DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 54 —


kući s osvjedočenjem, da liepa budućnost čeka ono mjesto, gdje
takoTO rođoljubje vlada i gdje se tolike simpatije za domaći
napredak izjavljuju, kao što su se to hrvatsko-slavonskomu
šumarskomu družtvu, te da je tuj zaista kulturni napredak.


Po našem upravljajućem odboru u ime hrvatsko-slavonskoga
šumarskoga družtva javno izrečena bvala nije još zaista
nikada bila iz veselijega srca, te mi ne možemo s toga s manjega,
a da zaključujuć izvještaj naše III. redovite glavne skupštine
ne kliknemo srdačni: Zivili svi oni, koji su našemu družtvu
nakloni ili koji ga, ma bilo čim, u njegovom napredku podupiru!
Zivili! a do godine, ako bog da, sretno i veselo na hrvatskom
Krasu!


Vojtjeh Sandtner,


izvjestitelj i đružtveiii tajnik.


Hazne viesti.


(Družtvene viesti.) Družtvu pristupise kao pravi 61anovi: gg. c. kr.
šumarnik Kajko Eiehter; c. kr. šumari: Brouček, Brousil i Harrer; e. kr.
lugari: Alimpić, Bogetić, Bartulic, Bosaneid, Bertić, Bošnjakovi^, Divid,
Damjanovid, Domad, Glavoševid, Galla, Kopid Kneževid, Klađarid, Sudid,
Looš, Markovac, Miskrid, Markovid, Peakid, Pavlovid, Stoišid, Subotin, Sekulid,
Tomašević, Unukio, Vraničić, Vukasinovid, Vukovid, Vlaović, Veljko
i Vasid; nadalje gg. kr. žup. nađšumar Ottokar Bouček iz Rieke, g. Franjo
KesterSauek, kralj. asistent na šumarskom zavodu u Križevcu; trgovačka
tvrđka šum. sjem. Eifler i drug u Bedu; gg. šumari: Josip Malner, Franjo
Kleiner, Miroslav Miittermuller; pomoćni šumari: Franjo Bonl i Josip Ož-
bolt; pristav šumarskih ureda: Ivan Ficbj; šumarski vježbenik Lovro
Plescliko; lugari: Stjepan Janeš , Franjo Copp; šum. čuvari: Ante Volf,
Matija Žagar, Franjo Zagar, Blaž Lipovac, Vinko Turk, Ivo Kraljevac,
Stipo Kraljevac, Tomo Ljuboevid, Ivo Jagar, Petar Kocian, Petar Kerlid,
Ivo Babić, Joso Vašara, Ivo Ivaštinović, Ivo Prođanovid, Mojo Todorevid,
Vinko Brovet, Grga Žagar, Franjo Ožbolt i asistent šum. ureda Toma Civid.
Kao podupirajudi član: slavno poglavarstvo slob. kralj, grad Petrinje
i nađšumar Luka Tomljenovid.


Svojevoljno izstupio iz družtva: kr. šumar Ivan Hell, c. kr. šumar
Tauber: o. kr. lugari: Stievid, Kovačević i Stevid. Ne navev uzroka i ne
uajaviv svoj izstup iz družtva vratige priposlani im 4. svezak đružtvenoga
glasila sliededa gg.: šumar DausoL, šum. pristav Hoyer, Lasid i Tlusty iz
Lekenika i šumar Sieber iz Eohida.


(Osobne promjene.) Imenovani : nadšumarom i upraviteljem ureda
kod ogulinske imovne obdine šumar Dragutin C z i h a k , protustavnikom




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— B5 —


kod iste imovne obćine šum. asistent Slavoljub Pibernik ; šumari: šum.
asistenti Prodanović, Petanjek i Muhović; mj estni nađšnmar Franjo
gerviže k iz Nachođa uadšumarom u Skrivanu (Češka), kr. lugar Stjepan
Dea n iz Fužine šumarom građa Zagreba; c. kr. šumar Dragutin Schmid ,
nadšumarom; c. kr. šum. mjernik I. Madjarevid , šumarnikom, a županiiskomu
šumaru Gjuri Demetrović u povjereni su poslovi zapriseženoga
civilnog^´ zemljomjera za jaskaiisku pođžiipaniju. — Premješten : c. kr.
sumarnik i upravitelj šum. ureda Julijo Anđerk a iz Ogulina u Zagreb
k šumskomu ravnateljstvu e. kr. glavnoga vojnoga zapovjedništva. —
Umirovljen: c. kr. lugar Petar Milohnoja, Marijan Stiević.


(Vriedno da se nasleduje.) Sjegurnim dokazom, da naše družtvo


od ljeta do ljeta sve to bujnije cvate i sve si više simpatija osvaja, jest


to, što se broj njegovih članova danomice znatno množa. Ako i kađkada


pojedini šumari zajednički vez napuštaju, to se te praznine umah dvostruko


novimi pristupjelimi članovi izpune. Život našega drnžtva nije još na onom


gtepenu razvitka, na kojem ga svaki šumar kao svetu svoju dužnost smatra


bez obzira na svoje političko mnienje i narodnost, te nastojanje oko doma


ćega SiTmarstva svojimi silami podupire i kao pi´avi član zemaljskomu šu


marskomu družtvu pristupljuje.


Toga radi zaslužuje, da se kao rieđki primjer zabilježi, kad cielo
šumsko osoblje ne samo koje gospoštije nego i c. kr. činovnici i lugari
jednoga šumskoga uveđa kao napokon i svi šumarski činovnici i podčinjeno
osoblje jedne imovne obćine in corpore šumarskomu družtvii pristupe, pa
i nehotice moramo se tuj pouzdati, da će naše družtvo, ako se budu ovakovi
primjeri nasliedovali^ sbilja liepu budućnost imati.


G-ospoštijski šumski ured u Čabru, pa i c. kr. šumski ured u Vinkovcih
i šumarija Novska gradiške imovno obćine iznenadili su upravljajući
odbor hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva pristupom cjelokupnoga
šumskoga osoblja.


Mi ne možemo, a da ne preporučimo ovaj riedki primjer onim šumarom
za nasliedovanje, koji su se iz sebifinih i osobnih razloga udaljivali
do sada ođ našega družtva ili koji su mu pače i neprijatelji bili. Našim
pako novim članovom srdačni šumarski pozdrav. S—r.


(Našemu šumskomu zaštitnomu osoblju!) Iz Čabra dobismo
sliedeću zanimivu viest: „Od zaštitnoga šumskoga osoblja kod Ghyczyeve
gospoštije položiše kođ državnih izpita za tehničko pomoćno osoblje, držanog


g. 1877. i 1878. kođ podžupanije u Delnicah sliedeći kandidati preduzeti
svoj izpit i to :
pomoćni šumar Josip Ožbol t iz Lazca s ocjenom kao veoma sposoban
;


pomoćni šumar Franj o B 6 n 1 iz Crnelaze s ocjenom kao veoma
sposoban;
lugar Stjejian Jane š iz Gerova isto tako kao veoma sposoban.
Sposobnimi ocjenjeni bješe: pomoćni šumar Josip Malne r iz Prezida
i lugar Franjo Čop p iz Vršica.
Pomenuti bijahu prije u ovdješnjoj gospoštijskoj službi šume čuvari
´ jesu sinovi ovdješnjih seljana, a to je neoborivi dokaz, da se veoma spo




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 56     <-- 56 -->        PDF

- 56


sobno tehniSko šumsko zaštitno i pomoćno osoblje može i od domaćih sila
naobražavati.
Do malo vremena podvrći će se po svoj prilici i ostalo gospostijsko
šumsko zaštitno osoblje s uspjehom nižemu državnomu izpitu.
B r 0 s i g, šumarnik.


(Mi se pođpunoma slažemo s mnienjem g. šumarnika, nu usuđjujemo
se ipak pripomenuti, da naobražavanje posebnoga šumskoga zaštitnoga osoblja
uz veliku uztrpljivost i mnogo vremena, osobito pako ljubavi za struku i
požrtvovnosti za zvanje zahtieva. Uspjesi g. šumarnika imadu se pripisati
upravo jedino njegovoj osobi i njegovoj učiteljskoj sposobnosti, nu ipak su
uvjek radostni dokaz, da i od našega šamskoga zaštitnoga osoblja može
nešto biti, kad podučavanje istoga u prave ruke zapane. Mnogi naši strukovni
drugovi postigli su možda već slični uspjeh, nu mi žalibože o tom
jošte ništa ne znamo. Mi molimo s toga u interesu našega šumskoga zaštitnoga
osoblja, da se za poticanje istoga slični napredak njihovih drugova
i iz ostalih krajeva naše domovine u našem đružtvenom glasilu objavi. —
Op. ured.)


(Pretjerane ciene drva.) „Wr. Ztg." piše u večernjem svojem
listu br. 5 „iz Sarajeva", da je ciena drva za ogriev poskočila po tovaru
na 4 for. Pošto pako polag izvještaja c. kr. generalnoga konzulata (vidi
„Oesterr Monatssehrift fiir Forstffesen 1873," str. 149.) 15 tovara (konjskih
tereta) hvat iznose, to za sada hvat drva za ogriev ne stoji više
od 60 for. G. P.


(Osvrt na ciene šumskih proizvoda godine 1878. na sisačkom
tržištu.) Drvo za sudje. Francuzke dužice. Podstavka *^/,,
Vfi- "/i4 ^ običnim rabatom; po 1 m. 137 —198 for. Najmanje u rujnu
sa 137, najviše u travnju sa 19 8. Mjeseca srpnja skroz nikakva popitkivanja.
Izbirci (scartoni) mjesca travnja 130—136, siečnja 175 —180 for.
Vatreni izbirak 50 forinti. Charente-dužice, podstavka "´^/gg, ^/loVa; ^´´4 Va
po 1 m. 147 for.


Lies po 1 tvrdom metru. Hrastovno četvorno drvo 4—8 m. dugo
^"/gu em. gore for. 21—36´40 preko 8 m. dugo i ^Vgs cm. gore od
for. 32; 4 m. dugo ^^ g cm. dobar izbirak for. 18 ; stupovi 5 m. dugi,
i^/,g cm. for. 25 ; gredice 4 m. ^^/t^^ om. for. 15´80—30; četverokutne
odrenioe 4 m. ^"/gg cm. for. 12-60—27; brestovina for. 38; platice za
mlinsko kolo ´/g kola 14´ duga po komada for. 14.


Drvo za brodove. Hrastovo. Kilji 14 m. dugi, ´^´´/gj cm. gore
po tvrdom metru for. 50´56—63-20. Drugi 8 m., ´-^^/^g cm. gore for. 19
do 26-86.


Stupovi. Hrastovi 4 m., ^j^^ cm. po tvrdom metru for. 18 — 36-,
brestovi for. 14—26´86 ; jasenovi for. 22 — 27.


Sinđra hrastova. Podstavak ^y^, */g, %, po 1 m. for. 35—54.


Grrede hrastovo. Državna željeznica po komadu 90 nov. do 1 for.
30 nov. Taljanske po komadu for. 1.17; brestove po komadu 65 nov.
Ugal j bukovi po metr. centu for. 1-50—1-60.
Žir za sijanje po metr. centu for. 1-20—4- —.




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 57     <-- 57 -->        PDF

- 57 —
Obli§ hrastovi 4 m. dugi, 35 cm. promjera for. 18—27; brestovi


, j7—25; jasenovi for. 13-50—20´54 po tvrdom metru.


Maleno koristno drvo. Čokot 100 kom. for. 3. Hrastovo vrtno
stupovlje 2"5 m. dugo po kom. 40 nov.; hrastov oblišak 3 — 4 m. dug,
8 cm. debeo 35 nov. do for. 1.50; hrastovo kolje 6 m. dugo 5 cm. debelo
po 1 m. for. 40; jasenovo kolje 2—6 m. dugo, 8—13 cm. debelo po
komadu 25—60 nov.; jasenovi obruči po TS m. dugi, 12—14 milim,
debeli u snopu po 25—60 kom. 94 nov. do for. 2; jasenovo, brestovo i
lieskovo šibje u snopovih 150 komada for. 1´20; brzojavni stupovi po
komadu 90 nov. do 1 for.


Drvozaogriev . 1 četv. hvat hrastova drva for. 3 (svibanj);
for. 10 (studeni); brestova for. 4.50—8; jasenova for, 6—6.60 (svibanj);
grabovi i bukve for. 6.70—12.


U Petrinji, 30. prosinca 1878.


Gustav Pausa.


( 0 porabi Šiške.) U 3. svezku družtvenoga lista češkoga šumarskoga
družtva od godine 1878. nalazimo od nadšumarnika Wiliama Eowlanđa
iz Arva Varalja u Ugarskoj međju ostalim i nekoliko zanimivih crtica
0 šiški i njezinoj porabi. Ponavljajuć na to se odnoseće opazke u našem
družtvenom glasilu, usuđjujemo se osobito upozoriti naše hrvatske šumare
na važne podatke, koji se u tom sastavku nalaze, te koji se odnose na
novčani kvar šumskih posjednika, što no se uz dosadanji način prodavanja
pojavlja. Gospođin nađšumaruik Eowlanđ piše o tom sliedeće:


„Prije se je vrlo često običavalo prodati šišku na stablu onomu, koji
je najviše nudio. Tim poslom bavili su se izključivo Izraelićani, a rieč
„šiška " djelovala je električno na ušesa svakoga zidova, pače dogadjalo
se, kako nekoji zlobnici pripoviedaju, da su zamrli, kad bi im se rieč
šišk a u ušesa prišapnula, na novo oživili. Prije takova izdavanja na jednu
godinu morala se je čim točnija procjena obaviti, pretraživ okrajna drveća
te nastojeć stvoriti si od tuda sud ili prispodobu s izkustvi, stečenim! prijašnje
godine uz slične ođnošaje. Nu sasvim tim mogao se je čovjek
kod procjene najvećma prevariti, tako da je potonji dobitak trostruko do
osmerostruko veći od procjene bio. Tako navadja Diwald u svojoj vrlo
uspjeloj razpravi u družtvenom ljetopisu g. 1867. neki slučaj, gdje se je
množina šiške u nekoj šumi točno na 12.199 mjerova ocjenila, a posije
sabralo se je u istinu 80.000 mjerova. U nekoj drugoj maloj šumici ocienila
se je šiška na 50 for., te se zato nije mogao nijedan kupao naći,
Qoh nije napokon netko za to 51 for. ponudio, šišku dobio, te za to čisti
dobitak od 400 for. postigao. Greiner spominje god. 1852., da se je
na nekom njemu poznatom posjedovanju do godine 1840. dražbom za žirovinu
i šišku godišnjih 10 do 12.000 for. dobivalo, a kad se je od to
"oba šiška u vlastitom podhvatu sabirala, iznašao je Cisti godišnji dobitak
od 20 đo 30.000 for. Na nekoj biskupskoj gospoštiji dala se je šiška u
najam zasebice na 6 godina za godišnjih 10.000 for., a tim je uajamnik
"Ogatim čovjekom postao. Takove gorke obmane, pa onda u đružtvenih
^kupštinah o tom predmetu vodjene razprave, dovele su napokon đo toga,




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 58     <-- 58 -->        PDF

´. . , — 58 —


da se je došlo do sveobdega osvjedoSenja, da je najkoristnije sabirati šišku


u vlastitom podhvatu, te ju kao gotovu robu prodavati. Materijalni dobitak


zavisi isto tako kao i kod žirovine od vremena, mjestnih i sastojinskih ođ


nošaja, nu i od nadzora i čuvanja, jer samo se sobom razumieva, da se


takovi traženi proizvodi rado kradu."


Ove pomenute viesti nadšumarnika Kowlanda osnivaju se na istini,
te su vriedne, da svrate na sebe pozornost hrvatskih gumara. I kod nas bo
u Hrvatskoj unovSuje se šiška javnom dražbom, te se procjenbena ciena
ustanovi na oko i pomoćju veoma dvojbenih izkušanih brojeva. Kao što
nam je svim poznato, nije još nijedan trgovac sa šiškom osiromašio, što
se ali ne može reći o nijednoj drugoj grani trgovine. Našim šumarom,
osobito pako gospodarskim upraviteljem većih lii´astovih šuma nastaje dužnost,
da ove pomenute crtice točno izpitaju, te polag osvjedočenja dosađanji
način prodavanja promieue. Svaki šumski posjednik zaista će rado
svoje podhvatne izdatke djelomice povećati, kad se može tim osvjedočiti,
da su tako njegovi interesi najbolje sačuvani, a da mu se je pače nadati
i većemu primitku. Tom prigodom pako stečeno osvjedočenje o koristi ili
gubitku vlastitoga podhvata dovoljno će gospodara nagraditi za trud i muku,
sto no mu je sabiranje zadalo. Vrieđnost procjene na oko poznata je svakomu
praktiku, te ne će zaista nikomu na um pasti, da podvoji, da ne bi
mogli i mi u Hrvatskoj slične rezultate navesti, kakove je gosp. nadšumarnik
Kovi^land u Ugarskoj našao. Ja mislim, da je ovo dovoljno, đa potakne
naše hrvatske šumare, da već buduće godine slične mjere poprimu,
koje omogućuju točno iztraživanje toga velevažnoga pitanja, a da ćemo mi
biti tako sretni, štogod pobliže čitati u našem družtvenom glasilu o izkustvih
tom prigodom stečenih. Svakako će nam moći o tom najprije naši
gospodarski upravitelji imovnih obćina podati čim skorije po nas šumare
željenih i zanimivih obaviesti. S—r.


(Grobničko polje i pOŠUmljenje istog) Jer se sada razpravlja
pušumljenje krša, to sam ovime naumio iztaknuti moje nazore glede Grobničkog
polja i njegove okolice.


Grobničko polje, koje je svakomu poznato iz hrvatske povjesti, ono
polje, na kojem su Hrvati slomili silu divljih i biesnih Tatara, na kojem
je g. 1861. blagoslovljena zastava županije rieČke, sasvim je pusto izuzam
malenoga južnoga diela, što leži sjeverno i na podnožju grada Grobnika.


Na njem nije viđiti nikakva rastlja izuzam na malenih podignutih u
sredini brežuljcih, jer nigdje nije viditi plodonosne crnice, koja se može
obradjivati. Ono je moralo biti negda jezerom, što nam za dokaz može služiti
najprije sastojina tla, a i pod selom Zastenice, tik šumskog ureda Majer,
spadajućeg prejasnoj kneginji Thurn i Tasis, nalazeće se oveće jezero, znamenito
glede nepresušljivosti i u najvećoj sušnoj godini. Ovomu jezeru pripisuju
se strašne groznice, kojim godimice osobito iz sela Zastenice i Podhuma
podlegne mnogo žrtva.


Tlo na grobničkom polju je naplovno, duboka pjeskulja, pomješana
sa nešto malo crnice.
Na tom polju izza sela Podhuma pokušano je uzgajanje hrasta kitnjaka
još god. 1852., te je nasađjeno nekoliko rali. Pokaza se istina bog




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 59 -.
dobar uspjeh, mi kakve koristi, kada je marva onuda duevimiee brstila,
Žemu je naraštaj morao podledi, pretvorio se u samo grmlje, kakvo još
danas viđjevamo.


Godine 1874. predloženo je, da se prazna mjesta nasade crnim borom,


žim bi postala mješovita sastojina od prilike u jednakom omjeru hrasta i


bora. Posije četvrte godine, hrastovo grmlje se je imalo posjeći u nakani,


da se postigne iz žila, korenja i panjida mlađi bujni naraštaj.


To je bio liep predlog, nu neznam da li je do danas izveden.


S razloga, što bor najbržje tlo poboljšava, kao Sto i s toga uzroka,
što je tlo na Grobničkom polju zanj najsposobnije, imala bi se čitava površina
nasaditi sa borom uz lOOgođišnju obhođnju. (Pošto bor svojstvo
za poboljšanje tla samo u svojoj mladosti ima, bilo bi svakako probitačnije
dobu obhodnje znatno sniziti. U ostalom se kod racionalnog gospodarenja
u borovih sastojinah obhodnja sa najviše SOgođišnjom dobom i-abi. Opazka
urednlčtva.) Čitavo polje ošumilo bi se za 20 godina, a tlo poboljšalo kod
dobrog gospodarenja za kakvih 150 godina već kako gdje ima više ili manje
crnice. Buduči stanovnici Grobništine sasvim siromašni na oranicah, ne
imajuč ni toliko polja, da si barem polovicu potrebe na hrani pokriju sa
prirodivšom ljetinom, imalo bi se isto polje , kada bi za obradjivanje sposobno
postalo podieliti međju stanovnike razmjerno po broju duša i po posjedu.


Tim jedinim načinom moguće je pomoći tamošnjemu siromašnomu ali
rađinomu žiteljstvu, koje se u toliko pomnožalo, da se već sada jedan dio
izseliti mora.


Istina je , da za ošumljenje Grobničkog polja treba znatna glavnica,
ali vlada, kao brižljiva mati dužna je, da se skrbi za boljak svojih podanika.
Prvih godina nebi bili ipak veliki izdatci, kada bi se svi kvaročinitelji
šumski upotrebili kod sađjenja i ostalih radnja, jer je i onako šumski
kvar postao radi siromaštva žiteljstva sasvim neutjeriv, navlastito sada,
kada neima nikakvih dobitaka, koj je možda sada preskočio 10.000 for.


Sadjenje imalo bi se obavljati, kako što je god. 1874. jedno jutro
već nasadjeno bilo sa crnim i morskim borom, koj potonji izčeznuo je još
dojđuće zime, a prednji uzdržao se je dobro kroz čitavo ljeto, što je kasnije
s njim, nije mi poznato. Sadjenje bilo je obavljeno jeseni, mjesto gdje
je imala bilina doći, izkopalo se je u prostoru od 30 om. i to đubljini,
Birmi i duljini, a kasnije se je takva jama napunila rahlom crnicom i sa
Buttlarovim željezom (Buttlar´sches Pflanzeisen) bilina usadila.


Ovim načinom moguće je najprije doći do cilja, naime pošumiti
ogromno Grobničko polje.


Budući, da se je po svih krajevih Hrvatske počelo pretrezivati pitanje
o uzgoju hrastove nizke šume sa uvedenjem gulenja kore za strojbu,
to imam o tom sljedeće napomenuti:


Prigodom segregacije dobila je grobnička obćina pod imenom šume
vecmom same pašnjake, koji ne doprinašaju tamošnjim obćinarom nikakve
koristi, do li jednostavne paše za marhu imućnijih žitelja.


Opazio sam, da su pašnjaci, ako i lošo ali ipak obrašteni i to sa


rastom, grabom, jasenom, Ijeskom malo gdje sa bukvom, borovicom, crnim




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— 60 —


i bielim trnom, a navlastito okolišaj Grrobnickog polja obrašten je većim
dielom sa hrastovinom. Dapače ima i čistih hrastovih satsojina, kao n. pr.
šumski predielj „Slavulj", ležeći upravo nad vođom Eiečinu, zatim Glogova,
nalazeća se u poreznoj obćini Cernik.


S toga uzroka predlažem, da se pašnjaci postupno po 100 ili 200
rali počmu zabranjivati, t. j . marvi svaki pristup na 10—15 godina zabrani,
Nn prije zagajenja imao bi se posjeći sav kržljavi naraštaj, te predao ili
tamošnjemu stanovničtvu kao pripadajuće drvo za ogrjev ili prodao za paljenje
vapna, što se u ovoj okolici u veliko tjera.


Ovo posljednje pređpostavljam prvomu i to s toga uzroka, što bi se
morao poduzetnik obvezati sve trnje i đračje posjeći i očistiti, na što bi
bilo težko narod prisili. Prazna mjesta, kojih ima na jutru popriečno do
tri, ali najveće ne obuhvaća prostor od 80 []]´ imala bi se obraditi i hrastom
zasijati. Kada bi se u zagajenih predielih naraštaj u toliko podigao, da
marva ne može dosizati vrhove; što je u 15 godini, a po mjestnih odnošajih
i prije moguće, ovi bi se otvorili a novi zagajili.


Vremenom bi se svi pašnjaci, nalazeći se u okolišu Grobničkoga polja
pretvorili u hrastovu mješovitu šumu, naravno sa premašujućim hrastom.
Tada bi se i gospodarenje moglo upriličiti na uzgoj nizke šume sa obhodnjom
ođ 30 godina i uvesti gulenje hrastove kore, time da bi se nuzgredna
vrst drveća upotriebila još jeseni pred sječom hrasta za paljenje kreča,
doćim bi hrastovo drveće dojđućega proljeća dalo izdašni prihod, upotriebiv
njegovu koru.


Takav uzgoj i način gospodarenja je za tamošnji prediel tim važniji,
što obstoje na Rieci dvie tvornice koža, a i narod sam razumije postupak
gulenja kore, koj osobito ovih zadnjih godina živi u proljeće i ljeti većinom od
prodavanja hrastove kore i ruja, koj se takodjer tamo nalazi u priličnoj množini.


Da se ovo sve izvesti može, potrebno je, da bude pomoćno lugarsko
osoblje dovoljno naobraženo, dakle pitomci kr. ratarnice u Križevcih. Polag
tamošnjih okolnosti nebi smio jedan paziteljni kotar nadmašiti površinu ođ
400—500 jutara.


U Trgovih, 5. prosinca 1878.


Antun Ćelija, šumar.


i z k a z


prinosa za renoviranje Resselova spomenika u Ljubljani:


Šumarnik Danhelovsky ... . for. 6.—


c. kr. „ Svobođa „ 2.50
„ „ n Magjarević „ —-50
Soretić „ — .53

šum. nadzornik Vrbani
VrbaniVrbanić
ćć „
„„ 1.
1.1.—
——
šumar Sandtner „ —.30


" "


„ „ „ Tauber
„ —.50


„ „ „ Urban ...... , „ —.50


Cernitzky . . . . . „ —.50




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 61     <-- 61 -->        PDF

61


kr. šumar pl. Domazetović , . . for. 1.—
„ „ Dobiaš „ —.50


JJ


Maslek —.50
j, ,, nadšumar Peternek „ 1.60
„ r II Tvrznik „ 1.—
jj „ šumar Hausmann , , . , , , „ —.50
jj „ „ Damaska „ 1.—
„ „ blagajnik Vranješ „ —.50
„ „ akcesista Sivac „ —.50
„ „ šum. vježbenik pl. Štriga .... . „ —.50
„ „ „ „ Fischbaeh „ —.50
„ „ lugar Petrović „ —.60
„ „ „ Mihajlo vić . , . . * „ —.30
„ „ „ Ljubičid ...... „ —.50
„ „ „ Maričić „ —,50
„ „ „ Galogaža „ —.30
„ „ 11 Selak „ —.30
„ „ „ Pereneević . . . , . „ —.30
„ „ II Žalac „ —.30
„ „ „ Oresčanin ^ —.30
II I, II Arlov . ^ „ —.20
„ „ ,, Juzbašić Mijo . . . . „ —.50
„ „ „ Maoakanja „ —.50
I, I, n Mrgjenović ,, —.40
„ „ „ Gruborovid , - , , , , „ —.40
„ „ „ Demić ...... „ —.50
„ „ „ Vućinie ...... „ —.50
„ „ „ Keleuva ....,,„ —.50
11 II 11 Roguija^^ „ —.40
„ „ „ Adamović ..... „ —.40
11 11 „ Lotina „ —.30
„ „ „ Nožinić „ —.30
„ „ „ Karaviđid ,, —.30
1, I, ,1 ViUus ,; -.30


I. 11 11 Srbid „ 1.—
„ „ „ Vranješevid ,, —.30
II I, „ Grrdid , . „ —.30
II „ ,1 Dragid ....,: , „ —.30
„ „ „ Juzbašid Vaso . . , , „ —.30
„ „ „ Bunčid „ —.65
11 11 „ Milakovid „ —.50
11 11 „ Herakovid „ —.40
„ Puškar „ —.30


)) V


11 11 „ Bubanovid „ —.30
11 11 „ Brekid „ —.20
Nećak „ —.20


11 1!
11 11 „ Oreškovid Tomo . , , ,, —.50




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 62     <-- 62 -->        PDF

m


c.
»
»


n


n


TI


)i
TI
JJ


»





»


1S
;i^,


^
^


w


JI
J5
M
:M


«


H


n


p


i
i


*


*i


n


II


*


»


*


))


n
«


»


11
11
11
)3


kr.


11
11
11


u


11
11


n


11


11
11
H


;>t


;»´


»





SI


11
1)
11


»


15
11


)J


»


f
w
i


»


JI
11


^
»´
»


11


11


»´


11


11


11


11





11


lugar


n


))


11


11


11


11


JI


11


11


11


11


11


11


11


11
11
11


11


1)
11
11


šumarnik
šumar


11


n


11


n


11


lugar


11
11
11


11
11
11
11
11
11


11


11
11


šumar


Orešković Ivan .
Prancetić .
Slavković
Puhalo
Čopp .
Barković .
Kostelag .
Terović
Nikić . .
Uzelac Vujo
Batinić
Zičkovid .
Ivančevie
NaranSio .
Bogđanović
Drakulić .
Grubić
Aleksić
Uzelac
Maršan
Spolarid .
Katalinić .
Zelinka
Ađamek .
Losert .
MttUer . .
KoUar . .
Grrospić
Mikešio
Vuksan
Schafer
Narančie Petar
Naran6io Stevo
Hinid . . .
Sarkotio .
Stojanović
Čurčić
Jerbid
Vukađinović
Dragiević
Zubšić
Bilović
German


for.


11
11


n


11


»


11
1/
11
JI
11
11
11


11


11
11
11


11


n


11
11
11
11
JI


n


11


11


n


11
11


11


11


n


11


11
11


11


11
11


11


JI


n


11


—.20
—.10
—.10
—.15


— .10
—.10
—.20
—.10
—.10
—.10
—.10
—.50
—.50
— .50
—.50
—.50
—.50
— .15
—.15
—.20
1.—
1.—
2.—
1.—
1.—
1.—
1.—
—.50


— .50
—.50
— .50
—.50
—.50
— .50
— .50
— .50
—.50
—.50
—.50
—.50
— .50
—.50
1.—




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 63     <-- 63 -->        PDF

68


stanje družtvene blagajne.


(Koncem godine 1878.)


for. for.


Primitak 2155
Izdatak 1805
Ostatak ... . 350 33
i to: u gotovini 350 33


Tražbine:


Na redovitih prinosih pravih članova i prijavljenih
obećanih prinesoih podupirajueih članova (za g. 1877) 716 21


Na predplati „Šumarskoga lista" 264


Tražbine za uvrstbu oglasa u šumarskom listu 114


Svota tražbina 1094 21


U ime upravljajućega odbora:


Predsjednik: Tajnik:
Mijo Vrbanić Sanđtner.


Broj 198. — 1879.


Natječaj.


Kod ove imovne obćine imati će se popuniti tri mjesta šumskih lugara


za čuvarstvo i to:
1, Krndia-&;ij br. 1 sa sjedištem u Jasenovcu.
2, Višnićki bok broj 3 sa sjedištem u Drenovboku.
3, Eiboštak broj 24 sa sjedištem u Crkvenom boku.
Sa službom ovom skopčana je godišnja plaća od 300 for. stanarina od


60 for. i sočbinom od jedne trećine vrieđnosti odkritih šumskih kvarova odnosno
uhvaćenih kvaročinitelja.


Natjecatelji za ova mjesta imadu svoje vlastoručno pisane, sa slieđećimi
dokazi obložene molbeniee putem njihovih kotarskih politienih ololasti, ili ako
stoje u javnoj službi šumarskoj, putem svojih šumarskih oblasti, najdulje do


5. travnja o. g. ovomu uredu pod naslovom „na zastupstvo II. banske imovne
obćine" predložiti i to:
1. Krstni list.
2. Svjedoeba o zdravlju i osobito o tjelesiioj sposobnosti za šumsko-lugarsku
službu.
3. Stališ i dosadanje službovanje.
4. Podpuno znanje hrvatskoga jezika u pismu i govoru,
5. 0 svršenih pučkih školah ili inih nauoih.
6. 0 euđorednosti.


ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 64 —


7. 0 s dobrim uspjehom položenom izpitu za pomoćno šumarsko osoblje,
glasom naredbe vis. o. kr. glavnoga zapovjedništva kao krajiške zemaljske upravne
oblasti u Zagrebu od 20. rujna 1876. odiel unutarnji, broj 12.521, dotično glasom
naredbe ministarstva za poljodielstvo i rudarstvo od 16. sieenja 1850. (zakonski
zbornik broj 63.)
Prvo namještenje je privremeno, te će tekar nakon jednogodišnjega zadovoljnoga
službovanja definitivno namještenje sliediti.


U Petrinji, dne 8. veljaee 1879.


Šumsko-gospodarstveni ured.


Oglas!


Dne 24. veljaee posije podne u 3 sata iznajmiti oe se javnim natjecanjem
oko 6 jutara bašće zvane „Uelijin Majur" u Brodu na Savi za uživanje
do konea ove godine uz uzkliknu cienu od 600 for.


Nadalje postaviti oe brodska imovna obćina kod Broda na potoku &logovioa
pilenieu sa jednom podužnom i jednom okruglom žagom, koju namah iznajmiti
želi uz godišnju najamninu od 500 for.


Za ravnanje se obznanjuje, da će rezanje gradje ovom pilenieom najamnik
dvaput jevtinije piliti moći, nego li se u ovom priedjelu ručno pili, nuz priličan
probit najamnikov. Bukove i hrastove šume odaljene na 5—10 kilometara od
pileniee imade potrajno zadosta, a pilenica od željezničke postaje Brod i Save nije
više od 9 kilometra odaljena.


Izvoz je moguć na sve strane za surovu i priredjenu gradju.


Konačno želi ova imovina 10.000 km. bukovoga suhoga gorivnoga drva iz
šume Gradac u Brod izvezti, plaoajuć za 1 km. 2 for, 50 nov. i traži poduzetnika.,.


Suma je od Broda udaljena 15 kilometara, tako da se na dan dvaput tovar
odvezti može. Put je popravljen, s toga može jedan par slabijih konja 1 km.
tovariti, a srednjih i do 2´5 km.


Tko bi bašeu rajmiti i privoz goririva poduzeti želio, neka se na I. šumski
kotar u Trnjanih ili gospodarstveni ured u Vinkovcih obrati.
Onaj pako, koji pilenieu najmiti želi, može se kod ovoga ureda upitati.


U Vinkovcih, dne 6. veljače 1879.


Upraviteljstvo


gospodarstvenoga ureda.


Poziv na predplatu


na


Deutsche osterreichisch-ungarische illustrirte


„JAGD -ZEITUNG."


Glasilo za lov i ribarstvo.


Izlazi mjesečno đvakrat, te stoji na četvrt godine s poštom I for.
31 novč. a. vr.


Predplatiti može se u svih knjižarah.


Uredništvo i ođpravničtvo lista u Beču (Stađt) Hegelgasse Nr. 19.


Vlastnik, izdavatelj i nakladnik: M. pl. Laaba.


Urednietvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Tisak 0. Albreohta. .