DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 22     <-- 22 -->        PDF

^ 194 —


diti ima napremicam svakoga pojedinoga služaja, ne bi li se
tiem u svakom takovu slučaju udesio sjeguran-i brz obavak.
0 pojedinib mahovib postupanja dostajali ovi opanci:


Ustanova pravnili napremiča,


I g. Veseli sudi, da treba ustanoviti pravne napremice
prije, nego li zapocme drugi postupak, najpace što se tiče
osvojaka u šumi (okriižaka ili oključaka ili krčevina, sto
ih ljudi svojataju), zahtievanib služnosti, zajedničkih
prava, dvojbenih medja i drugih takovica. Takove su
ustanove izvan razgodaćega postupka vrlo tegotne, mnoge stoje
i mogu se redovito izhoditi samo putem pravde; docim se taj
posao razgodbom uz ujednostavljeni uredovn i postupak najlakše
obavlja. Imajući pri svakoj razgodbi u ukupnoj sglobini
dosta zemlje u zamjenu i pošto svaki diobenik želi, da što prije
dobije svoja nova zemljišta, to se po svem našem dosadašnjem
izkustvu u najviše slučajeva takovi priepori, ma ih koliko težko
đi^ugda rješaval, razgođaćim postupkom dokončavaju nagodbom
povoljnom obima strankama. Grdje nagodba ne podje za rukom,
odlučuju namah razgodaći organi uredovnim postupkom; za taj
posao pako trebaju točni propisi. Docim zakon od 8. lipnja
1871. doznačuje takove razpre običnim oblastim i pruee se
stranke upućuju na put pravde te tako dokle ova ne iztece odgadja
svu ostalu regulaciju, omogućuje se izvedba gospodarskih
udešaja razgođaćim postupkom pristranjujuć namah sve parnice
i nezatežući toliko obavkom.


Bonitacija i procjena.


Koliko svako u razdiobu spadajuće zemljište vriedi, ako
nije ništa drugo uglavljeno, primjerice katastralna ciena, ustanovljuje
se boniiacijom zemljišta (klasifikacijom, tarifacijom,
uvrstbom u razrede). Vriednost pojedinih vredilica, koje
se ne mogu sa žemljom razstaviti (voćke, gora [šumsko drveće],
zidovi, plotovi i druge takovice) ustanovljuje se procjenom .


Gdje se zemljišta zajedničk i uživaju^ primjerice zemljišta,
na kojih je kakva služnost, gdje dakle vlastnik zemljišta
i vršilac služnosti diele užitak, ili gdje su zajedničke zemlje,
što ih različiti članovi zajednice uživaju, dieli se ukupna pro