DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 29 <-- 29 --> PDF |
^ 85 ^ vapnenih hridina, u taj red spada koštana hrujaga po pukotinah, koja je Z´A. cielo u nekakA^n spoju sa postankom ;>;emlje crljenice, za tiem rudni bobovac, slojevi vapnenoga mačka i dr. Ali geolozi niesu svega toga, žalibože, ni izviđili. Gospićka je visočina primjerice od vrlo glinovitili naslaga prudja i bjelutaka; na jugu kraj PoSitelja ima mnogo obluća od werfenskib škriljeva, od glinena kamenja i gnjedavke. Krbavska pako ravnica više prema iztoku medju Bunićem i Udbinjom napunjena je dapače dielomice ilastim melom. Terra rossa, koje ima svagdje po krasu, ali prečesto ne na pravom mjestu, crljena je^ hrđjava ilovača, na mnogih vapnenih zaravancih jedina zemlja težatnica, a ima je i u hrvatskoj krajini, Grđjekad se uz tu crljenicu n_adje prave gnjedavke i nije nipodšto nevjerovatno, da bi se imala bar dielomice sporediti s kranjskom ilovačom, spadajućom u kongerijske slojeve, u kojoj ima gnjedavke. Koštane su hrnjage od vapnenih odlomaka i koštana komađja, nekim u Melo crljenim, vrlo željezastim vapnenim cementom spojene. Takvih hrnjaga ima na mnogo miesta. Na dnu vapnenih kotlina i dolina 6esto našasti bobovac mora se svakojako s crljenom ilovačom u spoj svesti. fNastaviti ee se.^ Šišk a. Strukovna razprava od Vatroslava Cernianaj srezkog šumara na kralj, skol-, sirom dol»ru Entjevo. Vrhu postanka šiške vladaše prijašnjih vremena razna mnienja i pređsude, a skoro da rečem i vrlo čudnovate basne, izmedju kojih ću samo sliedeće da navedem: 1. Da još sasvim nedozrieo žir u ljetu usljed žestoke sunčane zrake popuca, pa iz ovih pukotinah njeki sok poteče^ koji se malo po malo sasuši i tako šisku stvori; 2. mnogi niisliše, da je šiška samo njeka slučajna nakaza iz žira izrastla; 3. drugi opet mislišej da žir u plodnih godinah, kad u proljeću mnoge kiše padaju, usljed mnoge vlage od jedrine popuca, pa iz sebe njeki sok propusti, iz kojeg šiška postane; |
ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 30 <-- 30 --> PDF |
. — 86 — 4. opazivši, da se u svakoj šiški nalazi njekakva čaurica, koja se u vrućoj sobi u jednog kukca izleže, pomišljalo se, da se ta čaurica jur u šiški već stvori, jer svojstvo toga kukca još nitko poznavao nije; 5. napokon bijaše njeki još i toga mnienja, da ovaj kukac jur šišku potražuje, da u nj svoja jaja snese. — Nu pošto je usljed neprestanog iztraživanja i pokušavanja ipak za rukom pošlo, pravi postanak šiški pronaći, hoću još samo nješto o postanku šiške i o njenom svojstvu ovdje da saobćim. Šiškar (Gallwespe, Cynipidae). Nauk 0 zareznicih uci nas medju mnogimi opnokrilci takodjer do 28 raznih vrsti šiškara (cym^s) poznavati, od kojih nas osobito hrastov šiškar {Cyni;p$ querciis) zanima. Hrastovi šiškari imadu izpravna, niti podobna ticala razciepkanu čeljust, četiri glavičaste jedaljke, te su na trbuhu jednim oblućasto svinutim svrdlašcem ili probojcem providjeni. Tri od tih hrastovih šiškara nalaze se u naših slavonskih hrastovih šumah veoma cesto, i to; 1. Dubolisti šiškar (die Eichenblattgallwespe, Gyni´ps querciis foln)^ jest manji cd obične kućne muhe, prsa su mu sura sa žutkastimi prugami, zadak glavicast, mrko sur; noge siede kojih su bedra na dolnjoj strani crna. — Ovaj šiškar proizvadja svojim bodcem u list takozvanu šišku (G-alläpfel). 2. Šiška r peteljk e (Eichenblattstielgallwespe, Cynips querctis peticU) je veći nego li prijašnji, moći ga je poznati po visećoj glavi, po debelom jasno smedjem prsnom štitu, po žutom kao naranča zadku, po žutobielih nogah sa tamno-smedjimi bedri. 3. Hrastov šiškar (die Knoppern-Gallwespe, Gynips qiiercus calycis) dug je do 5 milim., tielo mu je tanko, vitko, crnosmedje, te čudnovato kao kvrga zavinuta gornja strana istoga je tvrda. Ako ga sitnozorom motrimo, to izgleda taj Šiškar po prilici ovako: zadak mu je svjetlo-crn, stisnut, dolnji dio siedoprugav providjen jednim bodcem ili svrljkom. Taj svrljak (Legstachel) koji je pod kožom skoro sasvim sakriven, jest veoma tanak, šiljast, crveno-smedj, na šiljku zavinut i sa kitnjastom baburom providjen. |
ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 31 <-- 31 --> PDF |
„ 87 — ; Šest, peteroölanih nogah sii mn crveno-smedje, na srhovih crveno prugave. — Od četiri snieđjih krila su dva prednja znatno dulja, nego li zadnja. Glava i prsni štit je crno-smedj a nad svakim od dvijnh oćijuh (mreži nalicnim) jest člankovito ticalo, koje je dulje nego li polovica duljine tiela. Čudnovata je ipak ta okolnost, da nije dosele u rodu šiškara samaca nadjeno, iz ßega se zaključiti može, da ih možebit i neinia ili ako se i nalaze, da ih vrlo malo ima, pa da se razplodjuju budi samoplodnjo m samica ili da jedna oplodnja mužnjaka ima upliva na više generacija. Ova vrst šiškara proizvadja svojim bodcem u časki cvieta lužnika našu sišku ili lučicu (Knopper) — premda se je i na kitiijaku hrastu šiškah našlo. Hrastova šiška, Šiškari probuše svojim svrljkom različita mjesta hrasta i ulože unutar svoja jaja. Usljed učinjene rane, što ju bodae u onom dielu drveta prouzroči, postane onda uz sudjelovanje naravi sgusnućem soka, koji iz rane teče, krasta, u kojoj se jaje zareznika drži, pa buđuć je neposredno ubodjena staničevina prama vrsti šiškara prama ranjenom dielu drveta različnom i mnogostručnom razvoju stanica podvržena, to čini iz te rane izkipljeli sok i raznolike podobe, koje deformitete ili kvrge mi hrastovimi b a huška mi nazivamo, kamo i naša šiška i lučica spada. Naravni tek sliedeć razvije se iz jaja najprije ličinka, zatim kukuljica, i napokon iz ove potonje savršeni zareznik, koji kod topline, pod kojom hrast oživljuje, u proljeću babušku probode, te kao šiškar, koji sposobne za svoje življenje hrastove i njihove pojedine dielove traži k tomu, da ih ubode u njih svoja jaja izleže te napokon i pogine. Raznolikost hrastoye šiške neproteže se samo na podobu iste vec takodjer i na boju, veličinu i na lučbene sastavine njezine tvari. Tako su n. pr. babuške, što iz žilah izkipe, našemu korunu nalicne; babuške gijivaste mnogimi rupicami providjene; orientalske babuške tvrde, okrugle, kvrgaste; — babuške na lišću pozdno g cer a (die Zerreiche) su crvene i okruglje; bubrežaste babuške na dolnjoj strani lišća^ malene; crvene leći na |
ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 32 <-- 32 --> PDF |
-. 88 — liöne babuške su kitne i cesto čudnovato simetričkog oblika, — isto tako zanimive su i kretajuce babuške (Springgallen), koje se radi gibanja, koje zareznik izrivajući se van prouzrokuje, tako nazivlju. A da je broj (preko 100) raznih vrsti babuška veći, nego li broj samih šiškara, to dolazi odatle, što osim ovih potonjih t. j . pravih šiškara (G-allwespen) i ostali zareznici upliyaju na razvoj hrastove šiške, — i to budi kao uljeze ili stanari , koji svoja jaja u gotove jur šiške legu; ili kao nametnjaci (Parasiten) n. pr. ose-najezdnice (Schlupfwespen). — Zato se kadkada i vidjeti može, kako u jednoj jedinoj babuški cesto više raznih opnokrilaca prebiva. Pošto dakle ne samo na jednoj te istoj biljki, veo takodjer na jednom te istom listu (i to većim dielom na rebarcih dolnje cesti lišća raznolike šiške nalazimo, to se može i uztvrditi, da ta raznolikost šiškah zavisi više od samih zareznika, nego li od vrsti drveta. Napokon mogu i to primietiti, da se ua svakoj cesti biljke, pače u samu korenu i kori mogu babuške razviti. iŠiška (die Knopper). U vrieme cvatnje hrasta, probode kako već prije napomenusmo hrastov šiškar (Gi/nips quercus calycis) dno cvietne časke lužnika (q^uercus pedtmeulata)^ paiznimice i ono od kitnjaka hrasta, i izleže u načinjenoj si rupici svojim svrljkom jaje/ — Uslied učinjene rane udari na probušeno mjesto sok pun trjeslovine te se na zraku sgusne na toliko, da već u drugoj polovici mjeseca lipnja uz maleni iz caške provirući žir takodjer i okrug- Ijaste ili dugoljaste kvržice opaziti možemo. — Te kvržice dobiju s vremenom bezliku, sgužvanu, sa raznimi oštrimi uglovi izrastlu podobu, ~ koja s početka svietlo-zelena u žuto udarajuću boju ima, mastnim sokom oblivene svjetlucaju i postaju Ijepöive, — kasnije dobiju tamno-žutu i napokon mugavo-smedju boju, na što se poemu sušiti, postanu tvrde i po prilici kao orah velike narastu. Te kvržice ili izrastci jest naša u trgovini dolazeća šiška (Knopper). — Da velika množina tih šiška od jednog jedinog šiškara postaje, dokazuje se tim, što usuprot tomu, da šiškara, |
ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 89 — akoprem neizmjerno mnogo jaja ima^ ona uvjek samo jedno u Laška izleže, te svoj život tečajem godine dana svrši. Ako umali početkom listopada takovu jednu Siškn otvorimo, to ćemo naći na dotičnoj kukuljici podpune dielove savršena zareznika, kao: glavu, noge, krila, prsi i zadak, koje česti prostim okom viditi možemo. A da na razvitak siške (kao što i inih babuška) takodjer i vrieme upliva, to je poznato — te nas izkustvo uči, da onih godina, u kojih se kiša i sunčana žega mienja (ovakova bo promjena vremena prudi razvitku šiske) jest bogata siškami — što će i biti uzrokom, da su prijašnjih vremena tu promjenu vremena postanku šiške pripisivali. Isto tako poznato nam je iz izkustva, da n hladnijih proIjećih, kad zima u yrieme cvatnje nastane, imade mnogo manje >šiške, nego li onda, kad je proljetno vrieme toplo. Budući pako, da se šiška poradi znatne visine stabala istom početkom ili u polovini mjeseca kolovoza, pošto je prilično ponarasla, na stablu dobro razabrati može, to drže, da je to vrieme najprikladnije, da šumari ili poduzetnici u dotičnih šumah nalazeću se šišku procieniti mogu i za obdržavajuću dražbu uzkliknu cienu ustanove. Sabiranje šiške. Više posjednika suma pokušavalo je sabiranje i đalnju manipulaciju sa šiškami u vlastitoj režiji poduzimati; nu potežkoće, s kojimi je taj posao skopčan, kao što i sam trgovački postupak kod prodaje istih na glavna dostavna mjesta (kao: Pečuh, Šoprun, Pešta, Beč) nadalje silno kriomčarenje i kradja istih (što W iziskuje strogi nađzoz) jest uzrokom, da vlastnici šuma cielo/-/^ godišnje sabiranje šišaka još na drvu poduzetniku (većim dielom izraelićanom) dražbenim putem prodadu. Bi li pak koji posjednik uzprkos svim potežkoćam i opet htjeo berbu i manipulaciju šiške na svoj trošak i o svojoj brigi, t. j . u vlastitoj režiji poduzeti, to bi se najprije morao sa susjednimi posjednici šuma sporazumjeti, pa ne samo iznimice vlastitu režiju držati, već takodjer jednu te istu cienu za sabiranje šiške ustanoviti, jer sabirači (necekajuć dok si vlastnik šiške pobere) iste kradimice onomu prodadu, koji im bolje plati. 7 " |
ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 90 — Ovom zgodom nemogu propustiti, a da nespomenem jednu rioporabu, koja nastaje iz šuma pojedinih obćina, te koja na normalnu cienu šiške po veleposjednike takovih štetno djeluje, pače daje povod kradji šiške u velikoj mjeri. Buduć se najme po zločestoj navadi sastojine od jedva 10 do20Hktra. obćinske šume (za pobiranje šiške) uvjek drugomu poduzetniku prodaju, to se ovim manjim kupcem cesto dovlači šiška pobrana u prostranih šumah veleposjednika ; a tomu zlu nije moguće drugim načinom doskočiti, nego kad bi se postavilo mnogobrojno i zato skupo osoblje za nadzor, koji bi trošak nadmašio i sam dobitak. Najjednostavnije sredstvo za odklonjenje posljedica ove nepodobštine, bilo bi možda: 1. kad bi se svi privatni posjednici šuma u savezu sa svimi urbarijalnimi obćinami u tom složili, da svu u njihovih šumah nalazeću se šišku na zajedničkoj dražbi prodaju, a dostatnu kupovninu na temelju prije dražbe preduzete procjene pojedinih šumskih udielnika medju sobom podiele; 2. ili, kad bi pojedini privatni šiimo-posjednik šišku od onih obćina, koje na njegov posjed granice, prekupio, pa zatim svu šišku od cielog nekadašnjeg posjeda jednom trgovcu preprodao. Nu žalibože, da se je bojati, da se u oba ova slučaja niti posredovanjem političke oblasti sporazumljenje nebi postići moglo. Na svaki način pak dobro bi bilo, da bi se u ovom predmetu šjedinjenimi silami radilo i za odstranjenje svake zaprieke mu uznastojalo. Kupljenje šiške sa nadničari, moglo bi se samo onda uspješno preduzeti, kad bi šiška u čistih i velikih hrastovih sastojinah vrlo dobro rodila, u protivnom slučaju pak, bilo bi nadgledanje nadničara u razmjeru sa dobivenim šiškom, preskupo. Obično opređieli kupac ili poduzetnik u okolišnih selih kupljene šume dotičnu cienu ili nagradu za kupljenje šiške, i to po hektolitru 1—2 for., putuje zatim po njegovoj okolici i preuzima od kuće do kuće sakupljenu šišku za već opredieijenu plaću. Da se opala šiška bez svake zapjieke pokupiti može i da se ista nepomrlja i nepogazi, ili u zemlju ne zarije, neupušta |
ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 35 <-- 35 --> PDF |
^ 91 — se u dotiSnu šumu nikakova marva na pašu, niti se žire svinje, sve do polovine mjeseca listopada. Sto se prije šiška pokupi, s tim je u svojoj kakvoći bolja, jer od dugoga ležanja na zemlji previše vlage u sebe navuSe, pa vremenom popljesnivi, k tome još sadržava dobra i suva šiška u sebi 23%, docim pljesniva samo 17 \ ucinbene snage. S toga je kupljenje šiške najprikladnije za suvoga vremena, a isto tako su mnogo bolje i one šiške, koje same opadnu, od onih, koje se silom otresu ili omlatOj jer ovim posljednim načinom opadaju i onakove, koje još nisu posvema sazrele ni razvijene, pa ove ne samo da pljesnive nego umiešanjem medju druge, i ovima pljesan odaju. Zato se moraju i skupljači osobito na tu okolnost upozoriti, da sakupljenu šišku do predaje na poduzetnika kod kuće ne čuvaju u vreći zgnječene, nego da ih gdje na suvom i prozračnom mjestu na rogoznjači ili na daskama prostru i po gdjekoji put prevrću. Što se pak roda šiške tiče, to nas izkustvo uci, da u razmjeru istom svake 7—8. godine ne obilniji rod šiške računati možemo. U osobito dobro rodnih godinah možemo sa pojedinog na prozraku stojećeg i u vršiki dobro ubokorenog starog hrasta (na mladom hrastu riedko se kad šiška nalazi) Vs do Y3 hektolitra šiške dobiti, po tome bi se mogao po hektaru jedne hrastove sastojine postići donos od kakovih 15 for. a. vr., dočim u srednjih i slabo rodnih godinah, koje se često povraćaju, mnogo put jedva 15 nove, po hektaru donos postigne, a gdjekojih godina nebi se skupljaču ni trud izplatio, pa zato se u takovih slučajih i ono malo šiške, što se u šumi nalazi, navadno u prilog budućoj berbi u šumi ležeći ostavi. Kod primanja šiške od skupljača (ponajviše .od seljačkih žena) važi za obćenito mjerilo hektolitar, i to u vršak sipan i dobro strešen. Jedan hektoliter istom pokupljene (ali na zraku prosušene) šiške teži 48 kilograma; suhe 40 kilograma, a sasvim izsušene 30 kilograma. Sušenje šiške. Da šiška kroz dugo ležanje na svojoj kakvoći ne trpi, mora se manipulacija s njom odmah posije kupljenja ili primanja od skupljača započeti. U tu svrhu dobro je, da se u blizini dotičnih šuma podigne pokrivena suša, nu koja je tako |
ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 92 — udešenaj da kroz nju uvjek zrak propuliivati može, a da su šiške od svake vlage obSuvane, za što su najbolje tako zvane đašeare. Na liepik sunčanih danih prikladnije je, da se šiška na polju pred sušom prevrće, u koju se svrhu pred sušom podigne njekoliko mostova iz dasaka, koji na krajevih sa jednom 10—20 centimetra visokom ogradom obrubljeni biti moraju. Na ove se mostove dakle šiška prostre i sa lopatami neprestano prevrće. Mnogo bolji od tih iz dasaka sagradjenih mostova jesu takovi iz letava, kroz koje i od ozdol kroz ostavljene pukotine zrak bolje propuhivati može, a nečistoća i prah sami i bez osobitog napora kroz prevrtanje odstranjuju. Na ovih mostovih prostre se šiška ponajprije plitko, te se prebira, to jest odstranjuju se sve nezrele i nerazvijene šiške od onih dobrih ^ te se zatim svaka vrst na poseb kroz 2—5 dana, kako to već vrieme zahtjevalo bude, prevrće (Jopata), dokle god se sav onaj na priesnoj šiški vidljivi uljeni i slinavi sok ne zasuši i tim pogibelj pljesni, pocrnjivanja ili pjegavosti nestane. Istodobno mora se šiška, ako se hoće da dobra trgovaöka roba bude, i od peteljke, zdjelice te i od sa šnjom još možda sljubljenog žira očistiti. Pri dužem ovom dosta tegotnom poslu, može se šiška sve više uz ogradu mosta nabacivati, tako da kad se sva na hrpi izabrana nalazila bude, postave se njekoliko, koliko je već po množini šiške i du.žini mosta od potrebe, ljudi sa lopa!tami, te se poene prevrtanje (pretresivanje), i to tako da se uvjek jedan red šiške na drugu stranu prebaci, pa pocem se do ograde stigne i sva šiška na drugoj strani nalazila bude, poene se prevrtanje od druge opet na protivnu stranu, i to se dotle opetuje, dok šiška nebude sasvim cista, dobro osušena i za trgovačku robu prildadna. Prije odpreme mora se šiška još jedanput lopatami proti vjetru uzbaoivati, da se od popalog praha očisti. Nezrele i mokre šiške zahtjevaju još mnogo više posla oko njihove snage, pa već i s toga, što se na ovakove mokre šiške pohvata mnogo praha i blata, zbog čega se često put lopatami 0 daske nabacivati moraju, da ona blatna kora sa njih odpadne. Nu ova manipulacija ne samo da zahtjeva više truda, nego potrebuje i mnogo više prostora, za uspješno izvršiti je moći, a |
ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 37 <-- 37 --> PDF |
™ 93 "~ pored sveg toga iz:gnbi šiška i svoj prvobitni oblik, poSto se lupanjem o daske svi njeni šiljci i hrbeti okrune, te obično 5 do 10Vo od svoje težine izgubi. Nema li pak za skloniste šiške prikladne suše, to se mora sva šiška pred kišom i svake večeri u hrpe sgrnuti, i liasurama (rogoznjagama) pokriti, da bi se tako od kiše ili noćne rose sačuvala. Tako izsušena šiška odprema se u trgovištna mjesta: Osiek, Pecub, Peštu ili Bec; pa i na ovih velikih skladištih mora se šiška više put, a najmanje dvaput u godini prevrtati, ako se neće da na svojoj kakvoći izgubi, ili truniti poene, a u ovakoyih slučajih mora se cesto put opetovano prebiranje preduzeti, te pokvarene ili načete šiške od dobrih odstraniti. Na bečkoj svjetskoj izložbi g. 1873. bila je izložena jedna sprava za valjanje (pretresivanje) šiške (Knoppernrolle), koja prevrtanje i mnoga druga ručna diela sama obavlja, dakle ciela manipulacija mnogo jeftinije stoji. (Vidi službeno bečko izložbeno izviešće.) Trgovina sa šiškom. U trgovini dieli se šiška obično u četiri razreda: Hochprima, Prima, Secunda i Tertia, a prodaje se po težini na vagi, pri čemu se je prije po staroj mjeri jedna centa sa 120 funtih priznavala, jer se svakoj centi priraöunavalo 20 funtih na manjak, koji vremenom kroz sasušenje šiške postaje. Ovu mjeru zovu jednostavno vaganom ili mjero vom (Kübel). Zbog vrlo nejednakih godina u rodu šiške, vrlo su nejednake i ciene, po koju se ista kupuje i prodaje; u osobito rodnih gođinah i pri slabom potraživanju (zbog prenapunjenih skladišta na većih trgovačkih mjestih) plaća se Hochprim a po 9 for., u protivnom slučaju ista po 20 for. po centi (55 kilograma). Poprieko pak može se računati jedna centa dobre šiške sa 10—14 for. Tertia ima obično polovinu od ciene, što se za Hochprim u plaća; na bečkom tržištu pak stoji jedna centa Prim a 95%, Sekunda 827^, a Tertia 70% od ciene, koja se za Hochprimu nudi. Akoprem se još i danas računa, da Ugarska i Slavonija u rodnih godinah na 400.000 centih šiške proizvodi, to drže, da se iz Turske još triput toliko u Austro-Ugarsku uvaža. |
ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 38 <-- 38 --> PDF |
~ 94— IT godinab, kad šiška slabo rodi, kad je dakle ista vrlo skupa, kao n. p. godine 1868., gdje se poradi po sišku vrlo nepovoljnib odnošaja slabo šiški nadati moglo, te u Beču ciena za jednu centu šiške na 27 for. skoči, poprimiše tvornice koža jedan surogat, takozvanu „Valoneju", koja se iz Orienta preko Trsta dobavlja, „Yaloneja´´ niti je prava šiška niti pak proizvod babuškara, nego caška ili lapica raznib vrstih orientalne brastovine (Aegilops-brast). Kako je različito prebiranje od ove Valoneje — po vrsti krasta na kojem je rodila, te po trgovačkom mjestu od kuda je u Trst dobavljena — moglo se dobro viditi na bečkoj svjet> skoj izložbij gdje je tršćanska trgovačka i obrtna komora svake vrsti Valoneje izložila bila, o kojim izložbeno izviešće govori, a naroSito´. Mania kamata, Zea camata, Camata-camatina, Caramania, Giovata, Smirna, Candia, Cimara, Grolfo Eleme i t. d. Po istom tome izvlešću izvezeno je godine 1871. iz Trsta u Austriju 200.000 centi Valoneje, za cienu od 5 do 16 for. po centi na mjestu u Trstu. Uporaba šiške. Siska se upötröbljuje u tvornicab kožab, i to ponajviše za učinjanje djona, t. j . kože za podplate. Prije uporabe samelje ili bolje rekuć sgruši se šiška u krupno brašno, a Često dolazi šiška već sgrušena kao brašno u trgovinu, ali se u ovom slučaju višeput krivotvorenjem izopačuje. Nu tvornice koža daju čitavoj i sirovoj šiški uvjek prednost, jer kroz duže ležanje izgubi šiška od svoje prvobitne snage, k tome prosuđjuju joj strojbari njenu starost po u svakoj šiški nalazećoj se rupici, kroz koju bi babuškar možda već izletio bio, ili po njenoj sasma crnoj boji, te plaćaju za one u kojih se babuškar još, nalazi najbolju cienu, docim za onu, koja je već samljevena ili sgrušena, najmanje nude, jer nemogu po viđjenju samo prosuditi pravu kakvoću i množinu u šiški nalazeće se ucinbene snage. Slavonskoj i turskoj šiški sve tvornice koža daju uvjek prednost, jer južnije zemlje već poradi svojeg toplijeg podnebja ne samo da hrastovu koru puniju trjesline, nego i šišku u ka |
ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 95 — kvoći bolju proizvadjaju, nego što ju sjevernije ležeći predjeli Austro-TJgarske proizvode. Je ii šiškino brašno, nakon probavljenog pirocesa u tvornici koža, svojoj prvobitnoj svrbi odslužilo i iz njega i^iciedio se užinbeni sok, to se poslie toga može još u gospodarstvu za djubrenje vrtova upotrebiti. Pošto se ucinbeni izžimakj a naposeb onaj iz šiške izvadjeni, još sa mnogimi potežkoćami boriti ima, to o konkurenciji njegovoj sa izvornom šiŠkom još za sada barem ni spomena neima, akoprem bi se takovi izžimci zbog njihovog koncentričnog djelovanja i poradi obsega, koga zauzimaju ^ preporučiti mogli. Glede kakvoće kože, zaslužuje hrastova kora kao uöinbeno sredstvo nedvojbeno prednost, nu što se tvornice koža ipak više sa šiškom nego .li sa hrastovom korom služe, to će tomu biti taj razlog, što ne samo da je šiška jevtinijaj nego što ona zbog svoga intensivnijeg djelovanja ucinbeni proces obavlja mnogo brže, nego li trjeslo hrastove kore, a to se tim razjasnuje, što u siški mnogo više učinbenoga soka ima. Sporije djelujući proces ucinjenja sa hrastovom korom djeluje uztrajnije i jednolicnije na svojstvo kože, a s toga i jesu sve kože, što se iz Nizozemske, Švicarske i Njemačke (gdje se izkljuoivo sa hrastovom korom ucinja) dobavljaju, ljepše i bolje; pa zbog konkurencije, koju ova iz tih zemalja uvožena roba našim austro - ugarskim strojbarom ćini, prinukane su i naše tvornice koža hrastovoj kori veću pozornost poklanjati. Drugi razlog što u velikih i racijonalno poslujueih kožarnicah hrastova kora konkurenciju šiški Sini, biti će nestalna ciena njena, doćim ista, vsvestranim uvedenjem šumah guljevaea njekako jednaćnija i popustljivija postanje. Konačne pripomene. Da se u buduće nemože toliko od razploda vriske ožekivati, najbolji nam je dokaz, što hrastove plješine starijih rieđkih sastojina sve više nestaju, a ovo nestajanje mora tim brže teći, cim više uredjeno šumsko gospodarstvo ujedinjene sastojine ustrojava. Drugi uzrok toli rapidnom padanju proizvoda šiške biti će nadalje i u tom, što se sirove šiške, u kojih se još ližinka |
ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 96 neizljezlog babuškara nalazi, iz Slavonije i drugih južnih prediela, gdje 2a razvijanje i umnožeiije babuškara dosta pogodnosti ima, u daleki sviet odvozi, gdje se dielom kroz manipulaciju u tvornicah, a dielom nagomilanjem u skladištih u svom razvoja smetaju i utamane, ili nakon pretrpjele metamorphose poradi manjka hrastovih šuma i razvijanju babuškara toli nuždnog toplijeg zraka ugine. Ako se protiv svem tomu još babuškarovih ličinka u naših šumah nalazi, to se ima najviše toj okolnosti zahvaliti, što se u Slavoniji šiška nekupi baš vrlo brižljivo, pošto su riedke stare sastojine većinom sa šipragom i grmljem zarašcene, -medju koje´ mnoge šiške upadnu i tako sakrivene ostanu, dok se poslie s lišćem ne pokriju ili od na žirenje upuštenih svinja u zemlju ne zariju, gdje babuškar od svake nepogodnosti i zime sačuvan, lahko se razvijati i umnožavati može. Nu pored sveg toga nemože se zaniekati, da gulenje hraJ stove kore u Hrvatskoj i Slavoniji dobru budućnost ima, i da ce hrastova kora vremenom naš najveći izvorni proizvod biti; ovo svjedoke već i sve poradi svoga izvrstnog ucinjanja koze na dobrom glasu stojeće zemlje, kao Švicarska, Belgija, Francezka i Njemačka, koje se sve izkljucivo samo sa hrastovom korom služe, a pored ogromnog trošenja hrastovog trjesla iz svojih malih šuma guljevaća svu potrebu pokriti nemogu, te će primorane biti Austro-Ugarsku a naročito Slavoniju glede ovog proizvoda potražiti, i negledeć još i na tu okolnost, da su i naši domaći strojbari velikom konkurencijom primorani svoje tvorivo u buduće sa hrastovom korom ucinjavati. Posjednici manjih šumskih čestica, kao n. pr. naše poli tičke obćine, činili bi dakle dobro, da bi se još za vremena, i to prigodom sastavljanja svoje gospodarstvene osnove na pre borno šumarenje uredili uzevši naročito .obzir na gulenje hra stove kore, te bi se tim načinom u kratkom vremenu zaista siguran i povišeni dohodak iz svojih šuma osigurali, bez da bi svoju potrajnu potrebu na drvih ovim gospodarstvom uma njiti ili sasvim napustiti morali. |