DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1878 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 159 ™ jav prirode, da grana od crnogorice, koja se sanio prosto u zemlju zabode, ne samo kroz više od godine dana zelena ostane, nego poput druge biljke i nove ogranke potera, a to nam je jasno kazalo, da i cn>ogoriea kao presadno granje pod primjernih odnošajih primiti se i žile puštati može, te bi od velike koristi, a u sveobćem iutoresu bilo, da se pokušaji u tom smjeru nastave i uspjeh svojevremeno obielodani. Konačno moram još primietiti, da je tlo, na kom se ovaj pojav zbio, dobra, svježa sa pieskom nješto poiniešaua ilovača bila, i da je ona od prilike 15-godisnja borova sastojina, u kojoj se ta gnjetelova hranllišta ili kolibe nalazile, zadosta obrane i lilada davala, da se je ova jelova grana održati i primiti mogla. Mislim, da neče nitko dvojiti, da i jela u sebi dosta samodržue snage i žilavosti sadržaje, a tako je i to poznato, a i ja sam sam imao vee više put prilike viditi, gdje se mlada jela, sa koje su najljepše vrsike za bičala ili držala od grabalja poodsjeeaue bile, iz s njekoliko kržljavih ogranaka samo preostalog panjutka opet nove vršike iztjerala, te vremenom svoj oblik grane izgubila i opet kao izvorno zasadjeuo stablo izgledala. U ostalom mogu se u Ceskoj po vrtovili mnogo takove žive ograde od cmogorice viditi, koje Šišanje ili podrezivanje posve dobro podnose i kao ograde liepo se iznimaju. Sve ovo imka nas dakle k nazoru, da se i crnogöriea, naravno u manjem smjeru od bielogorice, ali uz brižljivu radnju i dobro postupanje, presadjivanjem mladica pomnožavati može. S. (Novi šumski nuzužitak.) U listu za cielokupno šumarstvo čitamo jeduu viest, koja poradi svoje zauimivosti zaslužuje, da se u šumarskom krugu razprostrani; Jsta razpravlja dobavljanje leda sa ledenih plažova (Gletscher) kao saužitak šumski. Pošto dakle ovu viest našim Čitateljem priobčujemo, upozorujemo ih na ovaj, na njekih mjestih i kod nas moguči šumski saužitak, o kom pomenuti list sliedeče govori: „Na koji naČin led sa ledenih plazova u naših visokih gorah predmetom industrije i tim znatnim saužitkom šumskim biti može, pokazuje nam jedna viest „Auslanda", koja tias na „družtvo za izvoz leda sa plazova „Grrindehvald^´ upućuje. Nedostatku dobre vozne ceste, zbog kojeg se dosad odprema leda sa plazova priečila, doskočilo se sada sa jednim koloturjem (Rollbahn, Rollwerk), koje istinabog 30.000 franaka stoji, ali na podpuno zadovoljstvo pomenutog družtva radi. Ova kploturna .cesta diže se izprva na dužini od 1800 met. sa 5®/^^ P^da, zatim u jednoj prilično velikoj krivulji zaokružuje 45 do 50*^/Q, da posije ove što moguće više ravnicom plaz dostigne. Dva velika kolesa, okolo kojih se uže od žice dvaput obmotava, služe ujedno i za zapor; puna dolje spuštajuča se kola vuku podjedno na drugoj kolotečini prazna od dole na plaz. Na plažu, gdje obično GO radnika posluju, kida se led u kockaste klade od 70—80 kilograma težine poput kamenoloma, i to 600 klada ua dan. Topli put u dolini Grindehvald-Interlaken stopi doduše svaku kladu za 25 kilograma, ali je to družtvo ipak u stanju, da na mjestu kolodvora luterlakeu najboljeg plažovuog leda centu po 1.6 franka prodaje. Izvoz ovoga leda, vele, da se je čak do na bojno polje u Bugarskoj protezao," |