DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ 183 -^ 35. Razgodaći postupak, 0 koxn, oby/iruö se na krajišku-hrvatski kras, razpravlja KaHo Peyrer, c. kr. iDinistorijalni savjetnik u austrijskom ministcriju -i^ poljodjelstvo. Nj em a oka je,´ a to svatko priznaje^ ne samo u šumarskoj znanosti utrla put, jer su joj njemački šumari udarili temelj, već joj pripada i druga velika zasluga za kulturu zemlje; jerbo je na polju zakonarstva stvorila djelo^ što ga nije nijedan drugi narodj ma koKko takova djela svagdje trebalo, toliko savršena*) ni samo paizveo^ a kamo li sam stvorio, a to je zakon o gospodarskoj uredbi zemaljskoga vlastnictva razgodaćim postupkom. U široki obseg toga zakonodavstva spada ne samo svaka obezteretba zemljišta, to jest rješitba zemaljskoga posjeda feudalnik tereta, već i obćenit a razdioba, usgloblj ivan je zemljišta, odkup služnosti drvarenja i paše, udesba gospodarstvenih osobito zadružni h o b a v ak a (gradjenje puteva, vodnih gradnja), a u šumskom gospodarstvu uredba uživaćega prava, šumskih družtva i drugih takovica, a u većem obsegu i zajedničke udesbe i seoski zavodi (plaćanje župnika, školski vrtovi, groblja, seoski putevi i seoski trgovi, pastirske kuće, udesbe za oplemenjivanje stoke, studenci, vodovodi, obćinske kupelji, razsadnici voća i šumskoga drveća i ost.) u koliko možemo takove zavode i udesbe prigodom razgođacega postupanja utemeljiti, urediti i popraviti; isto tako uredba ribolova, n a s e Ij i v a nj a za tiem tja i velik dio zemaljskoga pribolj šavanja, regulacije rieka i takovi drugi poslovi, u koliko se pri tom radi ob uredbi pravnih napremica (odnošaja), povjeravaju se organom razgadjanja izim slučajeva uredbe zemaljskoga vlastnictva, jerbo su se izkustvom uvještili u takove poslove. *) Ni englezki 5:akoni o razdiobi obćinskoga dobra, tako z^ani EIK^IOsures, Ehiclosures Acti Gomitiission uz vrlo skiip im i tegoban postupak, niti franeeski ob obojoskom dobru, i o služnosti drvarenja i paše ne postigoše ni s daleka onakva ^3spjeha, kakov je postiglo njemačko zakonarstvo. Pošto, su Engleska i Franeezka svojiml silnim! glavnieami i vrlo vrstnom radinom snagom pučanstva na privatnih zemljiŠtib postigli višak intenzivnoga tezanja zeoilje, to moramo tiem više zaliti, što nemaju valjanih agrarnih zakona, da pristrane zapreke težanju na oboenitih i obeinskih zemljah i da se rieŠe kojekakovih služnosti. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 184 ^ Veliki smjer toga zakona jest, uz podpuno jamstvo za imovinske vređnoće spađajuće pojedinim osobam, obcinam i zavodom te po mjerilu tiek vrednoca upriličiti zemaljsko vlastnietvo tako, da bude najprikladnije mđovoljavau gospodarskim potrebam naroda i stvarati tomu nuždne navode i udesbe. Tomu je najuspješnije sredstvo, da se p ostave posebni organi (glavna i posebna povjerenstva), kojim bi se povjerio samo ta j posa o i da im se prema priedmetu potanko odmjeri područje, koje je vrlo široko , ali zakonom na dlaku ustanovljeno, obsižuce ponajviše predhodnim zazivo m uvjetovanu takovu povladu, da, dok traje razgađjanje, t, j . od časa saziva pak do onoga časa, kad se ucestnici u posvema iiredjene napremice opet uzpostave, u svib, razgode ticućib se poslovih, parnicah, sudbenih i upravnik mjerab i dr. povlastice običnib sudova i upravnik oblasti imadu pripadati organom razgađjanja. Taj je zakon u porabu došao uz najrazJicitije družtvene i gospodarstvene napremice. Obćenitu razdiobu zapoceše uz okolnosti koje niesu nenalike na one u našib kraškib zemljak, u koliko se pita o napremicab vlastnictva i posjeda, i to ponajviše na velikik zajedničkib pašuicib, primjerice u iztocnib pruskih pokrajinah, gdje je malne propalo, vrlo kukavno gospodareće, pučanstvo; razgadjalo se medju državnom imovinom i svojinom veleposjednika, obcinskom i zajedničkom imovinom, medju svojinom sborskora i zavodskom i medju seljačkim posjedom tja do tako zvanoga malokucanina (kleinbauslera), sad po brđinah, gdje pretežice šuma i-aste, sad ravnicom po oranicah i livadab i po velikih pašnieih, u najnovije doba, priusglob - Ijivanju zemljišta i pri regulaciji rudina uz najnaprednije na uspjeh vrtlarstva nalikujuće gospodarstvene napre^ i^^i gdJ6 su zemljišta vrlo razcjepkana i gdje zemlje najviše vriede, u Južnih pruskih pokrajinah, u Hanovru, Hessen-Kasselu, Braunsweigu, u kraljevini saskoj, u turinžkih zemljak i drugdje. Ne da se tajiti, da i tomu zakonodavstvu, kao svakomu ljudskomu djelu, najpace u prvo doba, koje zahvaća tja u prošlo stoljeće, ima štokakvih prigovora, tako se u veće prigovara nastojanju: da se pođiele sva obćinska zemljišta, izuzam samo obćinske šume, pri cem se je u jednu ruku Šesto premalo obaziralo na korist obćine, a u drugu ruku zajednička imovina i ondje, gdje bi se bio mogao neki dio, koliki treba, u |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 185 -- prilog gospodarstvu i šumarstvu održati i samo urediti ^ po-đielila i pod žrtvu posvem a predala u posebnicko vlastničtvo. Ali i te i)eđosta,tke opaziše za malo i popraviše ih bar dielomice. Poimence stvori Thaer , prozvan „otcem gospodarstva", te sjegvirrio. pravo i duhovito shvativ družtvene i gospodarstvene napremice, stvori, rekoh, namjesto predjašnjih pokušaja u svojih spisovih ob obceuitoj razdiobi i u svojih prvih nacrtih pruskoga reda za obćinsku diobu^ sistematično poredano i syojski promišljeno djelo. ^^ec prvobitnom posve valjanom osnovom pruskoga reda ob obćenitoj diobi od g. 1821., koja je i zakonarstvu svih ostalih sjeveronjemaßkih zemalja uzorom služila i dielomice u austrijskih i ugarskih zakonih upotriebljena, za tiem izpravljanjem za tridesetgodišnje neprekidne izvedbe izišao je taj zakon pod- pun, a organi razboriti i sjegurni pri oporabi i izvedbi toga zakona uz gore spomenute najrazličitije napremice, čim jedino jasan biva izvanredan nspjeh, koga u drugih zemljah jedva pojmiti, a kamo li cieniti mogu. Po najnovijih predočajih podieliše i usglobiše, samo u pruskih državah, od g. 1821. do g. 1875. posjed dvajuh milijuna posjednika punih dvadeset milijuna hektara ukupne površine*) i takovim načinom dostade se gotovo sva zemaljska imovina u držav i nove gospodarske razdiobe i preuprilicbe. Još poöetkom *) Koncem g, 1871. bilo je pobilježeno 1,777.090 posjednika, da im se obcenitom razdiobom i usglobom podleli 18.794.05G hektara zemljišta, a od te svote biio je veo do onda podJeljeno i prorajereno 14,898.545 hektara. Izvedba razgode bila je povjerena posebnim glavnim povjerenstvom u ovih osam okružja; u berlinskom, vratislavskom, kaselskom, hanoverskom^ merseburžkom, müsterskom, pöznanjskom i stargradskom, a u ostalih 12 upravnih oki-užja bje taj posao povjeren okražnim obla^tlm. Od tieh oblasti bavilo se jedino ili pretežiee razgodbom 174 posebna povjerenika što juristiena što ekonomijska vještaka i 317 mjereina. Glavn o je kaselsko povjerenstvo samo po potankom predoeaju, što ga je prevrstna glava toga povjerenstva, g. predsjednik Wilhelmi , piscu ovoga sastavka skorih dana opremio, od g. 18G8- do 1875. obavilo razgodu u 208 kotara na 101.272 hektara površine za 23.31-8 posjednika, koji sn prije razgode imali 341.431 komad a mjesto toga dobiše 45.637 novih dielova (d-Ah za svakih sedam komada jedan sglob i ciepae). Po drugom predocaju istoga glavnoga povjerenstva opredieliše izvodeći razgodu i sagradiše već dielomice 4307 novih piiteva^ 2,018.143 metra dugih a ;5aliežueih 1723 hektara površine, izvedoše 1576 vodnih gradnja, dugih 729.402 metra, a zaliežuoih 360 hektara površine, za tiem 156 mostova i 958 priekopa. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 186 — ovoga stoljeća bilo je ondje bezkrajnib obcinskib pašnika, sad su, ne kao drugdje protivno smjeru i načinom, koji je povodom najštetnijoj razcjepkanosti posjeda, već po osnovi pođieljeni i prema smjeru uredjeni, dokinuta je zajednička paša i bezbrojne služnosti na polju i u šumi, nestalo puteva za nevolju i prava prievoza, te kupljenja drva i stelje po tudjlk mmak nema štetnih posebnickik ograda (okljucaka) u. obćinskoj ili državnoj šumi; državi je, obcinam, zajednicam, velikomu i malomu posjedniku odboden od svake služnosti prost posjed; na komade razcjepkane težatne zemlje svieb posjednika usglob- Ijene su, u koliko je to po gospodarstvo nuždno i prema smjeru; zajedničkomu obradjivanju i uživanju opredieljena zemljišta, osobito obćinske šume u r e djuj u se i predaju se valjanoj upravi (šumske zadruge); svi zadružni zavodi i udesbe, ne bi li nastalo bolje poljsko i šumsko gospodarstvo, kako ik gore nabrojismo, udešeni su i uredjeni. Predjašnju pogrešnu ustanovu prekomjernoga dielenja šume izpraviše novim zakonom, koliko seje dalo. Treba samo potanko ocieniti izvanredne ukone, kojimi se valjano izvedena ražgoda u jedno j jedino j obćini iztice, treba posvemašnju preuprilicbu i razdiobu zemaljskoga posjeda i uza to sve nove gospodarske udesbe i reforme pomisliti na dvadeset milijuna kektara površine, pa ćemo naći, da je opravdtoo, što vještaci rekoše, da je pruska država razgodaćim postupkom istom ono postala, što jest; jerbo je tako u svib pokrajinak stvorila slobobođno seljaotvo na slobodnu u korist gospodarstva uredjenu zemaljskom posjedu, Povodeć se za priedlozi ovoga Veselova spisa iztražiti nam je, da lije možno, i da li se nadamo uspjelm, ako uzmemo upotrebljivati sjevero-njemacke zakone o razgodbi i udesbe ustanovljene u smjer izvedbe toga zakona po njihovih bitnih oblicih i sastavinah i u takvih napremicah, kakve su osobito u naših kraških zemljak Najprije nam je pobijati priedsiide, da zakoni i udesbe, koje su vrstne zadovoljiti gospodarskim potrebam vrlo naprednih zemalja, već sami sobom ne valjaju za druge napremice. Već prije rekosmo, da su sjeveronjemacki zakoni o razgodi u porabu ušli uz najrazličitije okolnosti i da su se zametnuli u starijih pruskih pokrajinak,´ gdje je bilo golemih pašnika, i gdje su seljaci gospodari i gospodarstvo na |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 1,87 početku reforma, t. j . prije pet deset godina MU na vrlo nizku stepenu, pak da su ijjak ti zakoni zadovoljavali ne samo potrebam tieh pokrajina, već uza sve^jednako popravljanje postupka i zahtjevom naprednijih pokrajina u srednjoj Njemačkoj, te da niesu ni malo oklievali u najnovije doba, veo da su namali i uz najbolji uspjeh uveli taj zakon i u novih pokrajinah, poimence u Hessen-Kaselu, Slezvig-Holsteinu, te važnija načela toga zakona tja i u Nasavi uvrstili u postupnik, koji je ondje već postojao. I na drugom polju zakonodavstva, poimence na polju gradjanskoga i kaznenoga, za tiem trgovačkoga prava, tako i u željezničkom zakonarstvu prihvaćaju se savršeniji oblici, pronadjeni u naprednih zemljah, prihvaćaju se bez oklievanja i uz očevidan uspjeh, te cesto samo uz male promjene j upriličene prema okolnostim, i u takovih zemljah, koje su kulturom još nazadne. To je baš prednost dotjeranijega zakona, da uajrazlicitijim napremicam zadovoljava ili kad se ima drugim po tom zakonu na um ne uzetim okolnostim priudesiti, da uz dielomične promjene i pridodatke i tiem novim napremicam lasno zadovoljava. Ali si ne damo ni prigovarati, tobože da hoćemo njemački zakon o razgođbi bezuvjetice onakov, kakov je u Njemačkoj da uzvalja i na krasu. Ne obziruć se na to, što je taj zakon u različitih njemačkih zemljah, dielomice i u različitih pruskih pokrajinah, poimence u Hanoverskoj, Heskoj, Nasavskoj, i u kraljevini saskoj, u Braunsweigu i turinžkili zemljak, prema okolnostim sgodno preuprilicen, proučili smo i mi te različite zakonske ustanove u smjer uporabe u cislitav skih zemljak, i naišli smo na mane i nedostatke, koji vrednoću toga zakona, ucjelice smatrajuć ga, samo nešto umaljuju, ali bi pri uporabi u austrijskih okolnostih puno grdji izilazili, te se dakako moraju ukloniti. Samo se sobom kaže, da će veće preinake i dodatci trebati u krajini osobito u propisih o regulaciji zajedničke imovine, koja će iza razdiobe preostati te u postupku i dr. Neposredna uveđb a tudjega zakona u drugoj zemlji, ne uzev na um druge u toj zemlji postojeće zakone, udesbe i druge osobitosti, ne može se nigda preporučiti; tuj se može samo ob priudesbi takovih zakona govoriti, uzev pomno na um napremice i potrebe zemlje. U tom smislu valja dakle |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 18& -´ naše prieđloge shvaćati, u koliko kratkoći za volju velimo, da se radi ob uvedbi sjeveroujemackoga razgođaćega postupka. Još nam je u istom smislu napomenuti tri druga prigovora razgodaćemu postupku , koji je jedincat u sjevernih njemačkih zemljah, prvi naime, da u kraških pokrajinah nema onih jnristicno i tehnicno izvještbanih organa, što ih taj sjeveronjemacki postupak zahtieva, drugi, da siromašne zemlje ne mogu smoći troškova toga postupka, napokon da tomu postupku sbog nuždne veće točnosti izvadjanja, kako će se podpunoma obaviti u svih obćinah, treba premnogo vremena, docim na krasu mnoge napremice^ osobito ona , da se spasi ono malo još preostale šume, te pogibelj posvemašnje opustošbe i ogoljaja tla zahtievaju puno brži postupak. Mi ćemo prva dva, prigovora, kad uzmemo raspravljati ob izvedbenih organih i o troskovih, bolje na um uzeti. Znamenitost trećega prigovora priznajemo takodjer. Mogli bi se ukloniti tomu prigoyoru uyedbom provi zorija, 0 kojih ćemo takodjer malo niže govoriti, kad uzmemo potanje predoćavati razgodaći postupak; napokon hoće se svakoj ukonitoj mjeri, koju bismo izluSenu iz skupine reforma, saciBJavajućih razgodaći postupak, posebice izvoditi hćeli,- takodjer duže vi´emena, da se posvema obavi, ali je to baš osobitost razgođaćega postupka, da više različitih mierä obuhvaća i jednim jeditim postupkom obavlja, a baš po tom osjegurava mu se puno bolji uspjeh i dolazi se brže i o manjem trošku do cilja, nego li kad bi se predloženim i u Austriji došle pokušanim načinom izvodile samo pojedine mjere razgođaćega postupka. Tomu će nam ocivjestan dokaz biti, uzporedimo li došle postignute uspjehe agrarnih reforma u Austriji i Pruskoj. U obima državama spoznadoše još u prošlom stoljeću, da treba reforma, ovdje i ondje istim načinom postalomu, zajedničkomu uživanju zemlje i drugim nedostatnim udesbam napremica zemaljskoga vlastnictva, ovdje i ondje nastojahu gotovo u ist o doba i istimi mjerami doskočiti nevolji. U Austriji zapovidjelo g. 1768. (i opet g. 1780.), neka se svi obćinskipašnici podiele.; Prusija izdala g. 1769. isto takovu zapovieđ. Ali ni u jednoj ni u drugoj državi ne poslušaše te zapoviedi, jer je, kako Roscher^´O klasičnim načinom predočava, *) Narodno gospodarstvo ratarstva g. 1867. str. 265 i poviest aarodnoga gospodarstva str. 400. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 17 <-- 17 --> PDF |
~ 189 ^ zakonodavna gorljivost daleko prestigla bila zdrav razvitak napremica, a izim toga ne pobrinuše se ni za kakvu udesbu, da se zapoviedi prema gospodarskoj koristi valjano izvode. U Pruskoj doskočilo tomu nedostatku redom ob obćenitoj razdiobi, izdanim na 7. lipnja 1821. i nalikimi zakoni uvedši razgodaći postupak i sve mu koristne udesbe. Po tom postigoše podpun uspjeh, docim a Austriji ni danas većim dielom nije postignut naum Terezijanskih zakona. Ali puno važniji od jednostavne izvedbe diobenoga zakona jest nači n izvedbe . U Austriji počinilo se cesto poljskomu i šumskomu gospodarstvu obavkom obcenite razdiobe^ gdje je koja pojedina obćina izvedbu te mjere sbilja prihvatila, podpunim razsulom obćinskoga i zadružnoga imetka, u novije doba dapače zatorom velikoga diela obćinskih i zadružnih šuma, te ludim razcjepkaje m svakomu posjedu spadajućih komada zemlja, za tiem nebrigom za nuždne zajedničke uđešaje glede razmeđjbe polja, glede puteva i vodenih gradnja i dr. t. više štete nego li koristi. Isto takovim žalostnim posljedicam kiiv je u mnogih sluöajevih, u nas posamce izveden, odkup šumskih služnosti. Usglobljivanje zemalja, regulacija zajedničkih prava, gradnja poljskih puteva i sve takove reforme niesu još ni u jednoj austrijskoj zemlji došle na vršaj. Nasuprot postigoše sjeveronjemackim razgodaćim postupkom na polju svieh tieh reforma, kako već prije predocismo, makar i polagano te mučno", a ono to sjegurnije sjajan uspjeh. Docim je u hanoverskom kraljestvu razgodaćim postupkom od godine 1834. do 1868. gotovo 1,900.000 rali obćinske zemlje postalo posebnickom svojinom i docim uz to zemljišta usglobiše i sve s tiem poslom skopčane udesbe izvedože, ostade u milanskoj pokrajini još za Marije Terezije Josipoan IL izdana zapovied^ da se obćinske zemlje podiele ili prodadu, toli neuzspjesnom, da je (po Roscheru) tja g. 1867. u sondrijskoj provinciji od 6 milijuna četvornih mjerača jedva 426.000 mjerača postalo posebnickom svojinom. Ovim spisom kanimo, svejednako držeć na umu pronalazke i priedloge Veselove, obilatije progovoriti: 1. kako bi uredjujuć napremice vlastnictva u hrvatskoj krajini imali udesiti razgodaći postupak, 2. ob" organih, kojim bi imali povjeriti izvedbu, 3. o namaku novčanih sredstva, napokon 4. o nuždnih zakonik. 14 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 190 — 1. Postupak. Niesmo naumili predočiti ovdje čitav postupak i sve mu potankosti. Upucujuć čitaoce na naš spis: „Usglobljivanje zem- Ijišta, uređjivanje obćinskih zemalja i odkup šumskih služnosti^´ u Beču 1873., kanimo samo iztaknuti važnije mahove postupka, pri kojih bi se osobito obzirati morali na posebne napremice krajine. Glavna razdioba. Kakve su napremice u hrvatsko-slavonskoj krajini preporučujemo za pravilo u najviše obćina prvu naredbu: da se zemljišta pođiele na pojedine obćine ili sela, a ta se naredba zove u sjevero-njemačkom postupku glavnom razdiobom. Površine, što su ih različita sela ili njihovi stanovnici zajednički ili izmjenice uživali, imadu se prema dosadašnjemu pravu uživanja pojedinih sela, prostorno razdieliti, zemljišta jedne obćine ili sela, koja su daleko u kotaru druge obćine ili sela. imadu se po pronadjenoj vrednoći za druga bliža zemljišta zamieniti i tiem načinom novi, cjeloviti obćinskiili seoski kotari stvoriti. Ovdje se najprije natiskuje pitanje u priedak, da li je pro bitačno i šume , koje su zakonom od 8. lipnja 1871. i od 15. lipnja 1873. novo stvorenim imovinskim ili pukovnijskim obćinam svojinom dopitane, podieliti na pojedina sela. Već je 4. člankom zakona od g. 1873. na um uzet slučaj, da će se izlučiti pojedina sela ili obćine iz imovinske obćine. Mi bismo sami pravilom prihvatili i zagovarali uvrstbu šume u glavnu razdiobu, to jest da se suma pođieli na pojedine seoske obćine, ali bismo zahtievali, da namah iza glavne raz diobe sliedi posebna , a da se pri toj posebnoj razdiobi one brige na um uzmu, koje ćemo potla potanje razložiti, kad uz memo govoriti 0 novih vrstih vlastničtva, najpače ob imovini obćina i zavoda, te ob imovini šumskih zadruga, zahtievaii bi za tiem, da se namah iza glavne razdiobe različite seosk e obćine i manje šumske sdruže u veću zadrugu, da mogu postaviti zajedničko gospodarsko osoblje uz prava i duž noi:=ti, ustanovljene zakonom od 16. lipnja 1873., poimence |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 19 <-- 19 --> PDF |
~ 191 olankom 19., 20. i 21. Takovim načinom postali novi vlastnici, poimence seoske obćine i manje šumske zadruge, više bi marili za koiisti iz sume i većim bi pregnućem zasvjedocavali svoju yl^stnißku brigu, cim se iinovinske obćine ne odlikuju^ a gospodarsko bi osoblje novim vlastnikom nadomještalo višu šumarsku uvjđjavnost. Eješitba pitanja, ne bi li se im^o jedan dio šuma izlučiti i ne obterećenom svojinom imovinske obćine gtvoriti, a prihod iz te šume namienjti smjerovom veće zajednice (današnje imovinske obćine) mora se prepustiti točnijemu prosudjivanju pojedinih slučajeva. Takovo pravo neka si priđrže one imovinske obćine, kojim će podmiriv šumskimi dielovi potrebe seoskih obćina i obitelji, koje su vlastne uživati šumUj preostati još toliko šumskih kotara, dosta velikih i zaklonjenih, dosta sglobitih i takovih, da se mogu od njih valjana gospodarstva upriličiti i da njim, obazrevši se na druge napremice pojedinih imovinskih obćina mogu uspješno upravljati samostalni šumarski činovnici, kojim će se taj posao povjeriti. — Tvorna ideja, štono je povodom bila postanku imovinskih obćina, postala bi pridržajem ne obterećenih šuma imovinski h obćin a čvrstim temeljem budućemu naprednomu razvitku te zajednice. 0 drugom pitanju., da li po istom zakonu izlučene državn e šum e imadu biti priedmetom razgodaćega postupka, razpravljat ćemo kašnje. Za glavnu razdiobu nije to pitanje od velike vrednoće. Provizoriji. Sama glavna razdioba imat će se možda češće smatrati samo provizorijem, koji se stvara, uz pridržaj kašnje regulacije pravnih napremica putem posebnih razdioba, privremenom diobom zemalja po različitih obćinah s toga, da se zaprieče razpre medju pojedinimi obćinami, ili da se osigura medjutimno pravo drvarenja i paše različitih obćina na priepornih, došle zajednički uživanih zemljištih, ili da se pristrane od poljodjelstva osobito od šumskoga gospodarstva štete, kojih se bojimo, U isti smjer mogu se prema okolnostim stvoriti i posve drugi provizoriji već prigodom glavne razdiobe, koja će tomu najviše puti povodom biti, kao i u svaki kašnji mah razgadjanja, čim nastane nužda, da se poemu dieliti zemljišta, ođkupljivati ili |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 20 <-- 20 --> PDF |
-^ 192 — uredjivati zajednička prava, đocim se s neuklonivih zapreka nije nadati skoru đocetku razgode. Nijedan drugi postupak nije toli u prilog stvaranju takovih sgodnih, gospodarskim napremicam priiagodjenik, provizorija, kao što je baš razgodaći postupak, jerbo niti sudovi, niti politične, niti druge oblasti, kojim se drugda takove provizorijske udesbe povjeravaju, neimađu toliko stručne snage, koliko razgodaće oblasti, a još manje imadu stvarajuć takove provizorije, onaj konaßni smjer, za kojim razgodba ide, toli točno na umu, kao spomenute oblasti, a to je gospodarsk a regulacija zemaljskoga vlastnictva. Od tud polieže, da je svaki po drugih organih stvoreni provizorij ono, što bi se brvatski moglo reci: „povremeno, nikad razkrpljeno!", dalde malone svaki put uredba, koja, potraje li dugo, pravne napremice pomete a gospodarstvu više donosi štete nego li koristi. S toga razloga brine se sjeveronjemacki zakon o razgodaćem postupku osobitom brigom za provizorij to u obranu šumskoga gospodarstva, da zaprieČi opustošivanje šume, to u obranu ratarstva, da primjerice zaprieci zanemarivanje gnojitbe i mekoćenja pod razgodaći postupak, dopalib polja, dok razprava traje, budući razgodniin organom podjeljuje velike povlastice u smjer održavanja i izvodjenja provizorija, dapače i obilato pravo kažnjenja, propisujuć i druge mjere u tom smislu. Takove su privremene naredbe uz napremice u brvatskoslavonskoj krajini, kako ih predočava g. Veseli osobito u to ime- da se spase ostanci šume na krasu i da se zaprieci dalje ogolećivanje, i pošto ih toli izdašnih nema ni u šumskom ni u drugom kojem zakonu, već samo u razgođaćem postupku, upravo životnim pitanjem za uspjeh zagajivanja krasa, i tako sudimo, da tiem razlaganjem posvema pobismo prigovore, kojim bi se navaljivati moglo na razgodaći postupak. Posebna razdioba. Kad je već koji obćinski ili seoski kotar, kako opisasmo, glavnom razdiobom stvoren, ili kad glavne razdiobe i ne treba, jer je kotar i onako već ljudski zaokružen, ili kad se glavnoj razdiobi druge zapreke i primisalja opoprecuju, onda zapocimlje posebna razdioba. Ali nije izkljuceno, da se medju pojedinim! obćinami nastave one razgode, koje za glavne razdiobe |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 21 <-- 21 --> PDF |
~ 193 niesu posvema dokončane, primjerice, da se ktićne zemlje stanovnika drugih kotara (stranaca) istom na posebnoj razdiobi zamiene za druge kucne zemlje u inih obćinah, ili da se te kućne zemlje bar premjeste na međju tuđje obćine, obcinske pako medje da se istom na temelju posljedaka različitih u spoju stojećih posebnih razdioba urede iznovice. I tuj bit će često probitačno, posebnom razdiobom u obćini započeti, te istom za njezina tieka latit se glavne razdiobe i drugih nagodaba sa susjednimi obćinami, gdje sami izvođni organi istom na temelju obavljanja posebne diobe dokapaju se točnijega poznavanja napremica i nuždna uzdavanja obćine, da mogu lakše obaviti glavnu razdiobu. U smjer posebne razdiobe smatramo zajedničkom sglobinom, koju valja porazdieliti, sve zemlje u obćinskom ili seoskom kotaru, što u razgodu spadaju, to obcinske i zajedničke (pašnike, šume, pustinje), to ukupne kućanske zemlje. Iznimamo slobodn a zemljišta (voćai-e, vinograde, dudike, ne obterećene šume i đr.), koje samo uza slobodnu privolu posjednika zamieniti smiemOj a o tom pitanju odlučuje se istom u kasniji mah razgodaćega postupka, kad vec bolje razabiremo korist ili nekorist zamjene i takovih zemalja i kad je vlastnikom takovih zemalja lakše izabirati. Postupak posebne razdiobe đieli se na tri dieia^ u prvi dio spadaju pripravljaća uredovanja, posebice obćenite razprave, izvidba i irstanova pravnih napremica i veličine posjeđ. a, dakle i odluke o razprah, koje se toga tiču, ako ne bi probitačnije bilo, koju odluku odgoditi na kasniji mah razgođaćega postupka; drug i je dio izradba obćenitoga nacrta pologe; treći je napokon prava razgodaca ili razdjelaća osnov a i izvedba te osnove, dakle i doznaka zemljišta novim posjednikom i obava svieh nuždnih udešaja, da se novi posjedi i novi posjednici nadju u posve uredjenih napremicaL Kako su već napremice u pojedinih obćinah \aše manje jednostavne ili zamršene, tako će se i različiti dielovi postupka sad više, sad manje oduljivati i jedan u drugi zasizati; često ćemo morati gdješto već u prvi mah ustanoviti, čemu bi red bio, kad se uzme udešivati osnova pologe i razdiobe, morat ćemo izvedbu nacrta pologe i procjene spojiti i tako drugo štošta, jerbo se postupak uploške što pružnijim načinom prilago |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 22 <-- 22 --> PDF |
^ 194 — diti ima napremicam svakoga pojedinoga služaja, ne bi li se tiem u svakom takovu slučaju udesio sjeguran-i brz obavak. 0 pojedinib mahovib postupanja dostajali ovi opanci: Ustanova pravnili napremiča, I g. Veseli sudi, da treba ustanoviti pravne napremice prije, nego li zapocme drugi postupak, najpace što se tiče osvojaka u šumi (okriižaka ili oključaka ili krčevina, sto ih ljudi svojataju), zahtievanib služnosti, zajedničkih prava, dvojbenih medja i drugih takovica. Takove su ustanove izvan razgodaćega postupka vrlo tegotne, mnoge stoje i mogu se redovito izhoditi samo putem pravde; docim se taj posao razgodbom uz ujednostavljeni uredovn i postupak najlakše obavlja. Imajući pri svakoj razgodbi u ukupnoj sglobini dosta zemlje u zamjenu i pošto svaki diobenik želi, da što prije dobije svoja nova zemljišta, to se po svem našem dosadašnjem izkustvu u najviše slučajeva takovi priepori, ma ih koliko težko đi^ugda rješaval, razgođaćim postupkom dokončavaju nagodbom povoljnom obima strankama. Grdje nagodba ne podje za rukom, odlučuju namah razgodaći organi uredovnim postupkom; za taj posao pako trebaju točni propisi. Docim zakon od 8. lipnja 1871. doznačuje takove razpre običnim oblastim i pruee se stranke upućuju na put pravde te tako dokle ova ne iztece odgadja svu ostalu regulaciju, omogućuje se izvedba gospodarskih udešaja razgođaćim postupkom pristranjujuć namah sve parnice i nezatežući toliko obavkom. Bonitacija i procjena. Koliko svako u razdiobu spadajuće zemljište vriedi, ako nije ništa drugo uglavljeno, primjerice katastralna ciena, ustanovljuje se boniiacijom zemljišta (klasifikacijom, tarifacijom, uvrstbom u razrede). Vriednost pojedinih vredilica, koje se ne mogu sa žemljom razstaviti (voćke, gora [šumsko drveće], zidovi, plotovi i druge takovice) ustanovljuje se procjenom . Gdje se zemljišta zajedničk i uživaju^ primjerice zemljišta, na kojih je kakva služnost, gdje dakle vlastnik zemljišta i vršilac služnosti diele užitak, ili gdje su zajedničke zemlje, što ih različiti članovi zajednice uživaju, dieli se ukupna pro |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 23 <-- 23 --> PDF |
-— 195 —. cjenbena yrednoca tieh zemalja na pojedince, koji su ih vlastni uživati, po omjeru dosadašnjeg im prava uživanja i pribraja se procjenbenoj vređnoći kućnih im zemalja. Procjenbena vrednoća kućnih zemalja i po gornjem mjerilu ustanovljena vrednoća uživaćega prava svakoga pojedinoga posjednika, to je sve po^ sjednikovo tražbeno pravo, po kojem mu pripada dio na novoj razdiobi zemalja i doznaci uživaćih prava na obćinskih zemljak, koje se ne će razđieliti. Pri tom se ne smie s uma smetnuti, da i obćine budući takove i budući ußestnice uživanja traže svoje pravOj i da im se moraju sva prava doznakom-ne obterećena obćinskoga imetka nadoknaditi, tako i gorivo i gradivo za sve javne sgrade i zavode, poimence za crkve, župnicke dvorove, škole, javne ceste, mostove, vodovode, napokon za sve uz koji mu drago naslov i kakvim mu drago oblikom u obćinsku blagajnu davane novčane prihode od obćinskoga dobra i drugih prava. Sva ta prava i sve te užitke obćine treba procieniti i po tom ustanoviti tražbeno pravo obćine. Kako valja obćine odštetiti, o tom ćemo kasnije govoriti. Ovdje predočenim u razgodaćem postupku običnim načinom procjene zemalja uvršćujuć ju u vrednotne razrede obavlja se brže i sjegurnije pravedna ustanovba vrednoće, nego li običnom procjenom pojedinih zemljišta, kakova je propisana drugim postupkom, kakovu primjerice zahtieva zakon od 8. lipnja 1871. odredjujući, kako se imadu ustanoviti odkupne ciene za okljucke u šumi i za drugo. Taj način ustanovbe vrednoća pronašao je Thae r i došao je kasnije u porabu pri katastralnih procjenah, te s toga uvještbami cjenilac (boniteur) ne će. ni u krajini naići na bog zna kakve potežkoće, samo se ta ustanovba vrednoće u razgodaći postupak, gdje se radi o promjeni imovine, mora obavljati puno većom točnošću i dielomice po posve drugih näcelih, nego li to biva pri katastralnoj procjeni, da se mogu na um uzeti i najmanje razlike vrednoća, s toga može katastralna procjena razgodaćemu postupku samo ondje rabiti, gdje su se posjednici tako nagodili. U razgodaćem postupku iina redovito više vrednotnih razreda za svaku vrst zemalja, ali se samo oni razredi u predocaj meću, u koji zemljišta dotične obćine posvema pristaju. liiamimmmmmtiimmmmmimmimmšmmmmamKtm |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 196 — Nacrt pologe. Drixgim dielom postupka, izvedbom obćenitoga nacrt a pologe izpnnit će se sustavnim načinom mnogi priedlozi i želje, što ili je Yeseli svojim spisom na javu iznio. Prevažan je zadatak nacrta pologe najpace taj, da njim u sglobini zemalja, koju imademo porazdieliti, bar glavnimi okoncaji ustanovimo i predočimo buduće kulturne vrsti položajem i medjami, ponapose dakle, što je po zagajivanje krasa važno i odluSno, da opredielimo one površine, koje u napredak imadu šumom biti. Valjat će dapače, da se razgođaćim organom, dokle traje razgodaći postupak, povjeri štokoje uredovanje po šumskom gakonu, najpace bi ti organi imali namab izlučivati branjenice a glede tieh trebalo bi dati, da se sastave zabranski propisi. I te ćemo razgodaće mjere puno sjegurnije i brže nego li ikada kašnje obaviti u taj mali postupanja, kad je još ukupna sglobina zemalja ne podieljena, kad dakle još ne nailazimo ni na kakve prigovore vlastnika, gdje bismo bćeli koju stanovitu zemlju pod običnu Sumu ili pod branjenicu uzeti. Pitanje, ima li se koja šuma branjenicom smatrati, odlučuje mnogo i o vrednoći joj^ ima se dakle pri razgodaćem postupku prije riešiti, nego li se zemlje iznovice pođiele. Drugi je zadatak nacrtivanja pologe, da se za onu sglobinu zemalja, koju treba podieliti, iznovice osnuje mrež a puteva i vodnik gradnja i da se prema toj mreži iznovice pozakotare rudine. Vještaku ne treba potanjega razlaganja, da namak uvidi, koli je jednostavnije tiem načinom odmjeriti, gdje trebaju putevi, gdje li vodne gradnje, koli se valjano sve to udesiti može, kad se ne trebaš obazirati ni na vlastnika ni na medje čije imovine, već sve to prije nove razdiobe odbadaš i izlučuješ iz ukupn e sglobine bez ikakve razvlastbe i odštete, te nove dielove posjeda tako razporedjuješ, da svakomu medje dopanu do prije već odbodena puta ili do bilo kakve vodotečine ili jarka. *) Mreža puteva ima se, gdje iole možemo i gdje ti putevi stalni ostaju i po šumah, te po planinab i pašnicih (progonih) namah osnovati, što je osobito po zagajivanje krasa prevažno. *) Sravni piščevo predavanje u priobčajih donjo-austrijskoga gospodar" e^oga druztva ,1874.: „Natapanje i izsušba spojene sa usgJobom´*. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 25 <-- 25 --> PDF |
^mmmmmmmm ~ 197 — Još je zadatak nacrtavanja pologe, da se izim seoskih i poljskih puteva uzmu na um i druge zajedničke udesbe i zavodi, kojimi se unapređjuje boljak obćine te uprilicuje nutrina sela, koje su napokon nuždne boljemu obradjivanju zemalja, u koliko nam je za takove udesbe i zavode na iznovicnoj razdiobi izlučiti nuždno zemljište, ili glede njih prihvatiti druge kakove ustanove, 0 tom ćemo potla potanje govoriti. Pravo ima njemačko zakonodavstvo, što nacrtu pologe posvećuje najveću pomnju i brigu. G-ospodarske napremice, kakve će se iznovice stvoriti nacrtom pologe, nova ustanova težatnih vrsti: oranica, luka (livada) i šuma, podobe i medje pojedinih zemljišta, nova zakotarba polja (njiva) u rudine, velik đio seoskih, poljskih i šumskih puteva i svieh vodnih gradnja ostat će Bog zna dokle gotovo takov, kakov se sada upriliči. Radi se dakle o nadobnostih i prilikah, koje imadu trajati čitav a stoljeća , i o kojih uspjehu visi blagostanje obćina. Osnivanje takovih nacrta pologe, kojim se rješavaju važna vodna i šumska pitanja, povjerava se posebice za taj posao izučenim tehnikom a u svakom slučaju treba, da viša oblast izpita i odobri svaki takov nacrt ili posebice, ili k jednu uz ukupnu osnovu izvedbe. Na kras u je to najvažniji uslov zagajivanjuj da se vješto nastavi nacrt pologej osobito da se sgodno razrede težatne vrsti zemlje i da se valjano osnuju poljski i šumski putevi. Nova razdioba zemljištnoga posjeda. Jezgrom je razgode treć i dio razgodaćega postupka, naime nova razdioba ukupnih zemalja u kotaru obćine , koje se u taj smjer smatraju usglobljenim zajedničkim posjedom, dakle razgodnai diobena osnova. Zadatak je tomu dielu razgodaćega postupka, da na mjesto dosadašnjih nesgodnih vlastničkih napremica nastupe nove gospodarske vlastničke kategorije, naime: a) da se za zajedničke udesbe, nove puteve i vodne gradnje, za različite druge obćmske smjerove i obćinske zavode, te za obćinsko gospodarstvo iz sglobine bezplatic e dade zemlje, da se dakle stvori prava od služnosti prosta imovina obćine i obćinskih zavoda; b) da se državna šuma izluči iz ukupne sglobine. a da nema u njoj oključaka ni na njoj služnosti, te da se pod državnu šumu |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- 198 — txztnti i pustoši ; c) da se zemlje, koje valjaju za težatnice ili za posebničke šume, sgodno i što vecma sglobito na seljake razdiele pod kućne zemlje; napokon d) da se one zemlje, koje će se i u napredak zajednički uživati i to tako obćinske šume, kao i obćinski pašnici pod zadružnu imovinu predadu onim HČestnikom, koji su ih vlastni uživati, a da se ta zadružna imovina organizuje. Obziruć se na veliku važnost toga diela postupka pokušajmo koju razgovjetnije reći o svakoj spomenutih četiriju kategorija vlastnictva, koje će se razgodbom stvoriti. a) Imovina zavoda i obćina. Toj prvo j kategoriji pripadaju one površine, koje su za javne smjerove, za javne i zajedničke zavode ili za obćine same opredieljene, dakle, kako već prije napomenusmo, za javne prometne i za gospodarske puteve po nacrtu pologe, istim načinom za jarkove, vodovode i vodišta, bilo za domaću porabu, bilo u smjer natapanja i izsušbe, za tiem za gradišta i na ime dotacije za crkve, župnicke dvorove, škole, osobito školske vrtove, groblja, obćinske razsadnike voćaka i šumskoga drveća, za đudike, za jame, gdje se kopa ili spravlja prudj (šljunak), piesak, vapno (krč), ilovača, za lomove u porabu sela, za pastirske kuće, sgode za obćinske bikove, napojišta, prališta za ovce, bjelilišta, ostavišta za gradju i dr. Ne možemo sve nabrojiti — tomu su mjerilom napremice i potreboće pojedinih obćina i sela. Ponapose imamo tuj na um uzeti pitanje, da li ne bi trebalo u smjer povećaja i poboljšaja obćinski h zavoda (bolnica, ubožišta) a možda i za podmirbu drugih obćinskih potreba uploške od većih površi stvoriti pravu obćinsku imovinu, ponajpace obćinske šume, gdje koliko se može ne bi smjelo pojedinim obćinarom pripadati pravo uživanja, izim kad su zakupnici takova prava ili kupci šumskih proizvoda. Već prije spomenusmo, kako se ima tražbeno pravo pojedinih obćina i obćinskih zavoda räzpitäti i ustanoviti. — To tl´ažbeHo pravo, omjeršno po dosadašnjem sbiija vršenom uživanju i uživaćem pravu, samo je miüimum onoga, što obćinski zastupnici mogu zahtievati za obćinu, a to joj se mora nado^ n^4iti i preko volje ofetalih suvla^tnika uživaćega prava. — |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 199 — Mudrim postupanjem može povjerenstvo najviše puti izbođiti izlučbu i veće ne obterećene obćinsbe imovine, a po tom utemeljiti i buduće blagostanje obćine same. Obilatom izlužbom takovih zemalja izadjoše usglobe i oboe razdiobe u sjevernoj Njemačkoj najvažnijim kulturnim zametkom. Ni na našem krasu ne će takova izluöba manje vrieđiti, jer onnd sada još nema takovih dobrotvornih zavoda ni prave obćinske imovine. Samo razgodaćim postupkom, kakova ga mi preporucismo, može najveća vrednoća te kulturne mjere na vidik izaći, te obćinam u velike olakoćuje investiciju školamij školskimi dotacijami, putevi i drugimi obciiiskimi udesbami i zavodi, štono se uz druge napremice vrlo težko smažu. Ob izlucbi posebnih ne obterećenih imovinskih obćinski h šum a razpravljasmo već prije. To bi bila, gdje se takova izlucba može sgodnim načinom upriličiti, posebna vrs t obćinskih šuma, koju ta prednost ide, stoje već sada na temelju zakona od 15. lipnja 1873, sgodno organizovana, a ta će se organizacija moći uspješnim načinom još većma razviti, kad se izluče mjestne obćinske i druge šume. J)) Državne šume. Drugo m su kategorijom vlastnictva, ^tono će novom razdiobom na vidik izaći, državne šume. Mi posvema pristajemo uz mnienje Veselovo, da je na krasu nuždno šumu državnim vlastnićtvom održati, i što se više može, u tu kategoriju prikupiti. Na primorskom krasu došle za državu izlućene 4464 rali branjenica imale bi biti zametkom prave pomlađb e (resul^kcije) šuma, koje bi trebalo prizaokupljivanjem drugih zemalja što većma umnažati; veće šume na viso5inskom krasu, što ih je zakon već proglasio državnom imovinom, imadu postati ne samo uzorom valjana uzgajanja šume, već i državi, kako se to na strani 59. spomenice posve pravo naglašuje, izvorom novčanoga prihoda, treba dakle njimi upravljati, kako je po državni prihod najprobitačnije, dakle da budu, uzev tu rieč u dobru smislu, u fiskalsk u korist. Samo najstrožijim fiskalskim vađjenjem koristi iz tieh šuma dovest će se narod sve malo po malo do toga, da uzme štediti šumske proizvode i pravo cieniti posebnioke i obćinske sume, zašto dosele narod nije ni malo mario, a samo tako mogli bi se u drugu ruku MHBBMHiiliHiHHHi |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 200 dokopati yelikih novcanili sredstava, što ih treba, hoćemo li odrješito i brzo obaviti razgodbu te namah za njom dolazeću zagajitbu i ostale udesbe zaplodjivanja krasa; samo će se tako postignuti smjer, za kojim ide previšnja rješitba od 7. lipnja 1871., da se dohodci iz krajiških šuma- upotriebe za investicije, posebice za zagaji vanje kras a. Gdje je služnošću ne obterećena državna šumska imovina po zakonu o služnosti već izlućena, bit će prosto upravi državnih šuma đokončatij da li se imadu od služnosti proste izlučene sume ucjelice ili dielomice u smjer razgodbene nove razdiobe uvrstiti u ukupnu sglobinu, pošto od služnosti proste šume, kako već prije rekosmo u razgodaćem postupku poput voćara, vinogradara i dr. spadaju medju tako zvana „slobodna zemljišta", koja smiemo samo onda usglobiti, kad uz to pristanu vlastnici. Takva će usgloba svagdje valjati, gdje se 0 tom radi. da se po šumu štetni okljucci iz sume pristrane, da se razštrkani komadi šume zamjenom usglobe, da se upriliče sgodnije medje i đr. Gdje dakle nema osobitih razloga drugomu postupku, prilagali bi uvrstbi u razgodu i već izlučenih državnih šuma ili bar onako vih šumskih dielova, gdje nam je do toga, da postignemo spomenute pobo]jšice. Ne ima pako sumnje, da se samo razgođaćim postupkom, što ga mi preporučujemo, postignut može sgodna izlućba državnih šuma u toliko, da ćemo ne samo dobiti veće površine i bolji položaj, već i pristraniti u jedan mah sve okljucke (krčevine), dočim je dosadašnji način „segregacije šuma" te postupni odku p oključaka i drugih komada za novce, ili izvlastbom , ili - pako zamjenom zadruga zemljišta vrlo drag. dugo trajući i nedostatan postupak. Drugo je važno pitanje ^ da li je probitačno nastaviti segregaciju, gdje joŠ nije izvedena, dosadašnjim načinom ili ju odgoditi do uvedbe razgodaćega postupka a onda ju obaviti za* jedno s razgodbom. Na to bismo pitanje mogli valjano odgovoriti samo na temelju točna poznavanja odlučnih napremica svakoga pojedinoga slučaja, najviše pako puti valjda bismo u prilog bili nastavbi sadašnjeg a postupka, jer će mnogo vremena minuti, dok se uvede razgodaći postupak, a izlučba je s mnogih razloga vrlo prešna, te za erar u toliko povoljna, da može novomu postupku na susret izaći sa posve osjeguranom |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 201 —, imovinom. I bit će, öini mi se, to pitanje za malo suvišno^ jerbo se segregacija brzo obavlja i dospieva već kraju. A gdje se bude ipak jos pitalo, valjalo bi upravi državnih šuma na volju ostaviti, da prevoli segregaciji ili razgodacemu postupku. Gdje odaberu ovaj postupak, jer se možda segregaciji osobite potežkoće i prigovori opiru, možda će ovdje i ondje a najpace na primorskom krasu probitačno biti, da se na još ne podieljenih, gricevitih i pustih državnih šumah ne odkupljuje uživaće pravo, već da se samo uredi, a posebice da se obćinarom na ime služnosti i svake godine daje ustanovljena množina gore, a da vlastnictvo i uprava ostane u rukuh države i državnoga šumarstva osobito ondje, gdje se ne možemo pouzdati u obćine i obćinske organe, da će dobro upravljati šumom. I pri tom će pitanju možda većma pretegnuti napremice pojedinih slučajeva, nego li glavna naSela. Uploške pako valja priznati, a odkupIjujuć služnosti u cislitvanskih zemljak dosta se je zasvjedočilo izkustvom, da je odkup zamjenom zemljišta samo ondje dobrim plodom urodio, gdje su novi vlastnici shvaćali vrednocu dobroga šumskoga gosp´odarstva, ili gdje su bar valjano ustrojene šumske zadruge i druga sredstva dovoljno za to jamčila, u drugih pako slučajevih da se je privremena regulacija jedinim sred stvom pokazala, kojim se obćine i vlastnici uživaćega prava, neuki budući, kako sa šumom postupati valja, najprije pomalo opamećuju. c) Posebnička zemljišta. Trećo m su kategorijom vlastničtva, što će iz sglobine, koja se ima iznovice razdieliti, takodjer izaći kakvoćom i kolikoćom naprednija, posebnieka zemljišta pojedinih posjednika i posjedničkih obitelji. Količina tieh. posebničkih, tako zvanili kućni h zemalj a poskočila je po Veselovu spisu tečajem ovoga stoljeća sa 5500 na 7700 rali, dakle za dva postotka ukupne površine primorskoga krasa, premda su taj umnožaj vrlo otežčavale pravne napremice, što ih je Veseli spomenuo. Tiem se donekle osvjedočavamo, da raste kulturno pregnuće naroda, ma bivalo to samo s toga, što se je umnožavalo pučanstvo. Veselo će dakle narod dočekati, ako mu se razgodaćim postupkom u velike pomnožaju i po gospodarstvo desnije doprimaknu kućne zemlje |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 30 <-- 30 --> PDF |
^ g02 — porazđieliv sgodno mnoge pašnike. Kad se ne bi trebali ođvee obazirati na običaje živovanja krašana, koji se ne bi mogli toli brzo i toli lasno odreći zajedničke paše, mogla bi nas volja snaći, da predložimo razdiobu ukupni h zemalja, što ne spadaju u prvu i drugu kategoriju vlastnictva, na pojedine pobjednike, izuzam jedine šume , koje bi imali zajednički uživati, a po tom bi dakako pristranili u jedan mah sve nevolje poliežuće od obćinskih pašnika, koji su glavnim uzrokom postajanju goleti. Trebalo bi svakoj pojedinoj obitelji doznačiti dobrano velik i sglobit posjed, gdje bi si namah takva obitelj imala sagraditi kuću, u prvi mah dakako po dosadašnjem prvobitnom načinu, i gdje bi onda oko kućišta sve više i više površine pretvarala u težatnicu, ne nailazeei na svojoj svojini ni na kakve pravne zapreke povećavanju mekota, docim bi onaj dio udieljena joj posjeda, koj ne bi vriedilo pretvarati u vrt, oranice ili livade, rabio pašom pojedinackomu blagu, ili bi dapače na njem valjalo zasaditi posebničku sumu. Priznajemo, da bi takove korjenite reforme naišle na velike potežkoće. Već bi vrlo mnogo stajali zidovi od kamenja, kojimi bi se morao svaki pojedini veliki posjed diljem duge medje od susjeda a i nutrnja težatnica od domaćega blaga ograditi. I u drugih se je zemljeih izkustvom zasvjedočilo, da posvemašnjom ukidbom obćinske paše biva gore sve dotle, dok se ne stvore uvjeti držanju stoke u staji ili dok se posjed ljudski ne ogradi. A tieh uvieta nema još nigdje u krajini. Za tiem ima na krasu omjerice malo zemalja, koje valjaju za njive ili travnike. S toga zaslnžuje, da se uz napremice kraškoga pučanstva svojski na um uzme često spomenuta Rošerova pripomena; neka se ne bi toliko zanosili za posvemašnjom razdiobom i težatbom obćinskih pašnika. Ako se pako u taj mah i ne da obćenitim pravilom stvoriti, da se pašnioi podiele posvema na pojedince, to bi ipak u pojedinih sludajevih valjalo tomu bar toliko u prilog raditi, u koliko^ to većina posjednika zahtieva ä napremice dopuštaju. Cesto će valjati, da se takva ovelika razdioba obćinskih zemalja na pojedince ustanovljujuć medje izvede ponajprije na zemljokazu, a da se zajedničko pasenje na takovih pravno podieljeuih zemljah sve dotle dopusti, dok pojedini posjednik svoga posjeda suhim zidom sbilja uie ogradi od obćine. Inače bi dobro |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 31 <-- 31 --> PDF |
"- 203 — bilo pridržati obcinske pašnike uz one reforme, koje ćemo mi za tu četvrtu kategoriju vlastnietva potla preporučiti. Suhomu zidu na krasu dopituje Veseli na mnogih mjestih svoga spisa to s juristicne to s gospodarske vređnoee izvanrednu važnost; s punim pravom nastoji tomu odlißitomu gospodarskomu cincu izvojevati osobitu zakonsku zaštitu. I mi smo drugdje posebice ocienili taj prevažni kulturn i elemenat kraškoga zagajivanjaJ Da i tu treću kategoriju vlastnietva samo razgodaćim postupkom ljudski urediti, ili^ da pravije rečemo, iz sadašnje joj hrđjavštine iztrgnuti i od nje gotovo novoga cinca napredka stvoriti možemo, nepobitnim su dokazom 20 milijuna hektara zemlje, štono su po pruskom obćenitom diobenom redu od g. 1821. tiem načinom porazdieljeni. d) Zajednička imovina. četvrto m je kategorijom zajedničtva, štono se razgodaćim postupkom iznovice stvoriti ima, zajednička imovina stanovnika svakoga pojedinoga sela ili ueestnika uživacih zadruga- U starije doba bila je ta vrst imovine po svoj Evropi, osobito u njemačkih i slovjenskih naroda temeljnim stupo m gospodarstva. Grospođarska obćina bila je takođjer političnom obćinom; ustrojba te najvećimi povlasticami odlikovane obćine dojimala se je s toga podpunoma i redovito vrlo blagotvornim načinom svega gospodarstva. Kad je poslije obćinarstvo u obće uzelo propadati, onda uzeše i obćinsko dobro, zajedničku ili zadružnu imovinu lišavati predjasnjega sgodnoga ustrojstva, a njemačka poslovica: „GresammtgAit — verdammt Grut" (zajednička imovina — prokleta je imovina) očevidnim označuje načinom, kakvi su onda bili obćinski pašnici, obćinske šume i druge obćinske zemlje. Hrđjavi ukoni te vrsti imovine, kakova je dosele bila^ izadjoše na vidjelo u južnih zemljah mah otimljućim ogolećivanjem svieh obćinskih zemalja te s toga lasno shvaćamo, zašto je i Veseli u svom spisu namah medju prvimi priedlozi označio najboljim jamstvom valjane kulture absolutnu imovinu, ili ^ Ü 18. brojn gospodarskoga tjednika c. kr. miiiisterija za poljodjelstvo g. 1870.; „Ogradjivanje je kulturnim elementom zagajivanju". HAriHlaAdM |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 204 - one tri prije spomenute prve kategorije vlastnictva, naime ne obterećenu obćinsku imovinu, kojom imade u obćinske smjerove gospodariti sama obćina u vlastitoj režiji, ili ju da vati u zakup, za tiem ne obterećenu državnu i posebnicku imovinu. Ipak je baš najnovijoj dobi za rukom pošlo iznieti na vidik valjanost te cetyrte vrsti imovine, dapače i mnoge joj prednosti, kojimi nadkriljuje tja i posebnicku imovinu. Spominjemo u najnovije doba nastajuće šumske zadruge, za tiem sirarske zadruge, koje će se po svoj prilici po malo pretvoriti u veće alpske zadruge, i takove druge zajednice. Ako se baš u takove zadruge mogu sdružiti i različiti pojedini vlastnici, ođržav valjanost individualnog im vlastnictva, dopustiy pako, da se i njihovom imovinom zajednički upravlja, to će ipak tim zadrugam biti pravim zavičajem zajedničk a imovina , t. j . zajednička šuma, zajedničke alpe i paše spađajuće zajednici uživalaca. Ondje, gdje je takova zajednička imovina tolika, kolika je na krasu, bit će težko, dapače ne moguće pristranit ju posvema, ali i ne obziruć se na to, trebat će da uzmemo na um ..... ´ nije li dapače održaj zajedničke imovine glede mnogib priedmeta po kulturu probitačan i nuždan. Pri tom se mora dakako prije svega na um uzeti, kako da se bolje ustroji zajednička imovina. Obično sudi sviet, da je zajednička imovina ono isto, što je i obćinsko dobro (svačijina) i da se tako s njim postupati ima. Ne ćemo da iztražujemo, da li se to i u cislitavskib zemljak mah otevše mnienje sudara sa 288. §. obćinskoga gradj. zakona, kojim hoće da se brane, a po kojem obćinsko dobro mogu svi obćinari uživati, dočim u zajednici, o kojoj se ovdje radi, redovito samo posjednici stanovitih dobara, često dapače članovi različitih obćina uživaju posve ustanovljena, prema potrebi kuće odmjerena, kadšto drugačije utvrdjena, s posjedom zemlje spojena prava drvarenja, paše, sakupljanja stelje i dr. Pošto se tuj redovito radi o stanovitih uživaćih pravih, to ucestnici tieh prava pobijaju pravo obćinske uprave poliežuće iz obćinskoga zakona, po kojem bi ova u korist obćinske imovine ili u smjer gospodarskih poboljšaja smjela preinačiti to uživaće pravo. Iste su napremice po Veselom (na str. 33. njegova spisa) i u krajini. Da možemo postići takove gospodarske |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 205 -^ poboljšice, treba i tuj drugili sredstava, nego li što ib može namaknuti obćinska uprava. Ta su pako sredstva najpace ova: ustanov a uživaćih praya pojedinih zajedničara, odkup po kulturu štetnih uživaćih prava u zamjenu za zemlje treće kategorije, pretvorba ostalih uživaćih prava u uživaće dielove , ili gdje takova pretvorba nije moguća, ustanova uživaćih prava istim načinom, kao što to biva uredjujuć služnosti, sastavba propisa, te ustrojba uživalaokih zadruga (šumskih, pašnih zadruga) s posebnimi pravili, utanaćba naredaba, kao što se ima stvoriti osnova radnje i postaviti posebni zadružni i upravni organi. Takova je regulacija uživaćih prava i organizacija zadruga nuždna toliko glede obćinskih šuma, koKko glede obćinskih pašnika (obćinskih alpa i dr.). Dosta nam je jedan jedini primjer, da dokažemo, koliko se lakše možemo dostati izdašnih gospodarskih poboljšica zajedničkom imovinom nego li obcinskim dobrom. Nevolju, na koju Veseli na 74. str. svoga spisa s punim pravom navaljuje, što pojedinci sieku i prigotavljaju goru u šumah, koje su obcinskim dobrom, lie može se, dok pravne napremice obćinskoga dobra postoje, nikako a i u samih služaćih i a običnih obćinskih šumah, samo vrlo riedko i uz velike žrtve pristraniti, do- Km u zajedničkih šumah, ako su uživaća prava pojedinih zadrugara pretvorena u uživaće dielove, odbor zadruge obavlja to obdjelavanje gore, tu drugu šumsku rabotu, gradnju puteva i dr., upotrebljujuć radinu snagu zadrugara omjerice prema uživaćim đielovom, ili plaćajuć radnike šumskim prihodom, ili pako gotovim prinosom zajedničara po istom omjeru. Pretvorba pojedinih uživaćih prava u uživaće dielove (ti su dielovi idealni, poput dionickihili radničkih đielova) donosi uz mnoge i tu korist, da takovi dielovi postaju predmeti vrednote, kojih u nuždi prodati možemo, ne treba dakle posjednik kao sada, osobito posjednik šume zatirati svoga posjeda, siekuć više nego li bi smio, a tim je dieloyom tiem veća ciena, cim se bolje čuva i podiže zadružna šuma. I pri toj četvrtoj kategoriji vlastničtva zadaća je razgodaćega postupka, da svakoj uživalačkoj zadruzi iz ukupne sglobine obćinskoga zemaljskoga posjeda na desnom mjestu izluči zajedničke paše i zajedničke šume i da ih bez tudjih oključaka |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 206 — zadruzi doznaci k jednu pako ustanovi uživaća prava svakoga pojedinoga zadrugara i pretvori ili u idealne uživace dielove, ili pako da ik drugim načinom odkupi i uredi, da zadružna pravila sastavi, da po tom ponamjesti organe, te sastavi propise za osnovu radnje i druge udesbe a tiem načinom stvori podpunoma uređjenu zajedničku imovinu, nadzor pako da priedje, u koliko se tiče šuma, u ruke poljskoga redarstva, cim se razgodaći postupak dovrši. AH uz to nije zabranjeno, gdjegodj probitačno bude, da obćinski organi obavljaju poslove zadružnik organa, ili da obćinsko dobro ostane takovim bar u prvi mah, vazda pako moramo zaktievati, da se to obcinsko dobro posve drugim načinom sgodnije uredi, nego li je dosele bilo. Pisac je g. 1875. na imanju Arnoldsteinu koruške vjerozakonske zaklade prigodom odkupljivanja služnosti upriličio takovu šumsku zadrugu a po tom je primjeru u prosinačkom svezku središnjega lista za ukupno šumarstvo g\ 1875. pokušao predočiti bitnost i smjer zavoda šumskih zadruga, za tiem način, kako se imadu stvarati, te ustrojstvo i preupriličbu iiživacega prava u uživaće dielove, napokon sva druga jamstva dobroga gojenja šume takovim načinom, da se usudjuje u svih tih stvarih uputiti čitaoca na taj spis, u kom ima i obrazac ugovora i osnova pravila za takove zavode. Istim načinom, kako šumske, tako se stvaraju i pašne zadruge namjesto dosadašnjih bezpravilnih obćinskih pašnika. I tuj se ustanovljuju prava opredjelbom, koja stoka imade pasti. da li samo goveda, i da li se namjesto goveda može dogoniti na pašu i drugu stoku te kojim omjerom. Ako bi ustanovljuju6 taj omjer uglavili, da u šumovitih predjelih mjesto drugoga blaga može na pašu prema kvaru, što ga čine, samo manji broj koza, ako ih ne bi posve izldjucili, to bi onda bar postigli, da se mjesto koza drugo blago nabavlja. I u drugu ruku valjalo bi pašno pravo urediti razdiobom pašnika u kotare, opredjelbom,, gdje se smije pasti, razlučbom različitih vrsti stoke, ustanovbom trajanja paše, nastojanjem, da se po pašnicih zatre nevaljala travurina i drača, a da se razgrće balega pasućega blaga, napokon neka se stvore ustanove ob ogradjivanju, o suhih ziđovih, pastirih, progonih, napojištih i dr. Premda bi mnoge tih ustanova sada Jos pretjecale prvobitnu naviku i um kra |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 35 <-- 35 --> PDF |
" — 207 — jišnikov, i premda ne bi imale gdje uspievati, to bi ipak uvrstba takovih ustanova u izprave o regulaciji i propis, da odbor zadruge ima pravo takove ustanove uvoditi^ sve pomalo životom nadahnuli mrtva pismena tih ustanova. Izvedba razgode. — Drugi poslovi. Izim prave razgodbe, o kojoj smo dosele govorili, 1 j . izim prielicbe dosadašnjih napremica viastnictva u spomenute četiri nove kategorije vlastniStva povjerena je razgodaćim organom, dok razgadjanje traje, i regulacija svih onih pravnih napre mica, koje takove uz razgodbu prema propisu ne mogu obsta jati niti medju samimi ucestnici, niti međju njimi i trećimi oso bami, za tiem povjerene su im ustanovbe, koje trebaju, da se razgodba izvede i da se učestnici dostanu posvema uredjenih napremica. Tim se organom imadu pridieliti razpre za medje međju obcinami i medju pojeđinimi učestnici, da o njih raz pravljaju i odlučuju. Po tom se uredjuje na brzu ruku i o što manjem trošku, te bez zapletaja pravno stanje ondje, gdje katastracija još nije podpunoma obavljena i gdje nema uredjenih zemljištnika, kao na spomenutih kraških pređjelih. Sastavba zemljarinskoga katastra i zemljištnika nije sa razgodbom toliko spojena, da bi se jedan posao mogao toliko dojimati drugoga, ili da se jedan mora obaviti prije nego li drugi. Gdje je katastar i zemljištnik gotov, lakše se obavlja razgodba, a gdje se prije ovrsi razgodba, u velike brže napreduje onaj drugi posao i ne treba nikakva popravljanja ili podrugacivanja poslije razgode. U njemačkih zemljah obaviše prije sad jednu sad drugu. Isti pako organi ne mogu i jedan i drugi posao k jednu obavljati, jer im je posve različit smjer i jerbo za jedan treba više vremena, nego li za drugi. Za svaku razgodbu moraju se točni zemljokazi napraviti to 0 starom, to o novom posjedu, a po tom treba izpraviti i kataster i zemljištnik. Pošto austrijski katastralni zemljokazi posvema dostaju, gdje se za tiem ide, da se vidi, koliki je sadašnji posjed, i pošto se ti zemljokazi u krajini istom u najnovije doba sgotavljaju, to mogu naprotiv razgodaci zemljokazij gdje su po katastralnom propisu sgotovljeni, nadomjestiti katastralne mape, ako je do toga, da se vidi, koliki je i koji novi razgodbom poMeni posjed 5 mogu se dakle u pojedinih sluca |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 36 <-- 36 --> PDF |
^ 208 — jevih i ostali katastralni poslovi obaviti, po cem bi se u korist državne blagajne prištedili veliki katastralni troškovi; bilo da se ili posve iznovice sastavlja, ili ako je katastar već gotov, da se prerađjnje zemljištnik. Organom obavljajućim razgodbu mogu se i imadu, dok traje razgodba, povjeiiti oni mnogi uredovni poslovij što ih treba obaviti po šumskom zakonu. Kao što već predocismo, njihov je zadatak stavljajue glavni položni nacrt izlučiti zemlje, koje se u napredak imadu po šumskom zakonu smatrati šumom, isto tako treba im povjeriti đozvolievanje krčenja i razdiobe obćinskih šuma, za tiem izluebu branjenica, ustanovbu osobitih propisa za te branjenice i dr. Tom će se povjerbom lasno provesti naredbe, što ih je prema njihovoj podpunoj vrednoći ocienio g. Veseli, dočim bi ta provedba uz druge okolnosti vrlo tegotna i draga bila. Uz razgodaći posao povjerava se istim organom u zemljah, gdje ima posebni zakon o vodnom pravu i provedba toga zakona o vodnom pravu, u koliko se tiču predmeta razgodbe; povjerava im se dapače sbog njihove osobite praktične vještine često i obava važnijih posala, koji se tiču izvedbe vodnih gradnj a i dr. Kako već gore spomenusmo, ižkazaše razgodnici u Hesen-Kaselu od god. 1868. do g. 1872. 729.402 metra duljine i 360 hektara površine vodnih gradjevina, što su ih za razgodaćega posla udesili. Na Krasu spada nastojanje oko toga, da se ublaži oskudic a vod e međju najvažnije mjere zaplodjivanja Krasa, kao što je to g. Veseli pripomenuo, ßazprav- Ijanje o zidanju eatrnja po selih, opredjelba zemljišta te osnivanje vodovod a i druge takove udesbe spadaju medju najvažnije poslove razgodaćega postupka. (Dalje sliedi.) Druga banska imovna občina i njezini čisti dohodci, (Sa šumarskog gledišta razložio nadšumar Gust. Pausa.) Premda imovne obćine već više godina obstoje i premda je njihova važnost u šumarskom pogledu nepobitna, to se ipak tako malo čuje o njihovom obstojanju^ da si oni, koji nisu s ovimi institucijami pobliže poznati ^ jedva mogu stvoriti pravi pojam takovoga dobra. |