DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 86--,
drvlje i grab izvaditi mogao, a samo gdje gdje po koje hrastovo
stabalce, prevari se Židov u svojem računu, te okrenu pete.


Sa svim tim pako jedva je još do 80 jutara od ciele šume
nepročišćeno, tako, da će još tečajem buduće godine proklaštrenje
čitave šumske ploštine ođ 400 jutara dogotovljeno biti.


Zapadno od Joznaka opazismo naravskim pođmlađom god.
1873. postalu mlađu sastojinu od 0.5 graba, 0.2 bora, 0.1 breze
i 0´2 hrasta, sa umjetno u šumu nabacanimi kestenji. Gdjekoje
praznine morale su se godine 1877. izpraviti.


Posije kratke vožnje donesoše nas kola u šumski dio Liešće,
liepu tu 60—70 godišnju grabovu sastojinu u ravnoj dolini,
s množinom drva od 35 po prilici normalnih hvati po jutru.
Rieđki nalazeći se zaostali kratkoga panja hrastovi (kržljavci)
posjeći će se posije proklaštrenja tako, da će gra,b kao jedina
sastojina ostati. Grabi, koji su ovdje veoma jaki, biti će vrlo
prikladni za drvo za gradju, te su ovdje ođ rieđke vriednosti.
Nedaleko ođ tuđ nadjosmo zanimivu uspomenu iz burne dobe
(1848), naime 150 po prilici godina staru grabovu sastojinu
(Strana), koja je nasilnom navalom neprijatelja posvema svojega
vienca lišena, t. j . kao da joj je glava odsječena. Guste ovrsne
mladice nadomjestile su davno već taj gubitak, tako đa se danas
množina drva te dosta riedko pročišćene sastojine računa na
35 po prilici normalnih hvati po jutru, dočim je prirast kakvoće
i vriednosti sasvim propao.


U obližnjem mjestu Sv. Ivanu čekao nas je u tamošnjoj
gostioni po nadšumaru Hajeku , kao zastupniku križevačke
obćine priredjeni objed, koji nije samo naš gladni želudac zadovoljio,
već i svjedokom bio poznate od davna hrvatske gostoljubivosti,
s kojom nas je križevačka imovna obćina na svojem
zemljištu pozdravila, a u tom smislu pozdravio nas je srdačnim
govorom g. nadšumar Hajek, na što mu mi isto tako s iskrenim
pozdravom na obe poznate imovne obćine odgovorismo. Vrlo
ugodan i zanimiv postao je naš boravak u Sv. Ivanu predavanjem
g. nadšumara Rađošević a iz Vinkovca o nekom po
njem iznadjenom instrumentu, što ga on cieniteljem ploda nazivlje.
Ta sprava služi za procjenu žirovine i šiške. Pošto je


g. RadoSević obećao, da će istu spravu pobliže u našem listu
opisati, to ju ne ćemo dalje opisivati, a ođ srca želimo, da bi
se ista i u praksi onako valjanom izkazala, kao što je to teore