DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ 183 -^ 35. Razgodaći postupak, 0 koxn, oby/iruö se na krajišku-hrvatski kras, razpravlja KaHo Peyrer, c. kr. iDinistorijalni savjetnik u austrijskom ministcriju -i^ poljodjelstvo. Nj em a oka je,´ a to svatko priznaje^ ne samo u šumarskoj znanosti utrla put, jer su joj njemački šumari udarili temelj, već joj pripada i druga velika zasluga za kulturu zemlje; jerbo je na polju zakonarstva stvorila djelo^ što ga nije nijedan drugi narodj ma koKko takova djela svagdje trebalo, toliko savršena*) ni samo paizveo^ a kamo li sam stvorio, a to je zakon o gospodarskoj uredbi zemaljskoga vlastnictva razgodaćim postupkom. U široki obseg toga zakonodavstva spada ne samo svaka obezteretba zemljišta, to jest rješitba zemaljskoga posjeda feudalnik tereta, već i obćenit a razdioba, usgloblj ivan je zemljišta, odkup služnosti drvarenja i paše, udesba gospodarstvenih osobito zadružni h o b a v ak a (gradjenje puteva, vodnih gradnja), a u šumskom gospodarstvu uredba uživaćega prava, šumskih družtva i drugih takovica, a u većem obsegu i zajedničke udesbe i seoski zavodi (plaćanje župnika, školski vrtovi, groblja, seoski putevi i seoski trgovi, pastirske kuće, udesbe za oplemenjivanje stoke, studenci, vodovodi, obćinske kupelji, razsadnici voća i šumskoga drveća i ost.) u koliko možemo takove zavode i udesbe prigodom razgođacega postupanja utemeljiti, urediti i popraviti; isto tako uredba ribolova, n a s e Ij i v a nj a za tiem tja i velik dio zemaljskoga pribolj šavanja, regulacije rieka i takovi drugi poslovi, u koliko se pri tom radi ob uredbi pravnih napremica (odnošaja), povjeravaju se organom razgadjanja izim slučajeva uredbe zemaljskoga vlastnictva, jerbo su se izkustvom uvještili u takove poslove. *) Ni englezki 5:akoni o razdiobi obćinskoga dobra, tako z^ani EIK^IOsures, Ehiclosures Acti Gomitiission uz vrlo skiip im i tegoban postupak, niti franeeski ob obojoskom dobru, i o služnosti drvarenja i paše ne postigoše ni s daleka onakva ^3spjeha, kakov je postiglo njemačko zakonarstvo. Pošto, su Engleska i Franeezka svojiml silnim! glavnieami i vrlo vrstnom radinom snagom pučanstva na privatnih zemljiŠtib postigli višak intenzivnoga tezanja zeoilje, to moramo tiem više zaliti, što nemaju valjanih agrarnih zakona, da pristrane zapreke težanju na oboenitih i obeinskih zemljah i da se rieŠe kojekakovih služnosti. |