DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 96 neizljezlog babuškara nalazi, iz Slavonije i drugih južnih prediela, gdje 2a razvijanje i umnožeiije babuškara dosta pogodnosti ima, u daleki sviet odvozi, gdje se dielom kroz manipulaciju u tvornicah, a dielom nagomilanjem u skladištih u svom razvoja smetaju i utamane, ili nakon pretrpjele metamorphose poradi manjka hrastovih šuma i razvijanju babuškara toli nuždnog toplijeg zraka ugine. Ako se protiv svem tomu još babuškarovih ličinka u naših šumah nalazi, to se ima najviše toj okolnosti zahvaliti, što se u Slavoniji šiška nekupi baš vrlo brižljivo, pošto su riedke stare sastojine većinom sa šipragom i grmljem zarašcene, -medju koje´ mnoge šiške upadnu i tako sakrivene ostanu, dok se poslie s lišćem ne pokriju ili od na žirenje upuštenih svinja u zemlju ne zariju, gdje babuškar od svake nepogodnosti i zime sačuvan, lahko se razvijati i umnožavati može. Nu pored sveg toga nemože se zaniekati, da gulenje hraJ stove kore u Hrvatskoj i Slavoniji dobru budućnost ima, i da ce hrastova kora vremenom naš najveći izvorni proizvod biti; ovo svjedoke već i sve poradi svoga izvrstnog ucinjanja koze na dobrom glasu stojeće zemlje, kao Švicarska, Belgija, Francezka i Njemačka, koje se sve izkljucivo samo sa hrastovom korom služe, a pored ogromnog trošenja hrastovog trjesla iz svojih malih šuma guljevaća svu potrebu pokriti nemogu, te će primorane biti Austro-Ugarsku a naročito Slavoniju glede ovog proizvoda potražiti, i negledeć još i na tu okolnost, da su i naši domaći strojbari velikom konkurencijom primorani svoje tvorivo u buduće sa hrastovom korom ucinjavati. Posjednici manjih šumskih čestica, kao n. pr. naše poli tičke obćine, činili bi dakle dobro, da bi se još za vremena, i to prigodom sastavljanja svoje gospodarstvene osnove na pre borno šumarenje uredili uzevši naročito .obzir na gulenje hra stove kore, te bi se tim načinom u kratkom vremenu zaista siguran i povišeni dohodak iz svojih šuma osigurali, bez da bi svoju potrajnu potrebu na drvih ovim gospodarstvom uma njiti ili sasvim napustiti morali. |