DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 219 —


Veli se doduše, da su nedostatni cisti dokodci dokaz zla
gospodarstva. Nu ovdje nije taj slučaj, ovdje leži uzrok u tom,
što još dan danas nije moguć nikakov način prometa bukove
krupnogorice, za koju se ima čistih izdataka bez primitaka.
Doduše povisuje šumsku glavnicu neuporabljeni etat, ali to su
samo relativne vriednosti!


Nadajmo se, da će naskoro bolje biti, i da će obližnje
vrieme, pošto bude kroz te šume ili u b.lizini jurila željeznica,
život a tim i posao — prodaju — u te šume unieti, a tada ću
i ja moći skrižaljku čistoga dobodka sasvim drugimi brojkami


uresiti. —
Četiri godine poslije požara šume.


u velikoj oprieci naproti "uprayo trim prošlim godinam
bijaše ljeto i jesen godine 1873. veoma suha. Zima, koja je za
tim sliedila, bijaše isto takova, a posljedica toga bila je, da su
se posvema izsušile sve bare, pzesahnuli mali potoci i mnogi
zdenci, a raznovrstno gorivo, što je po šumah ležalo, bijaše
tako subo, da se je bilo bojati požara, koji bi mogao s neopreznosti
labko nastati i daleko se razširiti.


Ova se je bojazan s proljeća g. 1874. u mnogih okolicah
zemlje, u brdih i u ravnicah dobrano izpunila, i svakomu su
jpš živo u pameti oni kobni glasovi o požaru šuma, koji su
mjeseca ožujka i travnja iste godine sa više strana dolazili, te
se potvrdjivali gusto dižućimi se oblaci od dima, koji su vjetrom
raznašani, okolicu na daleko koprenom pokrivali i upravo joj
tužan izgled davali.


Velike štete, što su ih u šumah ti požari prouzročili, bile
su još onda objavljene; manje pako i to samo u zadešenih krugovih
poznato je djelovanje vatre umah poslije požara na život
drvlja i na kasniji razvoj vegetacije odnosno na teßaj oporave.


Ovimi redci nakanio sam izviestiti o djelovanju vatre na
nekoj skoro 2000 jutara prostranoj mladoj šumi ovoga područja,
koja je od 4. do inclus. 8. travnja, dakle racunajuć od ovogodišnjega
početka vegetacije upravo pred četiri godine
vatrom uništena bila.




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 48     <-- 48 -->        PDF

- 220


Po intenzivnosti vatre, koja se je pravcem vjetra od jugozapada
prama sjeveroiztoku širila, moglo se je umah sjegurno
suditi, da će nadzemni djelovi vatrom zahvaćenih mladih
stabalca sasvim uništeni biti a na onih mjestih, gdje je gorivo,
sastojeće od trave i drugoga omanjega drvlja gušće ležalo, da
će takodjer i žile stabalca sasvim ili djelomice izginuti.


Kod posvemašnje oskudice vode prestao je požar uzprkos
mnogobrojnomu nastojanju ljudi, tek četvrtu noć na skradnjem
od goriva procištenom prosjeku iztocnoga kraja šume, a u tom
pomagala je ljudsko nastojanje znatno promjena pravca vjetra.´
Uništenje bijaše gotovo a pred očima ležeći šumski prizor iZ´
gledaše vrlo žalostan!


Na garištu stajahu skoro posvuda uzpravce opurena i pocrnjela
nalada stabalca s naježenom korom, a izmedju toga bilo
je vidjeti sažežene panjiće i pepeo od izgorena drva; svagdje
pako pokrivala je tlo vrsta pepela, a gdje je prijašnji nuzgredni
nasad, sastojeći najviše od jasena, briesti i grabova, kao granje
ostao, dospio je požar na njegovih deblih do visine prevlake
mahovine.


Oćevidni znaci, kao što i razgledanje prividno slabije zahvaćenih
stabalca dokazalo je nedvojbeno žalibože: da je mlada
sastojina posvema izginula, a spomenuta nuzsastojina daje,
premda za sada još u životu, ipak u dosta velikoj opasnosti.


Žile ogromne množine mladoga drveća ostale
su pako na sreću neoštećene, a od njihove snage
moglo se je očekivati, da će se one sjegurno opet
razviti, i to na skoro.


ßadi ove posliednje važne okolnosti i buduć da to nije
bilo moguće radi vladajućih odnosaja brzo obaviti na tako velikom
prostoru, nije se moglo ni misliti na sjecenje izgorenoga
drvlja. Veoma je dvojbeno, da li bi to sjecenje od koristi bilo,
jer uz tvrdo skoro veo osušeno drvo lahko bi se bio mogao
razciepati korjenov vršak stabalca, a u svakom slučaju mogli
su se očekivati izdanci nalazećih se vrsti drveća samo onda,
ako se oporave obližnji obumrli pupoljci, koji bi se lahko bili
mogli kod vSJeSenja uništiti. Moglo se je dapače nadati, da će
obumrla stabalca, ako se.na miru puste, gusteć s novo
oćekivanimi izdanci, ove posliednje do jednakoga porasta pomagati,
što se je sve takodjer poslije i obistinilo.




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 221 —


Položa j navedene šume jest sasvim ravan, većim dielom
dubok i poplavam izvržen. Zemljišt e sastoji od više manje
crne pjeskovite ilovače na pjeskovitoj podlozi, te je duboko i
plodno.


Drveć e sastoji raznovrstno pomješano od hrastova, jasena,
briesti, grabova i nešto iz vana nabacanih jagnieda; u
nekojih dielovih jesu polag prijašnje sastojine zajedno jaseni i
briesti do 6B*^/o od svega ukupnoga u većini j na mnogih krajevih
prevaljuje opet dub do gore spomenutoga postotka, a na
većih prostorih dolazi pače i samcat, nigdje pako izpod 15"/^
od ukupne sastojine. Grab, pomješan sa spomenutimi vrsti drveća,
zauzimlje samo one krajeve šume, koji nisu poplavi izvrženi;
daleko manje nego što grab, razširen je jagnied. U trih
dielovih iztoćnoga kraja šunie sačinjava nuzsastojinu, jasen,
briest, grab i klen, sadanje granje, med kojimi dolazi izim gore
spomenutih vrsti drveća kao podmlad i dub, a nešto i ja.gnied.
Ovo nepravilno razdieljeno nadstojno drveće može se označiti
kao 0-3, 0´4 i 0´5 podpunoga nasada, te je 60 do 80 godina staro.


Staros t bijaše izuzam upravo spomenutog nadstojnoga
drveća prije požara po siecnji šume postupice 2, 3, 4, 5,
6 i 7-godišnja, po klicanju sjemenja pako 8-godišnja, a
ta starost može se smatrati kao sveobća starost sastojine, akoprem
su biljke u većem dielu šume stajale pod zaštitom sjemenjaka,
te su jedva malo po malo na svjetlo prodrle, a radi
toga bijahu izprva priecene u svojem razvoju.


Kao što izradba i izvoz tako velike množine drva, preko
150 godina stare krupnogorice sobom donaša, morao je pomladjivanjem
izrasli podmladak mnogovrstne i ponovljene ozlede
pretrpiti, a k tomu pribrale se god, 1870. do 1872. kadkada i
više nedjelja potrajavse poplave, koje su skoro uništiti htjele i
ono, što se je još uzdržalo bilo ; nije dakle čudo, što je takova
šuma u prvoj dobi, koja je spomenutom vodenom nepogodom
još nepovoljnijom nastala, kukavno rasla.


Pošto je, kako gore spomenusmo, od klicanj a mlade sastojine
pa do požara upravo 8 godina proteklo bilo, za koje
vrieme, osobito pako od osamljenja istoga^ mogao je razvoj žila
polag vremena napredovati, a zaista i jest, to je nada u snagu
žila bila tim opravdanija, pošto je poznato, da žila isto tako
na rastenje upliva, kao što i nadzemni dio; da se funkcije


16




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 222 —


obijuh nadopunjuju, i da nastoje medju sobom ravnovesje uzdržati,
a kao posljedica toga mora se smatrati, da se najprije,
kad se poremeti sumjera medju ovimi silami rastenja i branjenja,
pokaže nastojanje za oporavljenjem, a naskoro da se opet
izjednače.


Malo dana iza podpunoga ugašenja požara izliela se izdašna
kiša i nastalo dobi primjereno toplo vrieme, usljed cesa
se je vegetacija brzo razvila i posvuda bujno prerasla.


Iz niže sliedecega pregleda rezultata nekoga 12. travnja


t. g. pred poöetkom vegetacije, dakle upravo četir i godin e
poslije požara nagore spomenutih stabalcib preduzetoga
pregledavanja opazio se je godišnji porast u visinu i u širinu,
i u obće valja uz to spomenuti, da je yrieme g. 1874. i 1876.
dosta vlažno i povoljno bilo, a ljeto g. 1875. i 1877. jako vruće
i više tjedana zasebice bez kiše, a mnogo žaljeni svibanjski
mraz god. 1874. naškodio je vrlo na mnogih mjestib mladoj
sastojini. . -.
Eazgledajuć ovu šumu, i to već od proljeća 1874. obično
svake godine, moglo se je s punim zadovoljstvom opaziti, da
pomladak izgorenoga drvlja naglo, cesto i nenadano napreduje.
Medju .,mlađimi sjemenjaci", koji su prvih dvih godina u obće
a sada samo djelomice uzpravce stajali, izraslo je više panjića,
od kojih su obično dva jačega porasta, drugi pako jedan, a na
svjetlu tri tanka i kratka, djelomice pako i kasnije izrasla.


Ovim pomnoženjem sastojine postala je ista u obće a na
nekih mjestih osobito mnogo gu.sća, nego što je prije požara
bilaj iz cesa se s jedne strane može razpoznati jakost rastenja
žila, s druge strane pako bojati se je — barem za ovaj ćas —
da bi se mogao ovim pomnoženjem stabalca izgubiti
značaj krup nogorice, a umanjiti masa i tehničko
svojstvo stabalca uodrasloj dobi, cim bi
mogla nastati nužda, da se promjeni način uzgoja.


Gusta sastojina veoma je povoljno djelovala do sada na
jednaki porast osobito hrasta, čiji je porast daleko mnogo ljepši
nego što inače običava u ovoj dobi biti kod biljka , izraslih
iz sjemena. Sadanja sastojina pretekla je već na mnogih mjestih
takodjer i visinu prijašnje;, kao što se to može vidjeti na
djelomice još stojećih izgorenih sjemenjacih, nu gdje gdje i nije
dosegla, što opet naslućivati daje, da su ondje mjestni odnošaji




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 51     <-- 51 -->        PDF

" 223-^


stvaranju korjena manje povoljni bili, ili da su žile odvažanjem


drva ozledjene a moguće i vatrom ponešto zahvaćene bile.


Ctiđnovata je kod hrastova množina granja na kraju mladica
g. 1876. pa i to, što je visina mladica iste godine kod mnogih
stabalca znatno manja nego ona prijašnje i sliedeće godine.


Da li će iz mnogobrojnih sada izraslih panjića naravi
drvlja pripadajuća „stabla krupnogorice" moći izrasti i da li
hoće, to je znamenito gospodarstveno pitanje, na koje si mora
zaista budućnost odgovor pridržati. Razgledanje života stabala
i naravskoga čišćenja sastojine čini se međju tim kao da dopušta,
potvrđjujući odgovor na to pitanje. Sada već bo opaža
se nadvisivanje jednoga stabalca nad drugim, i veće razširivanje
kao što jace razvijanje granja, premda drugi izdanci —
kojim se u ostalom ne imadu pribrojiti oni^ od kojih su obilno
1 do 3, već potišteni, tanki i kratki, te se ne mogu više uzpravce
držati — isto tako jaki porast kažu, da ih se mora za
bližnje doba još uvjek kao natjecatelje smatrati. Nadvladale
jedne ili druge glavne mladice, što će se svakako naskoro dogoditi,
pošto za obe i u njihovom priključenju za mnoge druge
na uzkom prostoru dalnje obstojanje moguće nije, to će u toj
mjeri, kad posliednje iz natjecanja izstupe, sadanja, još namnoge
mladice razcjepkana djelatna snaga žila obracena ostati
jedinomu preostalom glavnom deblu, a od toga časa očekivati
će se brži napredak u porastu žile, u koju bi se onda, pošto
je tako podpunoma izravnan poremećeni jednaki porast, i pošto
je tako izključivo samo jednomu deblu obracena djelujuca moć
sve njihove snage, moglo pouzdati, daće moći istomu opet podieliti
značaj krupnogorice.


jedva se može takođjer dvojiti, da će sadanja sastojina
krupnogorice u svršetku dobe porasta i u svojoj izgledanoj
sjecnji za nekoliko godina zaostati, računajuć
u to zapostavljen je prirasta i ono vrieme, koje
će do svršetka naravskoga procesa čišćenja, osobito
pako do iztisnuća uatjecalica istoga podanka
j 0 š t e p r 01 e ć i.


U ovom gubitku leži gospodarstvena znamenitost kata.
strofe, te ce se ista svakako u svoje vrieme pokazati uspjehom


gospodarstvene koristi, bud tim, što će kod obustavljenja izprva
izgledane obhodnje glavni prihod u odraslo doba niži biti, bud,.


ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 224
što 6e kod produljenja obhodnje glavni prihod kasnije unići, u


oba slučaja dakle, da će gospodarstveni uspjeh štetu.pretrpiti.


Eadi iztraživanja djelovanja porasta bijahu iz 4 daleko
jedne od druge odaljene hrpe sliedeća stabalca zajedno s njihovim
panju priraslim su.him „sjemenjakom" izpiljena, a posliednje
prelomljeno. Izim njihove sveukupne daljine bijaše takođjer
i duljina godišnje visine mladica i promjeri zajedno s
korom na dnu posliednjih točno izmjereni, od cesa se može
ujedno godišnji prirast ojacanja pronaći. Medje godišnje visine
mladica, sastavljene iz proljetnih i ljetnih mladica^ moglo se je na
deblu razgovjetno razpoznati; na ovih su mjestih debla prepiljena,
ploštine prereza oštrim nožem izgladjene, te godišnji
kolobari prebrojeni, koji u točnom suglasju s poznatom starosti
ovoga novoga nasada 4, 3, 2 i 1 godinu pokazuju.


Promjer suhih sjemenjaka na vrhu korjena nije mogao biti
podpunom sjegurnosti označen, pošto je kora truhla i dielom
već odpala bila; naproti bijaše ukupna duljina njihovih debla
točno mjeriva.


Rezultat iztraživanja jest slieđeći, a kod toga pripomenuti
je samOj da su sva stabalca od onih mjesta uzeta bila, koja su
poplavi izvržena.


s3


´S Promjer na dnu O


1 Duljina visine mlavisine
mladica godioa
godine


dine


Vrst drva r-l


il -5


o


o


STilaoga


sjeine-1874 1875 1876 1877 1874 1875 1876 J-Oi iltrodisniega




I—1 1 f=^


1 umilimetri


.... :


a 1 Hrast 2110 29 800 649 314 444 38 24 16 9 2207 38


2
2
li 710 421 336 394 26 19 14´4 12 1861 26


b 1 Hras t 1230 12 1320 698 833 574 37 25 19 10 3425 37


^ 760 560 948 322 17 15 14 6 2590 17


11


e 1 Hrast ^ 1400 21 1126 415 550 974 38 21 16´4 12 3065 38


2 ," 1200 893 445 670 30 13 7, 12 9 2708 30


d 1 Briest 960 15 605 520 80 478 27 13 8 4V. 1743 27




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 53     <-- 53 -->        PDF

- 22B —
Opazka. Ka). Našla se je i treća mladica duga 1280


m. m., a 15 m. m. dolnjega promjera. Ista je imala samo tri.
godine, kukavnoga rasta, te bila nadraatena svojimi natjecalicami.
Pokušajna stabalca stajahii u srednjem sklopu izmedju
hrasta i briesta.
K b) i c). b) imadjase još jednu, c) pako dvie trogodišnje
mlađicej tanke i kratke, od drugih vec nađkilljene. Pokušajna
stabalca bijahu medju hrastovi i jaseni u gustom sklopu.


K d). Iz ovoga podanka iznikle su dvie znatno kraće i
slabije mladice, koje su bile u gustoj sastojini izmedju hrasta
i jasena. Njihov napredak porasta jest u obće neznatan, što se
najprije može pripisati zaklanjanju mnogo snažnije uspjeloga
susjedstva.


Napredak porasta pregledanih stabalca jest u obće povoljan,
kadšto i nenadan, te dokazani uspjeh pokazuje osobito:
da je četverogodišnja visina porasta onu dvostruko stari"
jih bivših sjemenjaka sasma, paee gdje gdje više nego dvostruko
pretekla. Doda li se k znatno pretežnijoj sili jedne mladice
takodjer onu drugoga, obično višega i jačega panjića, to
se vidi, da je požarom na drvlju nanesena šteta već višestruko
nadoknadjena, te daje djelatna snaga žila u podpunom
svojem znamenovanju, Nu ipak se mora spomenuti, da će ovaj
uspjeh te k ond a nadoknaditi izgubljene uvjete vriednosti sastojine,
koja se je očekivati imala, ako se o tom gore izrečena
očekivanja izpune.


K promaku ove gospodarstvene svrhe pripomoglo bi zaista
već sada polag potrebe umjereno obavljano i cesto opetovano
sjecenje onih stabalca i njihovih panjića, koji će neko vrieme
opet prerasti, a njihovo iztisnuće može se i naravsldm putem
očekivati. Nu veličina zadaće i ogromnoat pri tom pokazavših se
troškova jesu tako znamenite i jedva pobjedive zaprieke, da je
za sada najbolje očekivati skore u Sinke sjene, poslije kojih
će trebati tada možda potrebne mjere odrediti i obaviti.


Preostaje još, da se spomene o prijašnjoj nuzsastojini, koja
u nekoliko hrpa čini sadanje granje, da je ista vatrom više
oštećena, nego što se je u prvi mah po prilici slutiti moglo.
Kod jednoga diela tih debla izrasli su mnogobrojni panjići,
usljed cesa su ovršci osušili a deblo malo po malo prama dole
izginulo, te je radi toga nuždno, da se ta stabla umah posieku.


Adolfo Danhelovsky, šumarnik.