitanje (lotj(n´aše d.nernlci dotle, da su opravda. au sjeenja sjekiri dorasle goj-e prog/asili opustošlvanjem a anstrijsko-ag-arskl izvoz gore, koji hvala Bogu u državu donosi svake godine 50 milijana stotinjaka, mjesto srećom, krstio opasnom nevoljom. |