DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 38 <-- 38 --> PDF |
~ 94— IT godinab, kad šiška slabo rodi, kad je dakle ista vrlo skupa, kao n. p. godine 1868., gdje se poradi po sišku vrlo nepovoljnib odnošaja slabo šiški nadati moglo, te u Beču ciena za jednu centu šiške na 27 for. skoči, poprimiše tvornice koža jedan surogat, takozvanu „Valoneju", koja se iz Orienta preko Trsta dobavlja, „Yaloneja´´ niti je prava šiška niti pak proizvod babuškara, nego caška ili lapica raznib vrstih orientalne brastovine (Aegilops-brast). Kako je različito prebiranje od ove Valoneje — po vrsti krasta na kojem je rodila, te po trgovačkom mjestu od kuda je u Trst dobavljena — moglo se dobro viditi na bečkoj svjet> skoj izložbij gdje je tršćanska trgovačka i obrtna komora svake vrsti Valoneje izložila bila, o kojim izložbeno izviešće govori, a naroSito´. Mania kamata, Zea camata, Camata-camatina, Caramania, Giovata, Smirna, Candia, Cimara, Grolfo Eleme i t. d. Po istom tome izvlešću izvezeno je godine 1871. iz Trsta u Austriju 200.000 centi Valoneje, za cienu od 5 do 16 for. po centi na mjestu u Trstu. Uporaba šiške. Siska se upötröbljuje u tvornicab kožab, i to ponajviše za učinjanje djona, t. j . kože za podplate. Prije uporabe samelje ili bolje rekuć sgruši se šiška u krupno brašno, a Često dolazi šiška već sgrušena kao brašno u trgovinu, ali se u ovom slučaju višeput krivotvorenjem izopačuje. Nu tvornice koža daju čitavoj i sirovoj šiški uvjek prednost, jer kroz duže ležanje izgubi šiška od svoje prvobitne snage, k tome prosuđjuju joj strojbari njenu starost po u svakoj šiški nalazećoj se rupici, kroz koju bi babuškar možda već izletio bio, ili po njenoj sasma crnoj boji, te plaćaju za one u kojih se babuškar još, nalazi najbolju cienu, docim za onu, koja je već samljevena ili sgrušena, najmanje nude, jer nemogu po viđjenju samo prosuditi pravu kakvoću i množinu u šiški nalazeće se ucinbene snage. Slavonskoj i turskoj šiški sve tvornice koža daju uvjek prednost, jer južnije zemlje već poradi svojeg toplijeg podnebja ne samo da hrastovu koru puniju trjesline, nego i šišku u ka |