DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 27     <-- 27 -->        PDF

^ 83 «^


gromage, a pravu scagliuj crljenkast i siv vapnen lapor sa velimi
inoeerami nadje posve u malu dielu u Trgovah navrh Samarice,
Ljeskovcu na iztoku, G-lini na jugoiztoku. Istoga će
petrografskoga svojstva biti osamljena kreda na Pljesivici, Samoboru
na jjz.


Nije težko razabrati, da se izim komenskili smolinastih
(ribjih.) škriljeva, tri na sjevernijem krasu razlikovana članka,
poimence neokomno krapotinsko vapno najdonjim., svrb njega
rođiolitsko vapno, a najgornjim člankom bielo hipuritsko vapno
i na južnom dielu krasa razavise, ali ti podatci ne dostaju, da
se može donji neokomni članak od gornjega i na zemljokazu
odlučiti.


Na našem posebnom priedjelu razlikuju Fotterl e i Stoliczk
a dva članka, donje kredsko vapno, koje je sivo, sitna
zrna, ili jedro a često plosnato Ijušturasto popucalo. Izmjenice
ponaslagano je s dolomiti i s đolo mitskim hrnjagami. U njem
se nalazi vrlo malo okamina, koje bi lasno bilo spoznati, nešto
rudista a medju njimi gdjegdje krapotina, kojih možeš razabrati.
Na nekih mjestih, poimence Senju na zapadu, za tiem
kod Kutiereva na podnožju medju Zavaljem i Bielim Poljem,
kažu da ima u vapnencu ukladnih foraminiferskih slojeva. Na
ogledcih odanle opažaju se mala, priviđice susredno lupinasta
tjelesa, koja se na zadarskih ogledcih (iz Zadra u Dalmaciji)
svojom tavnom smedjinom izticu prema u jasno sivu temeljnu
kamenju, a na iztrošenoj površini pokazuju se proturinami.


Taj odjelak donje krede´obuhvaća valjda krapotinska vapna,
docim ono, što Fotterle i Stoliczka označuju gornjom kredom,
naliči na hipuritna vapna. Ovdje je, za tiem dalje na sjeveru,
to vapno jasno u bielo sivo, tja bielo kao snieg, sitnozrno
ili jeđro^ te mjestimice izilazi najljepšim mramorom. Po
dubljih slojevih ima u crljeno i bielo cvjetasta hrnjasta mramora.


Tvrde, da hipuritsko vapno najviše zaprema: okolicu povilsku
(Senju na zapadu), za tiem čitav ciepae obale uz tako
zvani morlački kanao od Lukova (Senju na jugu) put juga do
medje dalmatinske, kao i dalmatinske otoke Rab i Pag, za tiem
u nutrnjoj hrvatskoj krajini okolicu medju Petrovim Selom i
Zavaljem, Plješivici na iztoku, napokon medju PlješivicomYelebitom gorski sklop Stazu medju Bunićem i Gospićem.