DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 37 <-- 37 --> PDF |
. - 209 —, Prvi pako korak u tom bio bi učinjen, i to opisom gradiške imovne obćine, gdje nam bivši upravitelj ureda, gosp, nadšumar Zikmundovsky, u svojem ölanku br. 3. ovoga lista od 1. srpnja 1877. pruža pogled iza kulisa, i to zaista zanimivi pogled; jer ja držim, da ondje podneseni podatci moraju svakoga šumara zanimati. Ja se pako usudjujem kao nastavak opisati ovdješnju bansku imovnu obćinu, u nadi, da ćemo takodjer 0 bivstvovanju ostalih imovnih obćina naskoro bud kakov znak života dobiti. Dne 13. srpnja 1874. poeela je predaja odnosno primanje od krajiškoga erara pukovnijskoj obćini odstupljenih šumskih služnosti. Na temelju diobene presude c. kr. centralnoga povjerenstva za izlucenje šumskih služnosti u Zagrebu od 22. siečnja 1874. bude dopitano, pošto bje oddieljeno 508 jutara 1024 hvata u procienjenoj vriednosti od 44.023 for., obćini Novi Sisak— druge banske imovne obćine — 39.370 jut. 194 hv. šumskoga posjeda u procienjenoj vriednosti od for. 4,176.989.70, a taj šumski posjed leži raztrešen na prostoru od 25 7% Q milja, Od ovoga šumskoga posjeda bijaše: obraštenih . . . . .. . . 36.071.2Q težatnih čistina . . . 2.436.41 neproduktivnih ..... . 862.50 S toga ukupno 39.370.i-j jutara ili 22.656.(58 hektara, od kojih 6795 hektara leži na zemljištu savskim poplavam izvrženom, ostali pako posjed na brežuljcih i u brdinah. Glavni dio gorja spada trećoj tvorbi i sastoji od eocenoga pješčenjaka i konglomerata, kao što i od lajta-vapna. Južnozapadni dio gorja spada pako ugljenoj tvorbi i sastoji od rudovita škriljavca, nu nalazi se takodjer i nekoliko slojeva afanitskoga zelenjak-verfner škriljevca, zmijevca i dolomita iz treće tvorbe; docim iz kredne tvorbe dolazi kredasti lapor sa inoceramensko i neocom, aptyhensko kredasto-lapornim škriljevcem. Ravnica spada dielom diluviju a većim dielom aluviju (savska dolina) te ima duboko crno glinasto tlo. Najveći vršci u gorju leže nad morem ovako visoko; „Priseka" 615 met. „Kokirna´´ 568 „ |