DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 221 —


Položa j navedene šume jest sasvim ravan, većim dielom
dubok i poplavam izvržen. Zemljišt e sastoji od više manje
crne pjeskovite ilovače na pjeskovitoj podlozi, te je duboko i
plodno.


Drveć e sastoji raznovrstno pomješano od hrastova, jasena,
briesti, grabova i nešto iz vana nabacanih jagnieda; u
nekojih dielovih jesu polag prijašnje sastojine zajedno jaseni i
briesti do 6B*^/o od svega ukupnoga u većini j na mnogih krajevih
prevaljuje opet dub do gore spomenutoga postotka, a na
većih prostorih dolazi pače i samcat, nigdje pako izpod 15"/^
od ukupne sastojine. Grab, pomješan sa spomenutimi vrsti drveća,
zauzimlje samo one krajeve šume, koji nisu poplavi izvrženi;
daleko manje nego što grab, razširen je jagnied. U trih
dielovih iztoćnoga kraja šunie sačinjava nuzsastojinu, jasen,
briest, grab i klen, sadanje granje, med kojimi dolazi izim gore
spomenutih vrsti drveća kao podmlad i dub, a nešto i ja.gnied.
Ovo nepravilno razdieljeno nadstojno drveće može se označiti
kao 0-3, 0´4 i 0´5 podpunoga nasada, te je 60 do 80 godina staro.


Staros t bijaše izuzam upravo spomenutog nadstojnoga
drveća prije požara po siecnji šume postupice 2, 3, 4, 5,
6 i 7-godišnja, po klicanju sjemenja pako 8-godišnja, a
ta starost može se smatrati kao sveobća starost sastojine, akoprem
su biljke u većem dielu šume stajale pod zaštitom sjemenjaka,
te su jedva malo po malo na svjetlo prodrle, a radi
toga bijahu izprva priecene u svojem razvoju.


Kao što izradba i izvoz tako velike množine drva, preko
150 godina stare krupnogorice sobom donaša, morao je pomladjivanjem
izrasli podmladak mnogovrstne i ponovljene ozlede
pretrpiti, a k tomu pribrale se god, 1870. do 1872. kadkada i
više nedjelja potrajavse poplave, koje su skoro uništiti htjele i
ono, što se je još uzdržalo bilo ; nije dakle čudo, što je takova
šuma u prvoj dobi, koja je spomenutom vodenom nepogodom
još nepovoljnijom nastala, kukavno rasla.


Pošto je, kako gore spomenusmo, od klicanj a mlade sastojine
pa do požara upravo 8 godina proteklo bilo, za koje
vrieme, osobito pako od osamljenja istoga^ mogao je razvoj žila
polag vremena napredovati, a zaista i jest, to je nada u snagu
žila bila tim opravdanija, pošto je poznato, da žila isto tako
na rastenje upliva, kao što i nadzemni dio; da se funkcije


16