DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 234 -- Na 1 hektar ide dakle 672 debla; prostor mjesta za komad 14.gg m. Sbroj kr^ižnik ploha debla iznosi O.00207S površnoga prostora. B. Izmjera pokusnih stabala. C, Sadržaj msiozine drva« Postavivši aritmetički srednje deblo 672 X O.2775 tvrd. m. G-ranje nije se moglo ovdje uračunati, jer se ono kod ovdješnjih yladajucih odiiošaja ne iiporabljujCj već se u šumi ostavlja. Popriecni prirast kroz godinu 4.^,^ tvrd. met. Prihod proredjivanja iznosi po tom oko 9 postotaka sveukupne množine. (Nastaviti će se.) Razne viesti, (Družtvene viesti.) Dmztvu pristupiše kao pravi članovi: gosp. Josip Meckel, upravitelj šuma n Bisagu i gg. Josip Szeysz i Eduard Da- Tiiells^ šuraari. Kao č-lan iitemeljltelj grad Senj, kao pređbrojnici e. k. lugari Mile Kasumović, Dane Zubcić i Nikola Bilović. I2 družtva izstupio svojevoljiio c, kr. yvmiHT Gustav Rledler. Promaknu11 . Kr. šumar Eikavdo Lang za računarskoga nadSumara n Bolovaru. ´ ^^ |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 63 <-- 63 --> PDF |
- 235 ™ Umirovljeni . Na vlastitu molbu c. kr. ravnatelj šuma Ante Šrankovit^ s izrazom previšnjega priznanja za dugoljetno uharno službovanje, i c. kr. lugar Petar Milohnoja, OdpuŠteni . Lugari Milan Prokopljevi<5 i Stjepan Suvakovi(5. Umrli . C. kr. umirovljeni ravnatelj šuma Mihovio Brkić, i c. kr. lugar Franjo Pavelić. Imenovani . Okružni šumar Vilim Verner ijz Varaždina za povjerenika kod procjenjivanja šuma u Sisku; g. J. Cerneke za knez. šumarnika Timm-Taxisa u Lokvab. (Uplaćeni družtveni prinosi za g. !878.) Gr. Šrankovlć, ravnatelj šumaj 6 for.; g. Durst, nadzornik šuma, 6 for.; g. Meckel, upravitelj šumaj 7 for.; g. Hajek, nađšumar, 6 for.; g. MikešiĆ, c. k. šumar, 5 f.; g. Losert, c. kr. šumar, 5 for.; g. Stary, šumar, 6 for.; gosp. Dojković, Šumar, 6 for. Družtvene prinose za g. 1877. užprkos ponovljenim opomenam ostadoše dužni slieđeća gg.: šumarnik Kack i u Djakovu, šumar Kölner u Djakovu, blagajnik Ja 16 u Djakovu, šumar Maržan u Paukovcu, aktuar Seneković u Djakovu^ šumar Glücksei i g u Samoboru. Pošto spomenuta gospoda nisu prispjele im družtvene svezke vratila a niti svoj iJTstup iz šumarskoga družtva najavila, to ih ovime joŠ jednom najuljudnije pozivamo, da zadovolje svojim dužnostim kao družtveni Članovi, ili da dobivene družtvene svezke družtvu odštete. (Ljetošnji viši šumarsko-državni Izplti) obđržavani su od 22. do uključivo 26. srpnja t. g. kod visoke kr. zem. vlade, odjela za unutai- nje poslove, pred stalno namještenim izpitnim povjerenstvom pod predsjedništvom g. c. kr. uaiirovljenoga Šumarnika Ante Tomić a i u prisutnosti gg. povjerenika c. kr. nadzornika krajiških suma Mije Vrbanic a i kr. tajnika (šumarskoga izvjestitelja kod zem. vlade), Fr. C o r d a Š i e a. Od strane visoke vlade prisustvovaše g. kr. odsječni savjetnik dr. Ant e St oj an ovi 6. U svem prijavilo se k pomenutomu izpitu devet kandidata, sedam izuSenih šumara (pet na krizeva&kom zavodu, jedan u Weisswasseru u Ceskoj i jedan u Eulenbergu u Moravskoj, a dva samouka). Dva kandidata pronadjena su za odlično sposobna, četiin za sposobna, dvojica su pri izpitu propala, a jedan je poslie pismenoga izpita sam dobrovoljno odstupio^ priznav, da se nije dostatno pripravio. Za samostalno vodjenje Šumarskoga gospodarstva pronađjeni su odlično sposobnimi sliedeći: gg.- Gjuro Koča i Yilim Dojkovi ć. Sposobnim! su pronađjeni; gg. Košta Agjič, Ante Ćelija Vaclav Starj I Ivan T r 0 p p e r. (Visoka škola za obradjivanje zemlje.) Šumarski odsjek visoke škole za obradjivanje zemlje posječiA^alo je početkom ljetnoga tečaja t. g. 173 slušatelja i to 151 redoviti, a 22 izvanredna. Tim je naproti frekventaciji u zimskom tečaju 1877/78. opao broj slušatelja za 9, i to 7 redovitih a 2 izvanredna. To se pako u glavnom tumači time, što su nekoji djaci s večom obrazovanosti od zahtjevane mjere završili svoje strnko-vnie |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 236 — nauke ved koncem 5. tečaja. PrikJjuČiv amo 120 slušatelja gospodarstvenoga odsjeka, od kojih 88 redovitih, a 32 i^vanrednaj iznosila je sveob<$a frekventacija visoke škole 293. (!V!oravsko-šlezka šumarska škola u Eulenbergu.) Tečajem ove školske godine 1878/79. nalaze se u ovom zavodu u prvom tečaju 21^ u drugom 22, tikupno dakle 43 pitomca. (Ceska Šumarska škofa u Weisswasseru.) Ovaj gumarski učevni zavod bijaše t. g. od 82 pitomca šumarstva posiećivan, od kojih su se nalazila 42 u prvom, a 40 u drugom tečaju. Od ovih posliednjih svršilo ih je 15 šumarski uÖevni zavod s odličnim uspjehom. (Šumarski činovnici u Ausbijl g. 1876.) Šumarskih činovnika g. 1876. bje u Austriji upotrebljeno: 1237 s položenim državnim izpitom, 5771 s izpitom za podredjenu upravnu službu, i 22.288 za Čuvanje Šuma zapriseženih organa. (Sredstvo, kojim se dade doba siecnje drva razpoznati.) tj časopisu njemačkih šumarskih činovnika spomenuto, od nekoga francezkoga graditelja P r ili eus a poticuće sredstvo, s kojim se može doba sie čuje drva razpoznati, sastoji u suradnji joda sa škrobom. Ako se na okrajku žile stabla, koje se hoće iztraživati, zai^ezom Mžko drvo odlupi pa proreznu plohu vodenom jođovom raztopinom omoei, to se pokaže, ako je drvo zimi oboreno, na tom mjestu tarnnomodra ljaga, a to usljed bojadisanja zimi nakupljenih škrobnih čestica; ako je pako stablo u proljeću ili ljeti oboreno, to manjka Škrobovi surađ. (Gubafj Ocneria dispar,) Tečajem ove godine obrstila je gusjenica gubara državrie a još večma šume imovne oboine u brodskom okružju, U posljednjih obrstila je skoro do gola 16,000 jutara, te je tim na. 135.000 for. Štete naniela; docim je prošle godine do 20.000 f. gubitka prouzročila. Opažanja razvitka gubarovih jaja tekom prošle zime kazala su šumogojcem, da će s proljeća grozni listožder nastupiti; ako u prvom prelazu iz jaja gusjenici pozni mrazovi na put; ne stanu. , Ali žalibože priroda istu nedosegnu a škrtost nedozvoli niti pare za uporabu umjetnih sredstva; akoprem skidanje i gnječenjo jaja po jutru više od 2-6 — 3 nadničara nelziskuje a Šteta po jutru na godinu u predoraslih hrasticih popriečno na 8´44 for. iznaša, računajuč u to gubitak drvnog prirasta sa 1*6 k. m., te utamanjenje žira i Šiške, a nuz to nepriraČunajnč dvojbene naknadne xle posljedice na sastojini, ISFu sama nar-av doŠhi je več sada u prilog, da se na godinu toli groznom jnistošenju nadati neimamo, uporaba umjetnih sredstva bila bi ipak mjestimično opravdana. G-usjenica počela je već koncem ožujka ijzpuzavati, žderivost njenu usavi´Šila je medju 25.—80. svibnja, a uvijanje započelo je 10. lipnjem, te če se do 1. srpnja po x^^-ilici dovršiti. Gore označena doba dovršene ždorivosti bila je strogo omedjaŠena, pošto razmjerno niti ^j^^^ brsta toliko nebijaŠe, koliko je do uvijanja gusjenicarn trebalo, a s toga i hrastici u 5 dana čudnovatom brzinom ogoljeni bijahu. ; |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 65 <-- 65 --> PDF |
/— 237 — Grdje gdje opaža se netaknuto po koje stablo ustrkane topole, jasena, klena i javorjasena (acer negunđo) , sto ovi prije prolistase i tvrdje lišće imadu, a kadkada ugledamo po koji podpuno nakićeni hrast^ kojeg su mravci hrabro i naporno od navala obranili (zanimivo je to bojište!). Doba žderivosti već je dokon^na i hrastići, izbajaju ponovno lišće a puštošišta su već na tisuće prepunjena mrtvimi gusjenicami i kukuljicami. Pod gdjekojim stablom imade mrtvih gusjenica na 0*5 hektolitara nagomilate, a pod gdjekojim na 0-1—0´2 helttolitr. ktikuljaca. Gusjenice izginuše s već navedenog razloga najvećma od gladi. Djelomično su iste a i kukuljci umanjeni po najezdnicih i to: nigritarius, amulator, Jencostomus, cijavator; zatim od chalcididae; E^i^loplms xanthapus, a osobito još po mravcib, škvorcih (ovih se neobično panogo doselilo) te po brzcih: Calosoma sijcophanta i Carabus hortensis. Posljednja dva brzca vidjena su samo u jednom obržtenom pododsjeku sreza VrabČana, koji je do 50 godina star, na površini od 230 jutara i to u tolikom broju, da se iz nijedne gusjenice leptir razviti neće. Osobito se Sijcophant odlikovaše, koji je do sada na 100—150 km. gusjenica smrtonosno najeo. Kratko nacrtano: Dojduće godine neimamo u ovom okružju od žderivosti gubara pobojati se, nu ipak bilo bi uporabu umjetnih sredstva polag okolnosti preporučiti, I pošto lepršenje gubara do skora zapoeima (riedkih već i sada imade), to će se u ovdašnjih šumah prvim rarakom bez troškova po lugarili male vatre na više mjestih napaliti. Vinkovce dne 25. lipnja 1878- M. R. (Konkurencija obrtu drva za sudje.) S papirnatim! bačvami, a to su od više slojeva cementom sliepljenoga jakoga zamotnoga papira (spajanje sbiva se veoma velikim tlakom) načinjene baSve, koje se za prt- Ijag suhih predmeta upotrebljuju, mogla bi vremenom nastati znamenita konkurencija obrtu za sudje (Fassholzindustrie). Ovi sudi imadu tu prednost, što su podpuno valjkastoga hka, čim se, obzirom na slaganje, 25^/^ koristuje, i što su nadalje za polovicu lakši nego li drveni sudi, a i vrlo mnogo Čvršći, poŠto mogu podnesti Četiri puta jači tlak, nego što drveni sudi. Za sada priredjuju takove sude samo dvie sjevero-amerikanske tvornice u Wiwoni u "VVisconsinu i u Deborah u državi Jova; u ovoj posliednjoj tvornici na dan 1600 komada, čemu treba pet tona iliti 5000 Idiograma papira. Centralblatt. (Proizvodu kore za trieslo prieteća pogibelj.) Dr. Knapp izumio,je novi način strojenja, kod kojega se kora za trieslo (Lolurinđe) . niti najmanje ne upotrebljava. Taj način izkazao se je i praktično kao izvrstan, -a odlikuje se pred dosadanjim postupkom svojom jednostavnošću i jevtinoćom. Dr. Knapp rabi za strojbu kože osobitim načinom priredjeni podložni sumpornokiseli željezni kis , Što no se od zelene galice, koja se pod sličnim imenom u trgovini prodaje, vanjskim izgledom i drugimi svojimi svojstvi bitno razlikuje. Centralblatt. Bagulja (Der Sumpfporst, ledum palustre) kao zamjena bubomora. Iz gumarskoga lista „Haj´´* spominjemo sliedcće: „Ledum palustre, bagulja, 17 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 238 — der Snmpfporst oder wilde Rosmarin", bio svjež ili osušen, jest izvrstno sredstvo za uništenje buha, nsl, stjeniea, moljaca, slaninara i muba mesarka^ Ü po svoj prilici i ostaloga gada. Bagulja je takodjcr nadalje najbolje sred stvo proti ujedu i ubodu svakovrstnih zareznika. Jer od ove biljke prire djcna tinktura ne samo da umanjuje bol i svrbež, što ga ujed i ubod za reznika prouzrocxije, YQÖ ga i sasvim odstranjuje, Pomješa li se ova tink tura s gticerinom, i namaze li se tada tom mješavinom koža, to se tim komarči odbijaju. Osobito j)ako djeluje bagulja dok je joŠ friška i zelena, i kada cvate, a tada ju je najbolje i najkoristnije brati. S. (Ošumljenje raznih evropejskih država izraženo u postotcih.) Bavarska 31-´79, Belgija 14-82, Danska 4-6G , Francezka 17-06, Eiiglezka 3´92, Nizozemska 6-85, Irska 1-60, Italia 15-62, Norvežka 22-,30, Austrija 81*82. Portugalska l´l2 , Prusl^ta 25*04, Ruska 40-50, Švedska 43-18, Virteraberžka 31*22. " \ .8. (Pero za obilježavanje drva.) Yojvode Arenberga Šumar Hisgen opisuje u „Zeitschrift der deutseben P. B." neko po njem izumljeno i upo. trebljivano pero za obilježivanje drva. Isto je 28.4 cm. dugo, te sastoji od drvene cievi, koja se prama dolje suzuje, a na najdebljem kraju ima 2 cm. premjera. Tii je pako grlo, koje se može plutenim čepićem začepiti, a na dolnjcm tanjem kraju jest kao gumbašnica debeli izpust. Na posliednjem kraju jest takodjer ciipavo j)ero, učvršćeno s nekoliko zavoja, a da tekuća uljena boja izticati može, izvuče se iz gornjega plutenoga Čepića jaka igla. Tako napunjenim perom može se po prilici 150 do 250 brojeva na drvo napisati. Najkoristnija smjesa boje sastoji od anizova ulja, žeste i frank^ furtskoga crnila. (Novo sredstvo proti komarcem.) Uzme se pol grama najčišće karbol<»vo kiseline, raztopi se u 60 grama alkohola a primetne se po 20 grama trmena i matienjakova ulja. Namaze li se koža prije i^lazka tom tekućinom, koja se brzo suši, to će svaki komarac oprezno na tri koraka daleko uzmicati. lieichs-Porst-Yereins-Blatt. (Uporsba gulenja hrastovih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji.) Koji je izvrstno predavanje o uporabi gulenja hrastovih šuma, držano prigodom godišnje skupštine u Sisku ijo prvom začastnoni elanu hrv.slav. gumarskoga družtva g. vrhovnomu nadzornika Josipu pl. Wessely~ u ćuo ili u našem diužtvenom glasilu čitao, uviditi će zaista i ako ne bi iz vlastitoga izkustva poznavao gulenje šuma, da ne treba, imati nikakvoga, velikoga proročkoga dara, da se ovomu znamenitomu načinu gojenja u našoj užoj domx;vini znamenita budućnost namieni- Kao sto se je predvlditi moglo, stali su se zanimati ovim znamenitim šumarskim pitanjem mnogi naši vrli yumogoji, da znamenitost njegovix dokažu ne samo brojkami, već i praktičnimi pokusi, ^[i čemo na skoro moći naše čitatelje o ovih veoma povoljno uspjeI/ b izfr´.i/AvaAijlh obsinuje izvicstiti; za sada moramo ostaviti objavljenje ovih koii u teorotičkom toli i u praktičkom smjeru saku.pljenih podataka, i to radi sada se oltavljajučili katastralnih procjenba šuma, koje se bave oznakom simiskoga broja dohodka. |