DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 14     <-- 14 -->        PDF

- 186 —
ovoga stoljeća bilo je ondje bezkrajnib obcinskib pašnika,
sad su, ne kao drugdje protivno smjeru i načinom, koji je povodom
najštetnijoj razcjepkanosti posjeda, već po osnovi pođieljeni
i prema smjeru uredjeni, dokinuta je zajednička paša
i bezbrojne služnosti na polju i u šumi, nestalo puteva za nevolju
i prava prievoza, te kupljenja drva i stelje po tudjlk mmak
nema štetnih posebnickik ograda (okljucaka) u. obćinskoj
ili državnoj šumi; državi je, obcinam, zajednicam, velikomu i
malomu posjedniku odboden od svake služnosti prost posjed;
na komade razcjepkane težatne zemlje svieb posjednika usglob-
Ijene su, u koliko je to po gospodarstvo nuždno i prema smjeru;
zajedničkomu obradjivanju i uživanju opredieljena zemljišta,
osobito obćinske šume u r e djuj u se i predaju se valjanoj
upravi (šumske zadruge); svi zadružni zavodi i udesbe,
ne bi li nastalo bolje poljsko i šumsko gospodarstvo, kako ik
gore nabrojismo, udešeni su i uredjeni. Predjašnju pogrešnu
ustanovu prekomjernoga dielenja šume izpraviše novim zakonom,
koliko seje dalo. Treba samo potanko ocieniti izvanredne
ukone, kojimi se valjano izvedena ražgoda u jedno j jedino j
obćini iztice, treba posvemašnju preuprilicbu i razdiobu zemaljskoga
posjeda i uza to sve nove gospodarske udesbe i reforme
pomisliti na dvadeset milijuna kektara površine,
pa ćemo naći, da je opravdtoo, što vještaci rekoše, da je pruska
država razgodaćim postupkom istom ono postala, što jest;
jerbo je tako u svib pokrajinak stvorila slobobođno seljaotvo
na slobodnu u korist gospodarstva uredjenu
zemaljskom posjedu,


Povodeć se za priedlozi ovoga Veselova spisa iztražiti
nam je, da lije možno, i da li se nadamo uspjelm, ako uzmemo
upotrebljivati sjevero-njemacke zakone o razgodbi i udesbe ustanovljene
u smjer izvedbe toga zakona po njihovih bitnih oblicih
i sastavinah i u takvih napremicah, kakve su osobito u
naših kraških zemljak Najprije nam je pobijati priedsiide,
da zakoni i udesbe, koje su vrstne zadovoljiti gospodarskim
potrebam vrlo naprednih zemalja, već sami sobom ne valjaju
za druge napremice. Već prije rekosmo, da su sjeveronjemacki
zakoni o razgodi u porabu ušli uz najrazličitije okolnosti i da
su se zametnuli u starijih pruskih pokrajinak,´ gdje je bilo golemih
pašnika, i gdje su seljaci gospodari i gospodarstvo na