DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 36 <-- 36 --> PDF |
^ 208 — jevih i ostali katastralni poslovi obaviti, po cem bi se u korist državne blagajne prištedili veliki katastralni troškovi; bilo da se ili posve iznovice sastavlja, ili ako je katastar već gotov, da se prerađjnje zemljištnik. Organom obavljajućim razgodbu mogu se i imadu, dok traje razgodba, povjeiiti oni mnogi uredovni poslovij što ih treba obaviti po šumskom zakonu. Kao što već predocismo, njihov je zadatak stavljajue glavni položni nacrt izlučiti zemlje, koje se u napredak imadu po šumskom zakonu smatrati šumom, isto tako treba im povjeriti đozvolievanje krčenja i razdiobe obćinskih šuma, za tiem izluebu branjenica, ustanovbu osobitih propisa za te branjenice i dr. Tom će se povjerbom lasno provesti naredbe, što ih je prema njihovoj podpunoj vrednoći ocienio g. Veseli, dočim bi ta provedba uz druge okolnosti vrlo tegotna i draga bila. Uz razgodaći posao povjerava se istim organom u zemljah, gdje ima posebni zakon o vodnom pravu i provedba toga zakona o vodnom pravu, u koliko se tiču predmeta razgodbe; povjerava im se dapače sbog njihove osobite praktične vještine često i obava važnijih posala, koji se tiču izvedbe vodnih gradnj a i dr. Kako već gore spomenusmo, ižkazaše razgodnici u Hesen-Kaselu od god. 1868. do g. 1872. 729.402 metra duljine i 360 hektara površine vodnih gradjevina, što su ih za razgodaćega posla udesili. Na Krasu spada nastojanje oko toga, da se ublaži oskudic a vod e međju najvažnije mjere zaplodjivanja Krasa, kao što je to g. Veseli pripomenuo, ßazprav- Ijanje o zidanju eatrnja po selih, opredjelba zemljišta te osnivanje vodovod a i druge takove udesbe spadaju medju najvažnije poslove razgodaćega postupka. (Dalje sliedi.) Druga banska imovna občina i njezini čisti dohodci, (Sa šumarskog gledišta razložio nadšumar Gust. Pausa.) Premda imovne obćine već više godina obstoje i premda je njihova važnost u šumarskom pogledu nepobitna, to se ipak tako malo čuje o njihovom obstojanju^ da si oni, koji nisu s ovimi institucijami pobliže poznati ^ jedva mogu stvoriti pravi pojam takovoga dobra. |