DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 204 - one tri prije spomenute prve kategorije vlastnictva, naime ne obterećenu obćinsku imovinu, kojom imade u obćinske smjerove gospodariti sama obćina u vlastitoj režiji, ili ju da vati u zakup, za tiem ne obterećenu državnu i posebnicku imovinu. Ipak je baš najnovijoj dobi za rukom pošlo iznieti na vidik valjanost te cetyrte vrsti imovine, dapače i mnoge joj prednosti, kojimi nadkriljuje tja i posebnicku imovinu. Spominjemo u najnovije doba nastajuće šumske zadruge, za tiem sirarske zadruge, koje će se po svoj prilici po malo pretvoriti u veće alpske zadruge, i takove druge zajednice. Ako se baš u takove zadruge mogu sdružiti i različiti pojedini vlastnici, ođržav valjanost individualnog im vlastnictva, dopustiy pako, da se i njihovom imovinom zajednički upravlja, to će ipak tim zadrugam biti pravim zavičajem zajedničk a imovina , t. j . zajednička šuma, zajedničke alpe i paše spađajuće zajednici uživalaca. Ondje, gdje je takova zajednička imovina tolika, kolika je na krasu, bit će težko, dapače ne moguće pristranit ju posvema, ali i ne obziruć se na to, trebat će da uzmemo na um ..... ´ nije li dapače održaj zajedničke imovine glede mnogib priedmeta po kulturu probitačan i nuždan. Pri tom se mora dakako prije svega na um uzeti, kako da se bolje ustroji zajednička imovina. Obično sudi sviet, da je zajednička imovina ono isto, što je i obćinsko dobro (svačijina) i da se tako s njim postupati ima. Ne ćemo da iztražujemo, da li se to i u cislitavskib zemljak mah otevše mnienje sudara sa 288. §. obćinskoga gradj. zakona, kojim hoće da se brane, a po kojem obćinsko dobro mogu svi obćinari uživati, dočim u zajednici, o kojoj se ovdje radi, redovito samo posjednici stanovitih dobara, često dapače članovi različitih obćina uživaju posve ustanovljena, prema potrebi kuće odmjerena, kadšto drugačije utvrdjena, s posjedom zemlje spojena prava drvarenja, paše, sakupljanja stelje i dr. Pošto se tuj redovito radi o stanovitih uživaćih pravih, to ucestnici tieh prava pobijaju pravo obćinske uprave poliežuće iz obćinskoga zakona, po kojem bi ova u korist obćinske imovine ili u smjer gospodarskih poboljšaja smjela preinačiti to uživaće pravo. Iste su napremice po Veselom (na str. 33. njegova spisa) i u krajini. Da možemo postići takove gospodarske |