DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 186 — ovoga stoljeća bilo je ondje bezkrajnib obcinskib pašnika, sad su, ne kao drugdje protivno smjeru i načinom, koji je povodom najštetnijoj razcjepkanosti posjeda, već po osnovi pođieljeni i prema smjeru uredjeni, dokinuta je zajednička paša i bezbrojne služnosti na polju i u šumi, nestalo puteva za nevolju i prava prievoza, te kupljenja drva i stelje po tudjlk mmak nema štetnih posebnickik ograda (okljucaka) u. obćinskoj ili državnoj šumi; državi je, obcinam, zajednicam, velikomu i malomu posjedniku odboden od svake služnosti prost posjed; na komade razcjepkane težatne zemlje svieb posjednika usglob- Ijene su, u koliko je to po gospodarstvo nuždno i prema smjeru; zajedničkomu obradjivanju i uživanju opredieljena zemljišta, osobito obćinske šume u r e djuj u se i predaju se valjanoj upravi (šumske zadruge); svi zadružni zavodi i udesbe, ne bi li nastalo bolje poljsko i šumsko gospodarstvo, kako ik gore nabrojismo, udešeni su i uredjeni. Predjašnju pogrešnu ustanovu prekomjernoga dielenja šume izpraviše novim zakonom, koliko seje dalo. Treba samo potanko ocieniti izvanredne ukone, kojimi se valjano izvedena ražgoda u jedno j jedino j obćini iztice, treba posvemašnju preuprilicbu i razdiobu zemaljskoga posjeda i uza to sve nove gospodarske udesbe i reforme pomisliti na dvadeset milijuna kektara površine, pa ćemo naći, da je opravdtoo, što vještaci rekoše, da je pruska država razgodaćim postupkom istom ono postala, što jest; jerbo je tako u svib pokrajinak stvorila slobobođno seljaotvo na slobodnu u korist gospodarstva uredjenu zemaljskom posjedu, Povodeć se za priedlozi ovoga Veselova spisa iztražiti nam je, da lije možno, i da li se nadamo uspjelm, ako uzmemo upotrebljivati sjevero-njemacke zakone o razgodbi i udesbe ustanovljene u smjer izvedbe toga zakona po njihovih bitnih oblicih i sastavinah i u takvih napremicah, kakve su osobito u naših kraških zemljak Najprije nam je pobijati priedsiide, da zakoni i udesbe, koje su vrstne zadovoljiti gospodarskim potrebam vrlo naprednih zemalja, već sami sobom ne valjaju za druge napremice. Već prije rekosmo, da su sjeveronjemacki zakoni o razgodi u porabu ušli uz najrazličitije okolnosti i da su se zametnuli u starijih pruskih pokrajinak,´ gdje je bilo golemih pašnika, i gdje su seljaci gospodari i gospodarstvo na |