DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 196 — Nacrt pologe. Drixgim dielom postupka, izvedbom obćenitoga nacrt a pologe izpnnit će se sustavnim načinom mnogi priedlozi i želje, što ili je Yeseli svojim spisom na javu iznio. Prevažan je zadatak nacrta pologe najpace taj, da njim u sglobini zemalja, koju imademo porazdieliti, bar glavnimi okoncaji ustanovimo i predočimo buduće kulturne vrsti položajem i medjami, ponapose dakle, što je po zagajivanje krasa važno i odluSno, da opredielimo one površine, koje u napredak imadu šumom biti. Valjat će dapače, da se razgođaćim organom, dokle traje razgodaći postupak, povjeri štokoje uredovanje po šumskom gakonu, najpace bi ti organi imali namab izlučivati branjenice a glede tieh trebalo bi dati, da se sastave zabranski propisi. I te ćemo razgodaće mjere puno sjegurnije i brže nego li ikada kašnje obaviti u taj mali postupanja, kad je još ukupna sglobina zemalja ne podieljena, kad dakle još ne nailazimo ni na kakve prigovore vlastnika, gdje bismo bćeli koju stanovitu zemlju pod običnu Sumu ili pod branjenicu uzeti. Pitanje, ima li se koja šuma branjenicom smatrati, odlučuje mnogo i o vrednoći joj^ ima se dakle pri razgodaćem postupku prije riešiti, nego li se zemlje iznovice pođiele. Drugi je zadatak nacrtivanja pologe, da se za onu sglobinu zemalja, koju treba podieliti, iznovice osnuje mrež a puteva i vodnik gradnja i da se prema toj mreži iznovice pozakotare rudine. Vještaku ne treba potanjega razlaganja, da namak uvidi, koli je jednostavnije tiem načinom odmjeriti, gdje trebaju putevi, gdje li vodne gradnje, koli se valjano sve to udesiti može, kad se ne trebaš obazirati ni na vlastnika ni na medje čije imovine, već sve to prije nove razdiobe odbadaš i izlučuješ iz ukupn e sglobine bez ikakve razvlastbe i odštete, te nove dielove posjeda tako razporedjuješ, da svakomu medje dopanu do prije već odbodena puta ili do bilo kakve vodotečine ili jarka. *) Mreža puteva ima se, gdje iole možemo i gdje ti putevi stalni ostaju i po šumah, te po planinab i pašnicih (progonih) namah osnovati, što je osobito po zagajivanje krasa prevažno. *) Sravni piščevo predavanje u priobčajih donjo-austrijskoga gospodar" e^oga druztva ,1874.: „Natapanje i izsušba spojene sa usgJobom´*. |