DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 32 <-- 32 --> PDF |
_ 32 — upotrebljnjuću kožu, proti propušoauju vođe tako čvrstu ucmilo i i opet joj onu mehku gibkost davaloj kao što ju hrastova koral ticinjava. „Ove sposobiiosii stvx)riše u Njemačkoj toliko potraživanje za hrastovom korom i osiguraše joj toli sigurni i izdašni prometj da su gospodari u južnoj Njemačkoj^ gdje se prirođua hrastova šuma još uvjek u priličnoj množini nalazi, ovu skoro posve za gulenje priredili, t. j . počeše gulenje svojih hrastovih šuma na temelju racionalnog gospodarstva zavoditi. „U Austriji i Ugarskoj bijaše pako drugačije. Tu mjesto kore vladaše šiška (Knopper), a nuzgredno i kora od omorike. „Ugarske zemlje kao i Hrvatska, bijahu znatno bogatije šiškom, te se tu ista mogla u znatnoj množini i uz jeftiniju oienu kupiti, s toga su ju u našoj monarkiji i upotrebljavali; a to tim radje jošte s razloga, što šiška ucinjanje kože vrlo pospješuje, te s tim i brži promet glavnice dopušta. Slabija kakvoća time učinjene kože nebje u obzir uzeta, docim nebijaše strane konkurencije. Ali već pred jedno 30 godina poče se ta konkurencija pomaljati. Osim toga naše šume nedaya^e više toliko šiške, te je s toga ista i skupljom postala. S toga zatražiše i počeše upotrebljivati takodjer i naši austr. strojbari kao i tvornice koža hrastovu koiu, osobito u onih godinah, kada bi šiška slabo urodila, te s toga i znatno poskupila. „U takovih slučajih upotrebljivaše istina bog za nuždu i orientalsku valoneju, ali i ova nemogaše oskudicu odstraniti, stim manje, što je i ona kožu samo lošije vrsti ucinjavala. „Dakle istom pred 30 godina počeli su i naši tvornieari kožah hrastovu koru potraživati, a da bi iz nje što veću korist crpiti mogli, ciniše vrlo živahnu agitaciju za uredjenje šumah guljevaca u doljnjoj Austriji i sjevernih krajevih Ugarske, ali im sav trud uzalud bijaše, jer oni traži se koru samo onda, kad bi im šiška uzmanjkala, te u cieni poskupila, a kako bi pak ova pojevtinila, onda bi se opet od kore odvraćali; pa stog a se nijedan posjednik šume nije odvažiti htjeo, da. svoje šume guli, bar dotle ne, dokle god za neprestani promet i za ovaj sigurno g kupca svoje p roizveđenekorenebiimao. „No za minulih 10 godina okrene se i ova nepovoljna okolnost po goljuvače na bolje, te ne samo, da su naši tvorni |