DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 31 <-- 31 --> PDF |
^ 139 — Proljeće, ljeto i jesen. P r 01 j e ć e= Kad se približava proljetna jeđnao dana i noći, već ne duvaju toliko dugo vjetrovi s kraja, premda je snaga još svejednako ista a i niesu još nastupile jugovinske kiše, te tako mine prva polovica ožujka uz mienu mjestnili vjetrova blaga, a u početku ili pod kraj istoga mjeseca započmu tačnonoćne kiše i traju tja donekle u mjesecu travnju. Jenjaju li jednom te kiše, eto namait ljeta, jer već mjeseca svibnja podpunoma oljeti, te tako proljeće traje samo dva mjeseca, ožtrja´k i travanj. Osobitih pojava nema za proljeća; značaj jugovinskib kiša već opisasmo, samo se vjetrovi s kraja malo ublaže i duvaju za kraćih, razdoblja, provencalno vrieme biva pomalo toplije te se sve većma pretvara u ljetno maestralno yzieme (kad đuva pogorac ili sjeverozapadni vjetar). Ljeto. Docim po nutrnjem kopnu ljetne kiše i Uađni sjeverozapadni vjetrovi sve pomalo i prekidice ljetu popuštaju, da otimlje mali, nastaje na krasu već mjeseca svibnja suša, koja traje čitave nedjelje i mjesece. Noćju i zorom i još nekoliko sati, pošto se sunce rodi, duva vjetar s kraja, strujeć put mora, jerbo se kopno brže i većma hladi, a vjetar je tiem jaci, cim je veći suprotak, koji je strujenju povodom. Od 7.—9. sata predpodne stopi se opet kopno u toliko, đa vjetar s kraja prestaje, te da nastaje tišina, koja je vrlo nesnosna, ma da samo 1—2 sata traje. Za tiem se svakojako pojavi morski vjetar, gdjekad već ob devetoj, gdjekad ob 10.—11. uri predpodne^ mjestimice dapače istom popodne; morski je vjetar vazda ylazan i hladan, biva sve to jaci a pred večer često vrlo ljut — cim sunce po6ine, utoli naglo a poslije kratke tišine uzme opet duvati vjetar s kraja. Ljetni moi^ski vjetar duva na jadranskom moru ponajviše sa sjeverozapada, s čega se po pravcu sudara sa pogorcem (maestralom), te ga s toga i zovu tako. Zovu ga drugcije još: „imbatto", to toliko, kanda bi ga hrvatski zvali: „dospievalom" ili „zadobnikom´^; jerbo se pravilno i odrješito pojavljuje. Dok pogorac duva, dotle je toplina i vlaga zraka gotovo jednaka^ posve dakle inače, nego li se to za liepih dana opaža na kopnu, gdje toplina tja do neko doba popodne raste a vlage sve više nestaje. |