DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 29     <-- 29 -->        PDF

^ 85 ^


vapnenih hridina, u taj red spada koštana hrujaga po pukotinah,
koja je Z´A. cielo u nekakA^n spoju sa postankom ;>;emlje
crljenice, za tiem rudni bobovac, slojevi vapnenoga mačka i dr.
Ali geolozi niesu svega toga, žalibože, ni izviđili.


Gospićka je visočina primjerice od vrlo glinovitili naslaga
prudja i bjelutaka; na jugu kraj PoSitelja ima mnogo obluća
od werfenskib škriljeva, od glinena kamenja i gnjedavke. Krbavska
pako ravnica više prema iztoku medju Bunićem i Udbinjom
napunjena je dapače dielomice ilastim melom.


Terra rossa, koje ima svagdje po krasu, ali prečesto ne
na pravom mjestu, crljena je^ hrđjava ilovača, na mnogih vapnenih
zaravancih jedina zemlja težatnica, a ima je i u hrvatskoj
krajini, Grđjekad se uz tu crljenicu n_adje prave gnjedavke
i nije nipodšto nevjerovatno, da bi se imala bar dielomice sporediti
s kranjskom ilovačom, spadajućom u kongerijske slojeve,
u kojoj ima gnjedavke.


Koštane su hrnjage od vapnenih odlomaka i koštana komađja,
nekim u Melo crljenim, vrlo željezastim vapnenim cementom
spojene. Takvih hrnjaga ima na mnogo miesta.


Na dnu vapnenih kotlina i dolina 6esto našasti bobovac
mora se svakojako s crljenom ilovačom u spoj svesti.
fNastaviti ee se.^


Šišk a.


Strukovna razprava od Vatroslava Cernianaj srezkog šumara na kralj, skol-,
sirom dol»ru Entjevo.


Vrhu postanka šiške vladaše prijašnjih vremena razna
mnienja i pređsude, a skoro da rečem i vrlo čudnovate basne,
izmedju kojih ću samo sliedeće da navedem:


1. Da još sasvim nedozrieo žir u ljetu usljed žestoke sunčane
zrake popuca, pa iz ovih pukotinah njeki sok poteče^
koji se malo po malo sasuši i tako šisku stvori;
2. mnogi niisliše, da je šiška samo njeka slučajna nakaza
iz žira izrastla;
3. drugi opet mislišej da žir u plodnih godinah, kad u
proljeću mnoge kiše padaju, usljed mnoge vlage od jedrine popuca,
pa iz sebe njeki sok propusti, iz kojeg šiška postane;


ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 30     <-- 30 -->        PDF

. — 86 —


4. opazivši, da se u svakoj šiški nalazi njekakva čaurica,
koja se u vrućoj sobi u jednog kukca izleže, pomišljalo se, da
se ta čaurica jur u šiški već stvori, jer svojstvo toga kukca
još nitko poznavao nije;
5. napokon bijaše njeki još i toga mnienja, da ovaj kukac
jur šišku potražuje, da u nj svoja jaja snese. —
Nu pošto je usljed neprestanog iztraživanja i pokušavanja
ipak za rukom pošlo, pravi postanak šiški pronaći, hoću još
samo nješto o postanku šiške i o njenom svojstvu ovdje da
saobćim.


Šiškar (Gallwespe, Cynipidae).


Nauk 0 zareznicih uci nas medju mnogimi opnokrilci takodjer
do 28 raznih vrsti šiškara (cym^s) poznavati, od kojih
nas osobito hrastov šiškar {Cyni;p$ querciis) zanima.


Hrastovi šiškari imadu izpravna, niti podobna ticala razciepkanu
čeljust, četiri glavičaste jedaljke, te su na trbuhu
jednim oblućasto svinutim svrdlašcem ili probojcem providjeni.


Tri od tih hrastovih šiškara nalaze se u naših slavonskih
hrastovih šumah veoma cesto, i to;


1. Dubolisti šiškar (die Eichenblattgallwespe, Gyni´ps
querciis foln)^ jest manji cd obične kućne muhe, prsa su mu sura
sa žutkastimi prugami, zadak glavicast, mrko sur; noge siede
kojih su bedra na dolnjoj strani crna. — Ovaj šiškar proizvadja
svojim bodcem u list takozvanu šišku (G-alläpfel).
2. Šiška r peteljk e (Eichenblattstielgallwespe, Cynips
querctis peticU) je veći nego li prijašnji, moći ga je poznati po
visećoj glavi, po debelom jasno smedjem prsnom štitu, po žutom
kao naranča zadku, po žutobielih nogah sa tamno-smedjimi bedri.
3. Hrastov šiškar (die Knoppern-Gallwespe, Gynips
qiiercus calycis) dug je do 5 milim., tielo mu je tanko, vitko,
crnosmedje, te čudnovato kao kvrga zavinuta gornja strana
istoga je tvrda.
Ako ga sitnozorom motrimo, to izgleda taj Šiškar po prilici
ovako: zadak mu je svjetlo-crn, stisnut, dolnji dio siedoprugav
providjen jednim bodcem ili svrljkom.


Taj svrljak (Legstachel) koji je pod kožom skoro sasvim
sakriven, jest veoma tanak, šiljast, crveno-smedj, na šiljku zavinut
i sa kitnjastom baburom providjen.




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 31     <-- 31 -->        PDF

„ 87 — ;


Šest, peteroölanih nogah sii mn crveno-smedje, na srhovih
crveno prugave. — Od četiri snieđjih krila su dva prednja
znatno dulja, nego li zadnja. Glava i prsni štit je crno-smedj
a nad svakim od dvijnh oćijuh (mreži nalicnim) jest člankovito
ticalo, koje je dulje nego li polovica duljine tiela.


Čudnovata je ipak ta okolnost, da nije dosele u rodu
šiškara samaca nadjeno, iz ßega se zaključiti može, da ih možebit
i neinia ili ako se i nalaze, da ih vrlo malo ima, pa da se
razplodjuju budi samoplodnjo m samica ili da jedna oplodnja
mužnjaka ima upliva na više generacija.


Ova vrst šiškara proizvadja svojim bodcem u časki cvieta
lužnika našu sišku ili lučicu (Knopper) — premda se je i na
kitiijaku hrastu šiškah našlo.


Hrastova šiška,
Šiškari probuše svojim svrljkom različita mjesta hrasta i
ulože unutar svoja jaja.
Usljed učinjene rane, što ju bodae u onom dielu drveta
prouzroči, postane onda uz sudjelovanje naravi sgusnućem soka,
koji iz rane teče, krasta, u kojoj se jaje zareznika drži, pa
buđuć je neposredno ubodjena staničevina prama vrsti šiškara
prama ranjenom dielu drveta različnom i mnogostručnom razvoju
stanica podvržena, to čini iz te rane izkipljeli sok i raznolike
podobe, koje deformitete ili kvrge mi hrastovimi b a huška
mi nazivamo, kamo i naša šiška i lučica spada.
Naravni tek sliedeć razvije se iz jaja najprije ličinka,
zatim kukuljica, i napokon iz ove potonje savršeni zareznik,
koji kod topline, pod kojom hrast oživljuje, u proljeću babušku
probode, te kao šiškar, koji sposobne za svoje življenje hrastove
i njihove pojedine dielove traži k tomu, da ih ubode u njih
svoja jaja izleže te napokon i pogine.
Raznolikost hrastoye šiške neproteže se samo na podobu
iste vec takodjer i na boju, veličinu i na lučbene sastavine njezine
tvari.
Tako su n. pr. babuške, što iz žilah izkipe, našemu korunu
nalicne; babuške gijivaste mnogimi rupicami providjene; orientalske
babuške tvrde, okrugle, kvrgaste; — babuške na lišću
pozdno g cer a (die Zerreiche) su crvene i okruglje; bubrežaste
babuške na dolnjoj strani lišća^ malene; crvene leći na




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 32     <-- 32 -->        PDF

-. 88 —


liöne babuške su kitne i cesto čudnovato simetričkog oblika, —
isto tako zanimive su i kretajuce babuške (Springgallen), koje
se radi gibanja, koje zareznik izrivajući se van prouzrokuje,
tako nazivlju.


A da je broj (preko 100) raznih vrsti babuška veći, nego
li broj samih šiškara, to dolazi odatle, što osim ovih potonjih


t. j . pravih šiškara (G-allwespen) i ostali zareznici upliyaju na
razvoj hrastove šiške, — i to budi kao uljeze ili stanari , koji
svoja jaja u gotove jur šiške legu; ili kao nametnjaci (Parasiten)
n. pr. ose-najezdnice (Schlupfwespen). — Zato se kadkada
i vidjeti može, kako u jednoj jedinoj babuški cesto više raznih
opnokrilaca prebiva.
Pošto dakle ne samo na jednoj te istoj biljki, veo takodjer
na jednom te istom listu (i to većim dielom na rebarcih dolnje
cesti lišća raznolike šiške nalazimo, to se može i uztvrditi, da
ta raznolikost šiškah zavisi više od samih zareznika, nego li
od vrsti drveta.


Napokon mogu i to primietiti, da se ua svakoj cesti biljke,
pače u samu korenu i kori mogu babuške razviti.


iŠiška (die Knopper).


U vrieme cvatnje hrasta, probode kako već prije napomenusmo
hrastov šiškar (Gi/nips quercus calycis) dno cvietne časke
lužnika (q^uercus pedtmeulata)^ paiznimice i ono od kitnjaka hrasta,
i izleže u načinjenoj si rupici svojim svrljkom jaje/ — Uslied
učinjene rane udari na probušeno mjesto sok pun trjeslovine
te se na zraku sgusne na toliko, da već u drugoj polovici mjeseca
lipnja uz maleni iz caške provirući žir takodjer i okrug-
Ijaste ili dugoljaste kvržice opaziti možemo. — Te kvržice dobiju
s vremenom bezliku, sgužvanu, sa raznimi oštrimi uglovi
izrastlu podobu, ~ koja s početka svietlo-zelena u žuto udarajuću
boju ima, mastnim sokom oblivene svjetlucaju i postaju
Ijepöive, — kasnije dobiju tamno-žutu i napokon mugavo-smedju
boju, na što se poemu sušiti, postanu tvrde i po prilici kao
orah velike narastu.


Te kvržice ili izrastci jest naša u trgovini dolazeća šiška
(Knopper). — Da velika množina tih šiška od jednog jedinog
šiškara postaje, dokazuje se tim, što usuprot tomu, da šiškara,




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 89 —


akoprem neizmjerno mnogo jaja ima^ ona uvjek samo jedno u
Laška izleže, te svoj život tečajem godine dana svrši.


Ako umali početkom listopada takovu jednu Siškn otvorimo,
to ćemo naći na dotičnoj kukuljici podpune dielove savršena
zareznika, kao: glavu, noge, krila, prsi i zadak, koje
česti prostim okom viditi možemo.


A da na razvitak siške (kao što i inih babuška) takodjer
i vrieme upliva, to je poznato — te nas izkustvo uči, da onih
godina, u kojih se kiša i sunčana žega mienja (ovakova bo
promjena vremena prudi razvitku šiske) jest bogata siškami


— što će i biti uzrokom, da su prijašnjih vremena tu promjenu
vremena postanku šiške pripisivali.
Isto tako poznato nam je iz izkustva, da n hladnijih proIjećih,
kad zima u yrieme cvatnje nastane, imade mnogo manje
>šiške, nego li onda, kad je proljetno vrieme toplo.


Budući pako, da se šiška poradi znatne visine stabala istom
početkom ili u polovini mjeseca kolovoza, pošto je prilično ponarasla,
na stablu dobro razabrati može, to drže, da je to vrieme
najprikladnije, da šumari ili poduzetnici u dotičnih šumah nalazeću
se šišku procieniti mogu i za obdržavajuću dražbu uzkliknu
cienu ustanove.


Sabiranje šiške.


Više posjednika suma pokušavalo je sabiranje i đalnju manipulaciju
sa šiškami u vlastitoj režiji poduzimati; nu potežkoće,
s kojimi je taj posao skopčan, kao što i sam trgovački postupak
kod prodaje istih na glavna dostavna mjesta (kao: Pečuh,
Šoprun, Pešta, Beč) nadalje silno kriomčarenje i kradja istih (što


W iziskuje strogi nađzoz) jest uzrokom, da vlastnici šuma cielo/-/^
godišnje sabiranje šišaka još na drvu poduzetniku (većim dielom
izraelićanom) dražbenim putem prodadu.
Bi li pak koji posjednik uzprkos svim potežkoćam i opet
htjeo berbu i manipulaciju šiške na svoj trošak i o svojoj brigi,


t. j . u vlastitoj režiji poduzeti, to bi se najprije morao sa susjednimi
posjednici šuma sporazumjeti, pa ne samo iznimice
vlastitu režiju držati, već takodjer jednu te istu cienu za sabiranje
šiške ustanoviti, jer sabirači (necekajuć dok si vlastnik
šiške pobere) iste kradimice onomu prodadu, koji im bolje plati.
7 "




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 90 —


Ovom zgodom nemogu propustiti, a da nespomenem jednu


rioporabu, koja nastaje iz šuma pojedinih obćina, te koja na


normalnu cienu šiške po veleposjednike takovih štetno djeluje,


pače daje povod kradji šiške u velikoj mjeri.


Buduć se najme po zločestoj navadi sastojine od jedva 10
do20Hktra. obćinske šume (za pobiranje šiške) uvjek drugomu
poduzetniku prodaju, to se ovim manjim kupcem cesto dovlači
šiška pobrana u prostranih šumah veleposjednika ; a tomu zlu
nije moguće drugim načinom doskočiti, nego kad bi se postavilo
mnogobrojno i zato skupo osoblje za nadzor, koji bi trošak
nadmašio i sam dobitak.


Najjednostavnije sredstvo za odklonjenje posljedica ove
nepodobštine, bilo bi možda:


1. kad bi se svi privatni posjednici šuma u savezu sa svimi
urbarijalnimi obćinami u tom složili, da svu u njihovih šumah
nalazeću se šišku na zajedničkoj dražbi prodaju, a dostatnu kupovninu
na temelju prije dražbe preduzete procjene pojedinih
šumskih udielnika medju sobom podiele;
2. ili, kad bi pojedini privatni šiimo-posjednik šišku od
onih obćina, koje na njegov posjed granice, prekupio, pa zatim
svu šišku od cielog nekadašnjeg posjeda jednom trgovcu preprodao.
Nu žalibože, da se je bojati, da se u oba ova slučaja
niti posredovanjem političke oblasti sporazumljenje nebi postići
moglo.


Na svaki način pak dobro bi bilo, da bi se u ovom predmetu
šjedinjenimi silami radilo i za odstranjenje svake zaprieke
mu uznastojalo.


Kupljenje šiške sa nadničari, moglo bi se samo onda uspješno
preduzeti, kad bi šiška u čistih i velikih hrastovih sastojinah
vrlo dobro rodila, u protivnom slučaju pak, bilo bi
nadgledanje nadničara u razmjeru sa dobivenim šiškom, preskupo.


Obično opređieli kupac ili poduzetnik u okolišnih selih
kupljene šume dotičnu cienu ili nagradu za kupljenje šiške, i
to po hektolitru 1—2 for., putuje zatim po njegovoj okolici i
preuzima od kuće do kuće sakupljenu šišku za već opredieijenu
plaću.


Da se opala šiška bez svake zapjieke pokupiti može i da
se ista nepomrlja i nepogazi, ili u zemlju ne zarije, neupušta




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 35     <-- 35 -->        PDF

^ 91 —


se u dotiSnu šumu nikakova marva na pašu, niti se žire svinje,
sve do polovine mjeseca listopada.


Sto se prije šiška pokupi, s tim je u svojoj kakvoći bolja,
jer od dugoga ležanja na zemlji previše vlage u sebe navuSe,
pa vremenom popljesnivi, k tome još sadržava dobra i suva
šiška u sebi 23%, docim pljesniva samo 17 \ ucinbene snage.
S toga je kupljenje šiške najprikladnije za suvoga vremena, a
isto tako su mnogo bolje i one šiške, koje same opadnu, od
onih, koje se silom otresu ili omlatOj jer ovim posljednim načinom
opadaju i onakove, koje još nisu posvema sazrele ni razvijene,
pa ove ne samo da pljesnive nego umiešanjem medju
druge, i ovima pljesan odaju. Zato se moraju i skupljači osobito
na tu okolnost upozoriti, da sakupljenu šišku do predaje na
poduzetnika kod kuće ne čuvaju u vreći zgnječene, nego da ih
gdje na suvom i prozračnom mjestu na rogoznjači ili na daskama
prostru i po gdjekoji put prevrću.


Što se pak roda šiške tiče, to nas izkustvo uci, da u razmjeru
istom svake 7—8. godine ne obilniji rod šiške računati
možemo. U osobito dobro rodnih godinah možemo sa pojedinog
na prozraku stojećeg i u vršiki dobro ubokorenog starog hrasta
(na mladom hrastu riedko se kad šiška nalazi) Vs do Y3 hektolitra
šiške dobiti, po tome bi se mogao po hektaru jedne hrastove
sastojine postići donos od kakovih 15 for. a. vr., dočim
u srednjih i slabo rodnih godinah, koje se često povraćaju,
mnogo put jedva 15 nove, po hektaru donos postigne, a gdjekojih
godina nebi se skupljaču ni trud izplatio, pa zato se u
takovih slučajih i ono malo šiške, što se u šumi nalazi, navadno
u prilog budućoj berbi u šumi ležeći ostavi.


Kod primanja šiške od skupljača (ponajviše .od seljačkih
žena) važi za obćenito mjerilo hektolitar, i to u vršak sipan
i dobro strešen.


Jedan hektoliter istom pokupljene (ali na zraku prosušene)
šiške teži 48 kilograma; suhe 40 kilograma, a sasvim izsušene
30 kilograma.


Sušenje šiške.
Da šiška kroz dugo ležanje na svojoj kakvoći ne trpi,
mora se manipulacija s njom odmah posije kupljenja ili primanja
od skupljača započeti. U tu svrhu dobro je, da se u blizini
dotičnih šuma podigne pokrivena suša, nu koja je tako




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 92 —


udešenaj da kroz nju uvjek zrak propuliivati može, a da su
šiške od svake vlage obSuvane, za što su najbolje tako zvane
đašeare. Na liepik sunčanih danih prikladnije je, da se šiška
na polju pred sušom prevrće, u koju se svrhu pred sušom podigne
njekoliko mostova iz dasaka, koji na krajevih sa jednom
10—20 centimetra visokom ogradom obrubljeni biti moraju. Na
ove se mostove dakle šiška prostre i sa lopatami neprestano
prevrće. Mnogo bolji od tih iz dasaka sagradjenih mostova
jesu takovi iz letava, kroz koje i od ozdol kroz ostavljene pukotine
zrak bolje propuhivati može, a nečistoća i prah sami i
bez osobitog napora kroz prevrtanje odstranjuju.


Na ovih mostovih prostre se šiška ponajprije plitko, te se
prebira, to jest odstranjuju se sve nezrele i nerazvijene šiške
od onih dobrih ^ te se zatim svaka vrst na poseb kroz 2—5
dana, kako to već vrieme zahtjevalo bude, prevrće (Jopata), dokle
god se sav onaj na priesnoj šiški vidljivi uljeni i slinavi sok
ne zasuši i tim pogibelj pljesni, pocrnjivanja ili pjegavosti
nestane.


Istodobno mora se šiška, ako se hoće da dobra trgovaöka
roba bude, i od peteljke, zdjelice te i od sa šnjom još možda
sljubljenog žira očistiti.


Pri dužem ovom dosta tegotnom poslu, može se šiška sve
više uz ogradu mosta nabacivati, tako da kad se sva na hrpi
izabrana nalazila bude, postave se njekoliko, koliko je već po
množini šiške i du.žini mosta od potrebe, ljudi sa lopa!tami, te
se poene prevrtanje (pretresivanje), i to tako da se uvjek jedan
red šiške na drugu stranu prebaci, pa pocem se do ograde stigne
i sva šiška na drugoj strani nalazila bude, poene se prevrtanje
od druge opet na protivnu stranu, i to se dotle opetuje, dok
šiška nebude sasvim cista, dobro osušena i za trgovačku robu
prildadna.


Prije odpreme mora se šiška još jedanput lopatami proti
vjetru uzbaoivati, da se od popalog praha očisti.


Nezrele i mokre šiške zahtjevaju još mnogo više posla oko
njihove snage, pa već i s toga, što se na ovakove mokre šiške
pohvata mnogo praha i blata, zbog čega se često put lopatami
0 daske nabacivati moraju, da ona blatna kora sa njih odpadne.
Nu ova manipulacija ne samo da zahtjeva više truda, nego potrebuje
i mnogo više prostora, za uspješno izvršiti je moći, a




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 37     <-- 37 -->        PDF

™ 93 "~


pored sveg toga iz:gnbi šiška i svoj prvobitni oblik, poSto se
lupanjem o daske svi njeni šiljci i hrbeti okrune, te obično 5
do 10Vo od svoje težine izgubi.


Nema li pak za skloniste šiške prikladne suše, to se mora
sva šiška pred kišom i svake večeri u hrpe sgrnuti, i liasurama
(rogoznjagama) pokriti, da bi se tako od kiše ili noćne rose
sačuvala.


Tako izsušena šiška odprema se u trgovištna mjesta: Osiek,
Pecub, Peštu ili Bec; pa i na ovih velikih skladištih mora se
šiška više put, a najmanje dvaput u godini prevrtati, ako se
neće da na svojoj kakvoći izgubi, ili truniti poene, a u ovakoyih
slučajih mora se cesto put opetovano prebiranje preduzeti,
te pokvarene ili načete šiške od dobrih odstraniti.


Na bečkoj svjetskoj izložbi g. 1873. bila je izložena jedna
sprava za valjanje (pretresivanje) šiške (Knoppernrolle), koja
prevrtanje i mnoga druga ručna diela sama obavlja, dakle ciela
manipulacija mnogo jeftinije stoji. (Vidi službeno bečko izložbeno
izviešće.)


Trgovina sa šiškom.
U trgovini dieli se šiška obično u četiri razreda: Hochprima,
Prima, Secunda i Tertia, a prodaje se po težini
na vagi, pri čemu se je prije po staroj mjeri jedna centa sa
120 funtih priznavala, jer se svakoj centi priraöunavalo 20 funtih
na manjak, koji vremenom kroz sasušenje šiške postaje. Ovu
mjeru zovu jednostavno vaganom ili mjero vom (Kübel).
Zbog vrlo nejednakih godina u rodu šiške, vrlo su nejednake
i ciene, po koju se ista kupuje i prodaje; u osobito
rodnih gođinah i pri slabom potraživanju (zbog prenapunjenih
skladišta na većih trgovačkih mjestih) plaća se Hochprim a
po 9 for., u protivnom slučaju ista po 20 for. po centi (55 kilograma).
Poprieko pak može se računati jedna centa dobre šiške
sa 10—14 for.
Tertia ima obično polovinu od ciene, što se za Hochprim
u plaća; na bečkom tržištu pak stoji jedna centa Prim a
95%, Sekunda 827^, a Tertia 70% od ciene, koja se za
Hochprimu nudi.
Akoprem se još i danas računa, da Ugarska i Slavonija u
rodnih godinah na 400.000 centih šiške proizvodi, to drže, da
se iz Turske još triput toliko u Austro-Ugarsku uvaža.




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 38     <-- 38 -->        PDF

~ 94—


IT godinab, kad šiška slabo rodi, kad je dakle ista vrlo
skupa, kao n. p. godine 1868., gdje se poradi po sišku vrlo nepovoljnib
odnošaja slabo šiški nadati moglo, te u Beču ciena
za jednu centu šiške na 27 for. skoči, poprimiše tvornice koža
jedan surogat, takozvanu „Valoneju", koja se iz Orienta preko
Trsta dobavlja,


„Yaloneja´´ niti je prava šiška niti pak proizvod babuškara,
nego caška ili lapica raznib vrstih orientalne brastovine
(Aegilops-brast).


Kako je različito prebiranje od ove Valoneje — po vrsti
krasta na kojem je rodila, te po trgovačkom mjestu od kuda
je u Trst dobavljena — moglo se dobro viditi na bečkoj svjet>
skoj izložbij gdje je tršćanska trgovačka i obrtna komora svake
vrsti Valoneje izložila bila, o kojim izložbeno izviešće govori,
a naroSito´. Mania kamata, Zea camata, Camata-camatina, Caramania,
Giovata, Smirna, Candia, Cimara, Grolfo Eleme i t. d.
Po istom tome izvlešću izvezeno je godine 1871. iz Trsta u
Austriju 200.000 centi Valoneje, za cienu od 5 do 16 for. po


centi na mjestu u Trstu.


Uporaba šiške.


Siska se upötröbljuje u tvornicab kožab, i to ponajviše za
učinjanje djona, t. j . kože za podplate.


Prije uporabe samelje ili bolje rekuć sgruši se šiška u
krupno brašno, a Često dolazi šiška već sgrušena kao brašno
u trgovinu, ali se u ovom slučaju višeput krivotvorenjem izopačuje.
Nu tvornice koža daju čitavoj i sirovoj šiški uvjek
prednost, jer kroz duže ležanje izgubi šiška od svoje prvobitne
snage, k tome prosuđjuju joj strojbari njenu starost po u svakoj
šiški nalazećoj se rupici, kroz koju bi babuškar možda već
izletio bio, ili po njenoj sasma crnoj boji, te plaćaju za one u
kojih se babuškar još, nalazi najbolju cienu, docim za onu, koja
je već samljevena ili sgrušena, najmanje nude, jer nemogu po
viđjenju samo prosuditi pravu kakvoću i množinu u šiški nalazeće
se ucinbene snage.


Slavonskoj i turskoj šiški sve tvornice koža daju uvjek
prednost, jer južnije zemlje već poradi svojeg toplijeg podnebja
ne samo da hrastovu koru puniju trjesline, nego i šišku u ka




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 95 —


kvoći bolju proizvadjaju, nego što ju sjevernije ležeći predjeli
Austro-TJgarske proizvode.


Je ii šiškino brašno, nakon probavljenog pirocesa u tvornici
koža, svojoj prvobitnoj svrbi odslužilo i iz njega i^iciedio
se užinbeni sok, to se poslie toga može još u gospodarstvu za
djubrenje vrtova upotrebiti.


Pošto se ucinbeni izžimakj a naposeb onaj iz šiške izvadjeni,
još sa mnogimi potežkoćami boriti ima, to o konkurenciji
njegovoj sa izvornom šiŠkom još za sada barem ni spomena
neima, akoprem bi se takovi izžimci zbog njihovog koncentričnog
djelovanja i poradi obsega, koga zauzimaju ^ preporučiti
mogli.


Glede kakvoće kože, zaslužuje hrastova kora kao uöinbeno
sredstvo nedvojbeno prednost, nu što se tvornice koža ipak više
sa šiškom nego .li sa hrastovom korom služe, to će tomu biti
taj razlog, što ne samo da je šiška jevtinijaj nego što ona zbog
svoga intensivnijeg djelovanja ucinbeni proces obavlja mnogo
brže, nego li trjeslo hrastove kore, a to se tim razjasnuje, što
u siški mnogo više učinbenoga soka ima.


Sporije djelujući proces ucinjenja sa hrastovom korom djeluje
uztrajnije i jednolicnije na svojstvo kože, a s toga i jesu
sve kože, što se iz Nizozemske, Švicarske i Njemačke (gdje se
izkljuoivo sa hrastovom korom ucinja) dobavljaju, ljepše i bolje;
pa zbog konkurencije, koju ova iz tih zemalja uvožena roba
našim austro - ugarskim strojbarom ćini, prinukane su i naše
tvornice koža hrastovoj kori veću pozornost poklanjati. Drugi
razlog što u velikih i racijonalno poslujueih kožarnicah hrastova
kora konkurenciju šiški Sini, biti će nestalna ciena njena,
doćim ista, vsvestranim uvedenjem šumah guljevaea njekako
jednaćnija i popustljivija postanje.


Konačne pripomene.
Da se u buduće nemože toliko od razploda vriske ožekivati,
najbolji nam je dokaz, što hrastove plješine starijih rieđkih sastojina
sve više nestaju, a ovo nestajanje mora tim brže teći,
cim više uredjeno šumsko gospodarstvo ujedinjene sastojine
ustrojava.
Drugi uzrok toli rapidnom padanju proizvoda šiške biti
će nadalje i u tom, što se sirove šiške, u kojih se još ližinka




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 40     <-- 40 -->        PDF

- 96


neizljezlog babuškara nalazi, iz Slavonije i drugih južnih prediela,
gdje 2a razvijanje i umnožeiije babuškara dosta pogodnosti
ima, u daleki sviet odvozi, gdje se dielom kroz manipulaciju
u tvornicah, a dielom nagomilanjem u skladištih u svom
razvoja smetaju i utamane, ili nakon pretrpjele metamorphose
poradi manjka hrastovih šuma i razvijanju babuškara toli nuždnog
toplijeg zraka ugine.


Ako se protiv svem tomu još babuškarovih ličinka u naših
šumah nalazi, to se ima najviše toj okolnosti zahvaliti, što se
u Slavoniji šiška nekupi baš vrlo brižljivo, pošto su riedke stare
sastojine većinom sa šipragom i grmljem zarašcene, -medju koje´
mnoge šiške upadnu i tako sakrivene ostanu, dok se poslie
s lišćem ne pokriju ili od na žirenje upuštenih svinja u zemlju
ne zariju, gdje babuškar od svake nepogodnosti i zime sačuvan,
lahko se razvijati i umnožavati može.


Nu pored sveg toga nemože se zaniekati, da gulenje hraJ
stove kore u Hrvatskoj i Slavoniji dobru budućnost ima, i da
ce hrastova kora vremenom naš najveći izvorni proizvod biti;
ovo svjedoke već i sve poradi svoga izvrstnog ucinjanja koze
na dobrom glasu stojeće zemlje, kao Švicarska, Belgija, Francezka
i Njemačka, koje se sve izkljucivo samo sa hrastovom
korom služe, a pored ogromnog trošenja hrastovog trjesla iz
svojih malih šuma guljevaća svu potrebu pokriti nemogu, te će
primorane biti Austro-Ugarsku a naročito Slavoniju glede ovog
proizvoda potražiti, i negledeć još i na tu okolnost, da su i
naši domaći strojbari velikom konkurencijom primorani svoje
tvorivo u buduće sa hrastovom korom ucinjavati.


Posjednici manjih šumskih čestica, kao n. pr. naše poli


tičke obćine, činili bi dakle dobro, da bi se još za vremena, i


to prigodom sastavljanja svoje gospodarstvene osnove na pre


borno šumarenje uredili uzevši naročito .obzir na gulenje hra


stove kore, te bi se tim načinom u kratkom vremenu zaista


siguran i povišeni dohodak iz svojih šuma osigurali, bez da


bi svoju potrajnu potrebu na drvih ovim gospodarstvom uma


njiti ili sasvim napustiti morali.