DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 40 — rsnma po ove samo probitačno, to postaje g\ilenje i po obrt sa tehničkim drvom izvrstno sredstvo, koje se ne samo s tim lakše obaviti, nego kojim se još i njekoji dobitak postići može. „Neima dakle dvojbe, da bi uzgoj šumah guljevaca u ovih predielih vrlo veliki i izdašan mogao biti, ali nemojmo zaboraviti, da ova izdašnost većinom samo od nizkih šuma proizlaziti može, a ove šume i jesu baš prave guljevace, od kojih ali u ovoj zemlji još malo ima, jer su ovozemne šume ponajviše sjemenjaci (nasadi) i dobu za gulenje sposobnu prevršili. Prva sjeća svih ovih krasnih budućih šumah guljevaca nemože dakle pružati odmah onaj dobit, koji se istom novim uzgojom prave šume guljevaoe za očekivati ima, jer baš s toga, što su dotične sastojine za gulenje povoljnu dobu previ´šile, te bi ona 25—40gođišnja stabla uz svjetlu koru mladjih stabljioa (Glanz- oder bpiegelrinde) mnogo hrapave i izpucane kore 2. vrsti (Raitel^ rinde) davala, k tome bi se još u istoj sastojini nalazeća se 40—60 godina stara stabla pomnom čišćenju podvrći imala, da im se kora barem u njekoliko za ucinjavajuće trjeslo upotriebiti može. Pri prvoj sjeći neima dakle o kakovom povećem dobitku ni govora, ali s tim sigurnije ukazati će se taj dobitak za budućnost s toga, što ova u svrhu promjene uzgoja preduzeta sjeSa donosu drva nikakove štete ne nanosi, te kad bi se sječom starijih sastojina i vrlo slab prihod postigao, to bi se ovaj vremenom nadoknaditi dao, jer baš ova operacija pruža nam onaj očekivani donos na kori, koji se poslie prve sječe svakih 10—20 godina opetovati mora. „U kratko, gdje visoka šuma neobećaje baš osobiti prihod, tu sve govori za uredjenje šume guljevace. „TJ ostalom neporićem ja podpuno pravo uzgoja onih 140 od 200-godišnjih visokih šuma za tehničku porabu, osobito se odnosi ovo pravo na one za trgovinu opredieljene sume državne i veleposjednicke, gdje se na izvrstni uzrast računati može. Drugačije pak stoji to pravo u manjih obćinskih ili privatnih šumah, koje su opredieljene, da ponajprije samo vlastitu potrebu na drvih za gorivo, za manju građju, koliće, pruća itd,. pokrivaju, u kratko, da vlastniku ona drva daju, koja se ista takova i nizkim šumarenjem dobiti mogu. Ovdje se dakle dade gulenje kore sa potrebom na drvih koristno spojiti, te će pružati onaj višak dobitka, koji se nikojim drugim" načinom bolje |