DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 46 —


Drugi izlet hrvatsko-siavonskog šumarskog družtva.


Izvjestitelj kralj. šum. profesor K. "F. Hlava .
Isto kao prošle, tako je i ove godine obdržavajuću glavnu
skupštinu hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva, zaključio
jedan družtveni izlet, koga je družtvo ovaj put preduzelo u
šume njegove svjetlosti kiieza Maksimilijana Tliur n-T aksisa ,
na njegovoj gospoštiji Zelin-Cice.
Jutrašnjim vlakom dne 12. listopada 1877. razstane se
družtvo na ćelu sa svojim predsjednikom i prvim pocastnim
{danom hrvatsko - slavonskog šumarskog družtva,. gospodinom
vrhovnim nadzornikom dobara i bivšim ravnateljem šumarske
akademije, Josipom vitezom Veselijem, sa prijatnim i gostoljubivim
gradom Siskom, te nakon kratke vozitbe stigne u pol
7 satih na kolodvor u Lekeniku, gdje ga nadšumar gospoštije
kneza Thurn-Taxisa, gosp. Bayer, srdačno pozdravi. U stanu
nadsumarskom očekivaše sve ucestnike toga družtvenog izleta
jedan dobro postavljeni stol, pri kojem gosti doručak uzeše.
Nakon poldrug sata posjedarao na pripravljena kola i
počnemo naš izlet sa obln:)dom šumskog kotara Cerje.
Na putu u selu Poljane im.alo je družtvo priliku, da pobliže
pregleda istom sagradjenu lugarsku kuću. Ova je kuća
prizemna sa dvie prostrane sobe, kuhinjom, izbom, pivnicom i
tavanom uz jednu štalu za dvie krave, dva krmeta i posebnom
stajom za perad, drva i sieDO. Po tome se dade dakle viditi,
da se gospoštija za stanove šumskog ćuvarskog osoblja dovoljno
hrn\i-., da toliko, da se u tom pogledu više niti zahtjevati može.
Dalje zatim učini gosp. nadšumar Bayer ucestnike izleta
[jozomrm ]ia jur obavljajuce radnje oko podignuća šumskog
ogrri.nicenja. Ovo granice sastoje se bo iz izkopane grabe, koja
se okolo šume, dotično pojedinih. šum.skih srezova, na rubu
ograničavajuće linije vnće. te se mogu ovakove granice, pošto
iste^, osobito^u dolinab, svakom, šamoposjednikn, koji svoj posjed
sa cvrstimi i dugovjecnimi granicami zaogranićiti želi, najtoplije
preporučiti. Ove grabe su na ušću široke 1-2 mtr., duboke OR´
intr, a na dnu imadu širinu od 0-3 metra, te služe ujedno
11 povodnih predielih za odtieaiije vođe i prieče marvu, da u
Humri nenlazr Iz grabe izkopana zemlja slaže se na strani TKI
ograničene šume tako, da iz iste postane nasip, u koji se onda




ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 47     <-- 47 -->        PDF

WSB9BP!SPHiBSHWB!!HH


- 47
posadi kapinika (nerod, bagremi), te se tako živa ograda dobije.
Od početka tili ograničavajućih radnja, Jiaime od 1. listopada
1876. bijaše dosad o0.360 kub. mtr. takovib pograničnih graba
uz trošak od 6365 for. 2 nove. iskopano , te dodje 1 metar n
pošumljenom tlu na 14 nove., a u čistini na 10 nove. Kako
ove radnje gotove budu, te se pojedina gospodarstva dovoljno
ograniče i jedno od drugoga razluče, sastaviti ce se jedna
pogranična karta uz registar, u kojem će sve te granice točno
opisane i označene biti, po sliedećem primjeru:


ü


tlraničue oznake
a


Udaljenost Ime i sta-f


Oznaka graFodpis


h


rioyJste I


jednog po


nično prnge. e, pogranie


pogranie-1


graničnog


ako ista sa ;^´ )iog sn


u


broj STOJStVO znaka od 5 no2; snprayoa
sDn/Ä tieuć´i sß sjfida.


drugog ri sjftda ,
kut


Nakon V4"^^^tne vozitbe kroz šumske površinCj koje su prilikom
izlucbe šumskih servituta god. 1870. u neograničeni posjed
gospoštije došle J. ponajviše sa brezom, jalžoni. grabovinom
i drugim šikarjem pošumljenej stigne družtvo na jednu 32.225
Hektara (56 ralih) veliku čistinu ^ koja je godine 1876. i 1877.
sa žirom umjetno posijana bila.


Ovo sijanje žira pređuzima se na čistoj snmskoj ledini
obično za plugom \i jedan metar širokih ređo\n.]i, te se žir sjemenjak
(hrast lužnjak i kitnjak) u razore tako posadi, da jedan
od drugoga bar 8 cm. udaljen i razmjerno zemljom pokriven
bude. Na više suliili i pjeskovitib mjestili posije se bieli i
crni bor, ali ipak uviek samo sa umiešanim hrastovim žirom..
na vine suncu izvrženih nabrežjili posadi se njesio i pitomog
kestena i oraha (juglans regia). Ovi uzgoji napreduju uz izvrstno
čuvanje od strane gospostijskog ču^Mi^skog osoblja "^´rlo
dobro, a proti prevelikom uplivu sunca nalaze i bnjnoj travij
koja na takih mjestih izraste, zadosta zaklona.


Druge šumske čistine, koje još na sebi imaju njekoliko
breza, jalža, grabića i drugoga kojekakvoga šipr´aga, te koje
još iz vremena hrdjavog gospodarstva prijašnjega posjednika




ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 48 —


potiču, pošumljuju se sada, i to načinom za motikom, gdje je
kad prikladnije i bolje, te se tako povremeno kvastovim žiiom
nasadjujuj žir se sadi u ovom lazgoju obično na 0 3 metra razdaleko,
a ovaj način posuniljenja pokazao se toli sliođan, da
su mlade biljenice već u prvoj godini dostigle visinu od 0 2
metra.


Sa kakovim uspjehom pako kneževsko upraviteljstvo sumah
svoje uzgoje u obće izvadja, neka pokažu sliedeći podate i:
U godinah 1873/4.—1877/8. izvedene su sliedeće šumske


kulture:


a) umjetnim načinom posijane i posadjene: 550.715 Hektara


(967 ralih) sa troškom od 10.334 for. a. vr., t. j . po hek


taru poprieko od 18 for. 76 novč.


hj naravnim putem, kroz strogo čuvanja u branjevinali:


3,300.968 Hektara od godine 1874.´do 1877."


Sve zabranjene povrSine leže ponajviše u iiizinali i sastoje
se većinom iz dobe pi^vašnjeg prebornog šumai^enje potičueih
šumskih sastojina, koje su nemilice opustošene tako, da
se na njim jos danas samo njekoliko prestarih i bez ikakove
vriednosti stojećih hrastova nalazi. Na ovih prostraniji povr^inah,
dakako da se zbog neprestanog žireitja i paspvine nikad
podmladak sve do godine 1874. nije dignuti mogao, odkad su
ali ovi šumski dielovi strogo zabranjeni, pokazuje se posvuda
bujan hrastov podmladak^ te će trebati ovoj repro(fukeiji prii´ode
samo još nješto umjetnog nasada, pa da se ciele čistine u
zehnii gaj pretvore. Gdje su naprotiv mladf-^ hi´Ostove biljenice^
već dobro se poprimile i u vis pošiknule, ter pOMimljenje posvema
uspjelo, tu se opet cisti ipovromenom sjećom proredjuje,
da bi se tim načinom jednake sastojine postigle. Slo se daki*racionalnim
gospodarstvom postići može, nelca iz\oh- rdtntelji
iz jur navedenog razabrati, te je za željeti, da bi se mnogi od
naših hrvatskih šumskih posjednika uzeo dobar priuijer na
hvaljenoj xipravi sumali kneza Thurn i Taxisa.


Pošto su ućestnici družtvenog izleta još uzgojna mjpsta
(´retež i Seliška jama podrobno pregledali, te na licu
mjesta vrhu dobivenog izkush´a kao i vrli a za kultnre upo
triebljenih sredstva, svoja pojedina mnienja izrazili, nasiavi
đružtvo svoj izlet. Mimogj-edno još je za S])omcnu1i^ da jo gospostijska
uprava >sve kroz gospoštijske sume vodeće obćinske




ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 49 —


putove, koji su od vajkada već po okolnosti tla kojekuda krivudalij
sada na mnogih mjestih premjestila i komunikaciji prilagodila,
a na ovom ponajveća zasluga ide g. srezkog šumara
Vojtjeha Všetecku , koji se je osobito za premještenje obćinskog
puta u mjestu Cerje zaslužnim učinio, što je ovaj put^
koji je osobito u kišovitoj godišnjoj dobi neprohodiv bio, iz
sobstvene nakane pomoćju tamošnjih stanovnika prilično izpravio
i za podvoz sasvim dobrim učinio.


Poslie V4"Satnog odmora u šumarskom stanu u Cerju podje
družtvo kroz jedan diel kneževske šume Funjave c do mjesta
P e š ćeni c e, gdje je jednu jur u gradjenju nalazeću se šumarsku
kuću pregledavalo. Nutarnje prostorije iste kuće sastoje iz 3 sobe
za obitavanje i 1 sobe za pisarnu, nadalje kuhinje, sobe za služincad
i izbe za jestvine, i to u prizemlju, na tavanu pak još
jedna soba, a pod cielom kućom boltana pivnica, uz koju se još
pripadajuće gospodarstvene zgrade, kao štala, suša itd. dogradjuju.
Dotične gradjevne osnove i troškovnike vrhu šumarskog
i lugarskog stana obielodaniti će iz naklonosti gosj). nadšumar
Bayer sA^ojevremeno u hrvatskom dielu našega družtv. lista.


Odovud krene se družtvo na pregledanje u gradjenju nalazeće
se nuzgredne željeznice za sobstvenu gospoštijsku ođpremu
drvah iz šume Burdelj . Ova projektirana željeznica
ima svrhu, da olakša ukorišćenje iste 1150.92 Hektara (2000
ralih) velike većinom već prekodobne bukove šume. Pruga je
nablizu 15 kilometara dugačka i sjediniti će se kod mjesta
Pešćenice sa južnom željezničkom prugom Zagreb-Sisak. Po podatcih,
koje je g. nadšumar Bayer skupio, uviditi je, da će se
rečena željeznica dobro rentirati, a osobito pospješiti će izkorišćenje,
dotično omogućiti opet pomladjivaiije ove velike prestare
sastojine. Pobliže podatke, tičuće se ove željeznice kao i
glede postavljenja pruge, njezinog položaja, gradje i t. d. nemogu
se zasad još potanko opisati, no vremenom, dok to moguće
bude, donieti ćemo u družtvenom listu potanki izvještaj,
koji će nam po dobrovoljnom obećanju g. nadšumar Baye r dati.


Ovaj zaista vrlo zanimiv i liepim ^a-emenom pospješeni
izlet zaključi družtvo sa svečanim družtvenim objedom u gostioni
u Buševcu, koga je njeg. svjetl. Thurn-Taxis kao pokrovitelj
hrv.-slavon. šumarskog družtva, svim učestnikom toga izleta,
u jednoj, sa lovnim i šumarskim emblemami ukrašenoj dvorani


4




ŠUMARSKI LIST 1/1878 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— BO —


prirediti dao. Pri objedu uznese gosp. poöastni elan vitez pl.
Wesely pTvu napitnicu na Njegovo Veličanstvo našeg cara i
kralja kao i na njegovog malodobnika presvjetlog kneza Maximilijana
Tburn i Taxisa, koju svi gosti burnim uzklikom prime
i uz gruvanje mužara pozdrave sa trokratnim „Živio!"


Slučajno bio je baš na isti dan, 12. listopada, i imendan
njegove svjetlosti kneza Maximilijana Tburn i Taxisa, te usljed
toga odpravi đružtveno pređsjednictvo na želju svih uöestnika
izleta na visokog pokrovitelja našeg đružtva, putem postaje
Lekenik slieđecu najsmjerniju brzojavnu čestitku:


„Njegovoj svjetlosti knezu Maximilijanu Tburn-
Taxis u Regensburg.


5,Sakupljeni članovi hrr. - slavon. šumarskog druživa,
na družtTenoin izletu u šume kneževske gospoštije ZelinČičo,
šalju Njegovoj svjetlosti, svomu visokom pokrovitelja
gromni „Živio !^* sa najusrđiiijom čestitkom k današnjemu
visokom imendanu."


Zatim se uznesoše još više srdačnih napitnica, a naime na
gosp. đružtvenog predsjednikaj pocastnog elana viteza Weselya,
te na druge ucestnike ovoga izleta, a đružtvo zabavljaše se
međju sobom još dugo uz veselu glasbu, koja je za cielog
objeda svojim umiljatim zvukom cielom sastanku što đražestniji
utisak davala.


Na gornji brzojavni pozdrav odzdravi Njegova svjetlost


družtveni pokrovitelj sliedećim brzojavom:
„Pveđsjeđničtv u hrvatsko-slavonsko g šumarsko g
d r 11 ž t V a.
Lekeni k u Hrvatskoj.


Njegova svjetlost knez Maximilijan zahvaljuju se na
prijatnom spomena i čestitki k imendanu,


Baron Reicblin,
dvorski kavaljer.*´