DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 219 — Veli se doduše, da su nedostatni cisti dokodci dokaz zla gospodarstva. Nu ovdje nije taj slučaj, ovdje leži uzrok u tom, što još dan danas nije moguć nikakov način prometa bukove krupnogorice, za koju se ima čistih izdataka bez primitaka. Doduše povisuje šumsku glavnicu neuporabljeni etat, ali to su samo relativne vriednosti! Nadajmo se, da će naskoro bolje biti, i da će obližnje vrieme, pošto bude kroz te šume ili u b.lizini jurila željeznica, život a tim i posao — prodaju — u te šume unieti, a tada ću i ja moći skrižaljku čistoga dobodka sasvim drugimi brojkami uresiti. — Četiri godine poslije požara šume. u velikoj oprieci naproti "uprayo trim prošlim godinam bijaše ljeto i jesen godine 1873. veoma suha. Zima, koja je za tim sliedila, bijaše isto takova, a posljedica toga bila je, da su se posvema izsušile sve bare, pzesahnuli mali potoci i mnogi zdenci, a raznovrstno gorivo, što je po šumah ležalo, bijaše tako subo, da se je bilo bojati požara, koji bi mogao s neopreznosti labko nastati i daleko se razširiti. Ova se je bojazan s proljeća g. 1874. u mnogih okolicah zemlje, u brdih i u ravnicah dobrano izpunila, i svakomu su jpš živo u pameti oni kobni glasovi o požaru šuma, koji su mjeseca ožujka i travnja iste godine sa više strana dolazili, te se potvrdjivali gusto dižućimi se oblaci od dima, koji su vjetrom raznašani, okolicu na daleko koprenom pokrivali i upravo joj tužan izgled davali. Velike štete, što su ih u šumah ti požari prouzročili, bile su još onda objavljene; manje pako i to samo u zadešenih krugovih poznato je djelovanje vatre umah poslije požara na život drvlja i na kasniji razvoj vegetacije odnosno na teßaj oporave. Ovimi redci nakanio sam izviestiti o djelovanju vatre na nekoj skoro 2000 jutara prostranoj mladoj šumi ovoga područja, koja je od 4. do inclus. 8. travnja, dakle racunajuć od ovogodišnjega početka vegetacije upravo pred četiri godine vatrom uništena bila. |
ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 48 <-- 48 --> PDF |
- 220 Po intenzivnosti vatre, koja se je pravcem vjetra od jugozapada prama sjeveroiztoku širila, moglo se je umah sjegurno suditi, da će nadzemni djelovi vatrom zahvaćenih mladih stabalca sasvim uništeni biti a na onih mjestih, gdje je gorivo, sastojeće od trave i drugoga omanjega drvlja gušće ležalo, da će takodjer i žile stabalca sasvim ili djelomice izginuti. Kod posvemašnje oskudice vode prestao je požar uzprkos mnogobrojnomu nastojanju ljudi, tek četvrtu noć na skradnjem od goriva procištenom prosjeku iztocnoga kraja šume, a u tom pomagala je ljudsko nastojanje znatno promjena pravca vjetra.´ Uništenje bijaše gotovo a pred očima ležeći šumski prizor iZ´ gledaše vrlo žalostan! Na garištu stajahu skoro posvuda uzpravce opurena i pocrnjela nalada stabalca s naježenom korom, a izmedju toga bilo je vidjeti sažežene panjiće i pepeo od izgorena drva; svagdje pako pokrivala je tlo vrsta pepela, a gdje je prijašnji nuzgredni nasad, sastojeći najviše od jasena, briesti i grabova, kao granje ostao, dospio je požar na njegovih deblih do visine prevlake mahovine. Oćevidni znaci, kao što i razgledanje prividno slabije zahvaćenih stabalca dokazalo je nedvojbeno žalibože: da je mlada sastojina posvema izginula, a spomenuta nuzsastojina daje, premda za sada još u životu, ipak u dosta velikoj opasnosti. Žile ogromne množine mladoga drveća ostale su pako na sreću neoštećene, a od njihove snage moglo se je očekivati, da će se one sjegurno opet razviti, i to na skoro. ßadi ove posliednje važne okolnosti i buduć da to nije bilo moguće radi vladajućih odnosaja brzo obaviti na tako velikom prostoru, nije se moglo ni misliti na sjecenje izgorenoga drvlja. Veoma je dvojbeno, da li bi to sjecenje od koristi bilo, jer uz tvrdo skoro veo osušeno drvo lahko bi se bio mogao razciepati korjenov vršak stabalca, a u svakom slučaju mogli su se očekivati izdanci nalazećih se vrsti drveća samo onda, ako se oporave obližnji obumrli pupoljci, koji bi se lahko bili mogli kod vSJeSenja uništiti. Moglo se je dapače nadati, da će obumrla stabalca, ako se.na miru puste, gusteć s novo oćekivanimi izdanci, ove posliednje do jednakoga porasta pomagati, što se je sve takodjer poslije i obistinilo. |
ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 221 — Položa j navedene šume jest sasvim ravan, većim dielom dubok i poplavam izvržen. Zemljišt e sastoji od više manje crne pjeskovite ilovače na pjeskovitoj podlozi, te je duboko i plodno. Drveć e sastoji raznovrstno pomješano od hrastova, jasena, briesti, grabova i nešto iz vana nabacanih jagnieda; u nekojih dielovih jesu polag prijašnje sastojine zajedno jaseni i briesti do 6B*^/o od svega ukupnoga u većini j na mnogih krajevih prevaljuje opet dub do gore spomenutoga postotka, a na većih prostorih dolazi pače i samcat, nigdje pako izpod 15"/^ od ukupne sastojine. Grab, pomješan sa spomenutimi vrsti drveća, zauzimlje samo one krajeve šume, koji nisu poplavi izvrženi; daleko manje nego što grab, razširen je jagnied. U trih dielovih iztoćnoga kraja šunie sačinjava nuzsastojinu, jasen, briest, grab i klen, sadanje granje, med kojimi dolazi izim gore spomenutih vrsti drveća kao podmlad i dub, a nešto i ja.gnied. Ovo nepravilno razdieljeno nadstojno drveće može se označiti kao 0-3, 0´4 i 0´5 podpunoga nasada, te je 60 do 80 godina staro. Staros t bijaše izuzam upravo spomenutog nadstojnoga drveća prije požara po siecnji šume postupice 2, 3, 4, 5, 6 i 7-godišnja, po klicanju sjemenja pako 8-godišnja, a ta starost može se smatrati kao sveobća starost sastojine, akoprem su biljke u većem dielu šume stajale pod zaštitom sjemenjaka, te su jedva malo po malo na svjetlo prodrle, a radi toga bijahu izprva priecene u svojem razvoju. Kao što izradba i izvoz tako velike množine drva, preko 150 godina stare krupnogorice sobom donaša, morao je pomladjivanjem izrasli podmladak mnogovrstne i ponovljene ozlede pretrpiti, a k tomu pribrale se god, 1870. do 1872. kadkada i više nedjelja potrajavse poplave, koje su skoro uništiti htjele i ono, što se je još uzdržalo bilo ; nije dakle čudo, što je takova šuma u prvoj dobi, koja je spomenutom vodenom nepogodom još nepovoljnijom nastala, kukavno rasla. Pošto je, kako gore spomenusmo, od klicanj a mlade sastojine pa do požara upravo 8 godina proteklo bilo, za koje vrieme, osobito pako od osamljenja istoga^ mogao je razvoj žila polag vremena napredovati, a zaista i jest, to je nada u snagu žila bila tim opravdanija, pošto je poznato, da žila isto tako na rastenje upliva, kao što i nadzemni dio; da se funkcije 16 |
ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 222 — obijuh nadopunjuju, i da nastoje medju sobom ravnovesje uzdržati, a kao posljedica toga mora se smatrati, da se najprije, kad se poremeti sumjera medju ovimi silami rastenja i branjenja, pokaže nastojanje za oporavljenjem, a naskoro da se opet izjednače. Malo dana iza podpunoga ugašenja požara izliela se izdašna kiša i nastalo dobi primjereno toplo vrieme, usljed cesa se je vegetacija brzo razvila i posvuda bujno prerasla. Iz niže sliedecega pregleda rezultata nekoga 12. travnja t. g. pred poöetkom vegetacije, dakle upravo četir i godin e poslije požara nagore spomenutih stabalcib preduzetoga pregledavanja opazio se je godišnji porast u visinu i u širinu, i u obće valja uz to spomenuti, da je yrieme g. 1874. i 1876. dosta vlažno i povoljno bilo, a ljeto g. 1875. i 1877. jako vruće i više tjedana zasebice bez kiše, a mnogo žaljeni svibanjski mraz god. 1874. naškodio je vrlo na mnogih mjestib mladoj sastojini. . -. Eazgledajuć ovu šumu, i to već od proljeća 1874. obično svake godine, moglo se je s punim zadovoljstvom opaziti, da pomladak izgorenoga drvlja naglo, cesto i nenadano napreduje. Medju .,mlađimi sjemenjaci", koji su prvih dvih godina u obće a sada samo djelomice uzpravce stajali, izraslo je više panjića, od kojih su obično dva jačega porasta, drugi pako jedan, a na svjetlu tri tanka i kratka, djelomice pako i kasnije izrasla. Ovim pomnoženjem sastojine postala je ista u obće a na nekih mjestih osobito mnogo gu.sća, nego što je prije požara bilaj iz cesa se s jedne strane može razpoznati jakost rastenja žila, s druge strane pako bojati se je — barem za ovaj ćas — da bi se mogao ovim pomnoženjem stabalca izgubiti značaj krup nogorice, a umanjiti masa i tehničko svojstvo stabalca uodrasloj dobi, cim bi mogla nastati nužda, da se promjeni način uzgoja. Gusta sastojina veoma je povoljno djelovala do sada na jednaki porast osobito hrasta, čiji je porast daleko mnogo ljepši nego što inače običava u ovoj dobi biti kod biljka , izraslih iz sjemena. Sadanja sastojina pretekla je već na mnogih mjestih takodjer i visinu prijašnje;, kao što se to može vidjeti na djelomice još stojećih izgorenih sjemenjacih, nu gdje gdje i nije dosegla, što opet naslućivati daje, da su ondje mjestni odnošaji |
ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 51 <-- 51 --> PDF |
" 223-^ stvaranju korjena manje povoljni bili, ili da su žile odvažanjem drva ozledjene a moguće i vatrom ponešto zahvaćene bile. Ctiđnovata je kod hrastova množina granja na kraju mladica g. 1876. pa i to, što je visina mladica iste godine kod mnogih stabalca znatno manja nego ona prijašnje i sliedeće godine. Da li će iz mnogobrojnih sada izraslih panjića naravi drvlja pripadajuća „stabla krupnogorice" moći izrasti i da li hoće, to je znamenito gospodarstveno pitanje, na koje si mora zaista budućnost odgovor pridržati. Razgledanje života stabala i naravskoga čišćenja sastojine čini se međju tim kao da dopušta, potvrđjujući odgovor na to pitanje. Sada već bo opaža se nadvisivanje jednoga stabalca nad drugim, i veće razširivanje kao što jace razvijanje granja, premda drugi izdanci — kojim se u ostalom ne imadu pribrojiti oni^ od kojih su obilno 1 do 3, već potišteni, tanki i kratki, te se ne mogu više uzpravce držati — isto tako jaki porast kažu, da ih se mora za bližnje doba još uvjek kao natjecatelje smatrati. Nadvladale jedne ili druge glavne mladice, što će se svakako naskoro dogoditi, pošto za obe i u njihovom priključenju za mnoge druge na uzkom prostoru dalnje obstojanje moguće nije, to će u toj mjeri, kad posliednje iz natjecanja izstupe, sadanja, još namnoge mladice razcjepkana djelatna snaga žila obracena ostati jedinomu preostalom glavnom deblu, a od toga časa očekivati će se brži napredak u porastu žile, u koju bi se onda, pošto je tako podpunoma izravnan poremećeni jednaki porast, i pošto je tako izključivo samo jednomu deblu obracena djelujuca moć sve njihove snage, moglo pouzdati, daće moći istomu opet podieliti značaj krupnogorice. jedva se može takođjer dvojiti, da će sadanja sastojina krupnogorice u svršetku dobe porasta i u svojoj izgledanoj sjecnji za nekoliko godina zaostati, računajuć u to zapostavljen je prirasta i ono vrieme, koje će do svršetka naravskoga procesa čišćenja, osobito pako do iztisnuća uatjecalica istoga podanka j 0 š t e p r 01 e ć i. U ovom gubitku leži gospodarstvena znamenitost kata. strofe, te ce se ista svakako u svoje vrieme pokazati uspjehom gospodarstvene koristi, bud tim, što će kod obustavljenja izprva izgledane obhodnje glavni prihod u odraslo doba niži biti, bud,. |
ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 224 što 6e kod produljenja obhodnje glavni prihod kasnije unići, u oba slučaja dakle, da će gospodarstveni uspjeh štetu.pretrpiti. Eadi iztraživanja djelovanja porasta bijahu iz 4 daleko jedne od druge odaljene hrpe sliedeća stabalca zajedno s njihovim panju priraslim su.him „sjemenjakom" izpiljena, a posliednje prelomljeno. Izim njihove sveukupne daljine bijaše takođjer i duljina godišnje visine mladica i promjeri zajedno s korom na dnu posliednjih točno izmjereni, od cesa se može ujedno godišnji prirast ojacanja pronaći. Medje godišnje visine mladica, sastavljene iz proljetnih i ljetnih mladica^ moglo se je na deblu razgovjetno razpoznati; na ovih su mjestih debla prepiljena, ploštine prereza oštrim nožem izgladjene, te godišnji kolobari prebrojeni, koji u točnom suglasju s poznatom starosti ovoga novoga nasada 4, 3, 2 i 1 godinu pokazuju. Promjer suhih sjemenjaka na vrhu korjena nije mogao biti podpunom sjegurnosti označen, pošto je kora truhla i dielom već odpala bila; naproti bijaše ukupna duljina njihovih debla točno mjeriva. Rezultat iztraživanja jest slieđeći, a kod toga pripomenuti je samOj da su sva stabalca od onih mjesta uzeta bila, koja su poplavi izvržena. s3 ´S Promjer na dnu O 1 Duljina visine mlavisine mladica godioa godine dine Vrst drva r-l il -5 o o STilaoga sjeine-1874 1875 1876 1877 1874 1875 1876 J-Oi iltrodisniega I—1 1 f=^ 1 umilimetri .... : a 1 Hrast 2110 29 800 649 314 444 38 24 16 9 2207 38 2 2 li 710 421 336 394 26 19 14´4 12 1861 26 b 1 Hras t 1230 12 1320 698 833 574 37 25 19 10 3425 37 ^ 760 560 948 322 17 15 14 6 2590 17 11 e 1 Hrast ^ 1400 21 1126 415 550 974 38 21 16´4 12 3065 38 2 ," 1200 893 445 670 30 13 7, 12 9 2708 30 d 1 Briest 960 15 605 520 80 478 27 13 8 4V. 1743 27 |
ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 53 <-- 53 --> PDF |
- 22B — Opazka. Ka). Našla se je i treća mladica duga 1280 m. m., a 15 m. m. dolnjega promjera. Ista je imala samo tri. godine, kukavnoga rasta, te bila nadraatena svojimi natjecalicami. Pokušajna stabalca stajahii u srednjem sklopu izmedju hrasta i briesta. K b) i c). b) imadjase još jednu, c) pako dvie trogodišnje mlađicej tanke i kratke, od drugih vec nađkilljene. Pokušajna stabalca bijahu medju hrastovi i jaseni u gustom sklopu. K d). Iz ovoga podanka iznikle su dvie znatno kraće i slabije mladice, koje su bile u gustoj sastojini izmedju hrasta i jasena. Njihov napredak porasta jest u obće neznatan, što se najprije može pripisati zaklanjanju mnogo snažnije uspjeloga susjedstva. Napredak porasta pregledanih stabalca jest u obće povoljan, kadšto i nenadan, te dokazani uspjeh pokazuje osobito: da je četverogodišnja visina porasta onu dvostruko stari" jih bivših sjemenjaka sasma, paee gdje gdje više nego dvostruko pretekla. Doda li se k znatno pretežnijoj sili jedne mladice takodjer onu drugoga, obično višega i jačega panjića, to se vidi, da je požarom na drvlju nanesena šteta već višestruko nadoknadjena, te daje djelatna snaga žila u podpunom svojem znamenovanju, Nu ipak se mora spomenuti, da će ovaj uspjeh te k ond a nadoknaditi izgubljene uvjete vriednosti sastojine, koja se je očekivati imala, ako se o tom gore izrečena očekivanja izpune. K promaku ove gospodarstvene svrhe pripomoglo bi zaista već sada polag potrebe umjereno obavljano i cesto opetovano sjecenje onih stabalca i njihovih panjića, koji će neko vrieme opet prerasti, a njihovo iztisnuće može se i naravsldm putem očekivati. Nu veličina zadaće i ogromnoat pri tom pokazavših se troškova jesu tako znamenite i jedva pobjedive zaprieke, da je za sada najbolje očekivati skore u Sinke sjene, poslije kojih će trebati tada možda potrebne mjere odrediti i obaviti. Preostaje još, da se spomene o prijašnjoj nuzsastojini, koja u nekoliko hrpa čini sadanje granje, da je ista vatrom više oštećena, nego što se je u prvi mah po prilici slutiti moglo. Kod jednoga diela tih debla izrasli su mnogobrojni panjići, usljed cesa su ovršci osušili a deblo malo po malo prama dole izginulo, te je radi toga nuždno, da se ta stabla umah posieku. Adolfo Danhelovsky, šumarnik. |