DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 16 <-- 16 --> PDF |
- 18& -´ naše prieđloge shvaćati, u koliko kratkoći za volju velimo, da se radi ob uvedbi sjeveroujemackoga razgođaćega postupka. Još nam je u istom smislu napomenuti tri druga prigovora razgodaćemu postupku , koji je jedincat u sjevernih njemačkih zemljah, prvi naime, da u kraških pokrajinah nema onih jnristicno i tehnicno izvještbanih organa, što ih taj sjeveronjemacki postupak zahtieva, drugi, da siromašne zemlje ne mogu smoći troškova toga postupka, napokon da tomu postupku sbog nuždne veće točnosti izvadjanja, kako će se podpunoma obaviti u svih obćinah, treba premnogo vremena, docim na krasu mnoge napremice^ osobito ona , da se spasi ono malo još preostale šume, te pogibelj posvemašnje opustošbe i ogoljaja tla zahtievaju puno brži postupak. Mi ćemo prva dva, prigovora, kad uzmemo raspravljati ob izvedbenih organih i o troskovih, bolje na um uzeti. Znamenitost trećega prigovora priznajemo takodjer. Mogli bi se ukloniti tomu prigoyoru uyedbom provi zorija, 0 kojih ćemo takodjer malo niže govoriti, kad uzmemo potanje predoćavati razgodaći postupak; napokon hoće se svakoj ukonitoj mjeri, koju bismo izluSenu iz skupine reforma, saciBJavajućih razgodaći postupak, posebice izvoditi hćeli,- takodjer duže vi´emena, da se posvema obavi, ali je to baš osobitost razgođaćega postupka, da više različitih mierä obuhvaća i jednim jeditim postupkom obavlja, a baš po tom osjegurava mu se puno bolji uspjeh i dolazi se brže i o manjem trošku do cilja, nego li kad bi se predloženim i u Austriji došle pokušanim načinom izvodile samo pojedine mjere razgođaćega postupka. Tomu će nam ocivjestan dokaz biti, uzporedimo li došle postignute uspjehe agrarnih reforma u Austriji i Pruskoj. U obima državama spoznadoše još u prošlom stoljeću, da treba reforma, ovdje i ondje istim načinom postalomu, zajedničkomu uživanju zemlje i drugim nedostatnim udesbam napremica zemaljskoga vlastnictva, ovdje i ondje nastojahu gotovo u ist o doba i istimi mjerami doskočiti nevolji. U Austriji zapovidjelo g. 1768. (i opet g. 1780.), neka se svi obćinskipašnici podiele.; Prusija izdala g. 1769. isto takovu zapovieđ. Ali ni u jednoj ni u drugoj državi ne poslušaše te zapoviedi, jer je, kako Roscher^´O klasičnim načinom predočava, *) Narodno gospodarstvo ratarstva g. 1867. str. 265 i poviest aarodnoga gospodarstva str. 400. |