DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 227 —


(U ostalom čini mi se taj izraz za sve druge trieslenu kiselinu
sadržavajuće tvaii kao n. pr. za šišku odviše presmislen.)


Iz toga uzroka, kao što je dovoljno poznato, ustrojilo se
po Njemačkoj´ i po Austriji na više mjesti pokušajnili štacija,
odnosno strojbarija, da se na temelju uöinjenih opažanja valjanost
raznik trieslovina konstatira. Dokle god pako strojbari
šišku tako precienjuju, te samo u nuždi za drugimi trieslovinami
posižu, malo će se posjednici šuma okoristiti izkustvij što
su ik ove pokušajne štacije učinile.


Mi imamo za sve to više nestajuće šiške dosta drugik
sredstva za strojbu, da možemo i bez njik biti, te ih jevtinijimi
tvari nadomieštivati.


Najpoznatija sredstva za strojbu, koja se najviše upotrebljavaju,
jesu do sada izim šiške: valonea (Quere. aegiL), hrastova
i omorikova kora (u Ruskoj brezova kora i brezova smol),
napokon ruj (Ukus).


Kad pako šiške jednom ne dostaje a i valonee u izobilju
ne ima, to su ne samo strojbari u velikoj neprilici, već i svatko
od nas oćuti povišenu cienu kože.


Prolistav knjige, koje o tom govore, naći ćemo pako, da
se po prilici pred 80 godina nije tako probiralo, kao što danas,
i da se je izvrstna koža priredjivala onimi tvarinami, na koje
se danas i ne misli, premda je tolika spomenuta oskudica na
trieslovini i premda je tako daleko napredovala kemija.


Tako je na pr. bukva vrlo razprostranjeno šumsko stablo^
nu, ako u obće uzmemo, njezino izvrstno drvo malo se do sada
za gradju upotrebljava, te se jedino za gorivo rabi. Njezinom
korom, lišćem i tobolci može se polak Gleditsck a životinjska
koža strojiti isto tako dobro, kao što i hrastovim trieslom.
Burgsdorf pako veli, da samo toliko ne steže kao hrastova kora.


Kora od johe (Alnus glutinosa), divljeg kestena (Aesculus
hippocastanum), crnoga gloga (Prunus spinosa) i metljika (Tamarix
gallica) dobra je takodjer za strojbu kože.


Beckmann veli, da se metljikina kora izvrstno u Italiji
rabi za strojbu; Böhmer i ekonomicka enciklopedija kažu, da
bi njemačka metljika (Tamaris germanica) još bolja i koristnija
morala biti.


Vrlo dosadna travurina u šumi jest na mnogih mjestih
resulja (Erica vulgaris), pa upravo taj grmić da se može kod