DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 184 ^ Veliki smjer toga zakona jest, uz podpuno jamstvo za imovinske vređnoće spađajuće pojedinim osobam, obcinam i zavodom te po mjerilu tiek vrednoca upriličiti zemaljsko vlastnietvo tako, da bude najprikladnije mđovoljavau gospodarskim potrebam naroda i stvarati tomu nuždne navode i udesbe. Tomu je najuspješnije sredstvo, da se p ostave posebni organi (glavna i posebna povjerenstva), kojim bi se povjerio samo ta j posa o i da im se prema priedmetu potanko odmjeri područje, koje je vrlo široko , ali zakonom na dlaku ustanovljeno, obsižuce ponajviše predhodnim zazivo m uvjetovanu takovu povladu, da, dok traje razgađjanje, t, j . od časa saziva pak do onoga časa, kad se ucestnici u posvema iiredjene napremice opet uzpostave, u svib, razgode ticućib se poslovih, parnicah, sudbenih i upravnik mjerab i dr. povlastice običnib sudova i upravnik oblasti imadu pripadati organom razgađjanja. Taj je zakon u porabu došao uz najrazJicitije družtvene i gospodarstvene napremice. Obćenitu razdiobu zapoceše uz okolnosti koje niesu nenalike na one u našib kraškib zemljak, u koliko se pita o napremicab vlastnictva i posjeda, i to ponajviše na velikik zajedničkib pašuicib, primjerice u iztocnib pruskih pokrajinah, gdje je malne propalo, vrlo kukavno gospodareće, pučanstvo; razgadjalo se medju državnom imovinom i svojinom veleposjednika, obcinskom i zajedničkom imovinom, medju svojinom sborskora i zavodskom i medju seljačkim posjedom tja do tako zvanoga malokucanina (kleinbauslera), sad po brđinah, gdje pretežice šuma i-aste, sad ravnicom po oranicah i livadab i po velikih pašnieih, u najnovije doba, priusglob - Ijivanju zemljišta i pri regulaciji rudina uz najnaprednije na uspjeh vrtlarstva nalikujuće gospodarstvene napre^ i^^i gdJ6 su zemljišta vrlo razcjepkana i gdje zemlje najviše vriede, u Južnih pruskih pokrajinah, u Hanovru, Hessen-Kasselu, Braunsweigu, u kraljevini saskoj, u turinžkih zemljak i drugdje. Ne da se tajiti, da i tomu zakonodavstvu, kao svakomu ljudskomu djelu, najpace u prvo doba, koje zahvaća tja u prošlo stoljeće, ima štokakvih prigovora, tako se u veće prigovara nastojanju: da se pođiele sva obćinska zemljišta, izuzam samo obćinske šume, pri cem se je u jednu ruku Šesto premalo obaziralo na korist obćine, a u drugu ruku zajednička imovina i ondje, gdje bi se bio mogao neki dio, koliki treba, u |