DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1878 str. 40     <-- 40 -->        PDF

- 96


neizljezlog babuškara nalazi, iz Slavonije i drugih južnih prediela,
gdje 2a razvijanje i umnožeiije babuškara dosta pogodnosti
ima, u daleki sviet odvozi, gdje se dielom kroz manipulaciju
u tvornicah, a dielom nagomilanjem u skladištih u svom
razvoja smetaju i utamane, ili nakon pretrpjele metamorphose
poradi manjka hrastovih šuma i razvijanju babuškara toli nuždnog
toplijeg zraka ugine.


Ako se protiv svem tomu još babuškarovih ličinka u naših
šumah nalazi, to se ima najviše toj okolnosti zahvaliti, što se
u Slavoniji šiška nekupi baš vrlo brižljivo, pošto su riedke stare
sastojine većinom sa šipragom i grmljem zarašcene, -medju koje´
mnoge šiške upadnu i tako sakrivene ostanu, dok se poslie
s lišćem ne pokriju ili od na žirenje upuštenih svinja u zemlju
ne zariju, gdje babuškar od svake nepogodnosti i zime sačuvan,
lahko se razvijati i umnožavati može.


Nu pored sveg toga nemože se zaniekati, da gulenje hraJ
stove kore u Hrvatskoj i Slavoniji dobru budućnost ima, i da
ce hrastova kora vremenom naš najveći izvorni proizvod biti;
ovo svjedoke već i sve poradi svoga izvrstnog ucinjanja koze
na dobrom glasu stojeće zemlje, kao Švicarska, Belgija, Francezka
i Njemačka, koje se sve izkljucivo samo sa hrastovom
korom služe, a pored ogromnog trošenja hrastovog trjesla iz
svojih malih šuma guljevaća svu potrebu pokriti nemogu, te će
primorane biti Austro-Ugarsku a naročito Slavoniju glede ovog
proizvoda potražiti, i negledeć još i na tu okolnost, da su i
naši domaći strojbari velikom konkurencijom primorani svoje
tvorivo u buduće sa hrastovom korom ucinjavati.


Posjednici manjih šumskih čestica, kao n. pr. naše poli


tičke obćine, činili bi dakle dobro, da bi se još za vremena, i


to prigodom sastavljanja svoje gospodarstvene osnove na pre


borno šumarenje uredili uzevši naročito .obzir na gulenje hra


stove kore, te bi se tim načinom u kratkom vremenu zaista


siguran i povišeni dohodak iz svojih šuma osigurali, bez da


bi svoju potrajnu potrebu na drvih ovim gospodarstvom uma


njiti ili sasvim napustiti morali.