DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1878 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 236 —


nauke ved koncem 5. tečaja. PrikJjuČiv amo 120 slušatelja gospodarstvenoga
odsjeka, od kojih 88 redovitih, a 32 i^vanrednaj iznosila je sveob<$a
frekventacija visoke škole 293.


(!V!oravsko-šlezka šumarska škola u Eulenbergu.) Tečajem
ove školske godine 1878/79. nalaze se u ovom zavodu u prvom tečaju 21^
u drugom 22, tikupno dakle 43 pitomca.


(Ceska Šumarska škofa u Weisswasseru.) Ovaj gumarski
učevni zavod bijaše t. g. od 82 pitomca šumarstva posiećivan, od kojih
su se nalazila 42 u prvom, a 40 u drugom tečaju. Od ovih posliednjih
svršilo ih je 15 šumarski uÖevni zavod s odličnim uspjehom.


(Šumarski činovnici u Ausbijl g. 1876.) Šumarskih činovnika


g. 1876. bje u Austriji upotrebljeno: 1237 s položenim državnim izpitom,
5771 s izpitom za podredjenu upravnu službu, i 22.288 za Čuvanje Šuma
zapriseženih organa.
(Sredstvo, kojim se dade doba siecnje drva razpoznati.)
tj časopisu njemačkih šumarskih činovnika spomenuto, od nekoga francezkoga
graditelja P r ili eus a poticuće sredstvo, s kojim se može doba sie čuje
drva razpoznati, sastoji u suradnji joda sa škrobom. Ako se na okrajku
žile stabla, koje se hoće iztraživati, zai^ezom Mžko drvo odlupi pa proreznu
plohu vodenom jođovom raztopinom omoei, to se pokaže, ako je
drvo zimi oboreno, na tom mjestu tarnnomodra ljaga, a to usljed bojadisanja
zimi nakupljenih škrobnih čestica; ako je pako stablo u proljeću ili
ljeti oboreno, to manjka Škrobovi surađ.


(Gubafj Ocneria dispar,) Tečajem ove godine obrstila je gusjenica
gubara državrie a još večma šume imovne oboine u brodskom okružju, U
posljednjih obrstila je skoro do gola 16,000 jutara, te je tim na. 135.000
for. Štete naniela; docim je prošle godine do 20.000 f. gubitka prouzročila.


Opažanja razvitka gubarovih jaja tekom prošle zime kazala su šumogojcem,
da će s proljeća grozni listožder nastupiti; ako u prvom prelazu
iz jaja gusjenici pozni mrazovi na put; ne stanu. ,


Ali žalibože priroda istu nedosegnu a škrtost nedozvoli niti pare za
uporabu umjetnih sredstva; akoprem skidanje i gnječenjo jaja po jutru
više od 2-6 — 3 nadničara nelziskuje a Šteta po jutru na godinu u predoraslih
hrasticih popriečno na 8´44 for. iznaša, računajuč u to gubitak
drvnog prirasta sa 1*6 k. m., te utamanjenje žira i Šiške, a nuz to nepriraČunajnč
dvojbene naknadne xle posljedice na sastojini,


ISFu sama nar-av doŠhi je več sada u prilog, da se na godinu toli
groznom jnistošenju nadati neimamo, uporaba umjetnih sredstva bila bi ipak
mjestimično opravdana.


G-usjenica počela je već koncem ožujka ijzpuzavati, žderivost njenu


usavi´Šila je medju 25.—80. svibnja, a uvijanje započelo je 10. lipnjem,


te če se do 1. srpnja po x^^-ilici dovršiti.


Gore označena doba dovršene ždorivosti bila je strogo omedjaŠena,
pošto razmjerno niti ^j^^^ brsta toliko nebijaŠe, koliko je do uvijanja gusjenicarn
trebalo, a s toga i hrastici u 5 dana čudnovatom brzinom ogoljeni
bijahu. ;