DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 57     <-- 57 -->        PDF

- 57 —
Obli§ hrastovi 4 m. dugi, 35 cm. promjera for. 18—27; brestovi


, j7—25; jasenovi for. 13-50—20´54 po tvrdom metru.


Maleno koristno drvo. Čokot 100 kom. for. 3. Hrastovo vrtno
stupovlje 2"5 m. dugo po kom. 40 nov.; hrastov oblišak 3 — 4 m. dug,
8 cm. debeo 35 nov. do for. 1.50; hrastovo kolje 6 m. dugo 5 cm. debelo
po 1 m. for. 40; jasenovo kolje 2—6 m. dugo, 8—13 cm. debelo po
komadu 25—60 nov.; jasenovi obruči po TS m. dugi, 12—14 milim,
debeli u snopu po 25—60 kom. 94 nov. do for. 2; jasenovo, brestovo i
lieskovo šibje u snopovih 150 komada for. 1´20; brzojavni stupovi po
komadu 90 nov. do 1 for.


Drvozaogriev . 1 četv. hvat hrastova drva for. 3 (svibanj);
for. 10 (studeni); brestova for. 4.50—8; jasenova for, 6—6.60 (svibanj);
grabovi i bukve for. 6.70—12.


U Petrinji, 30. prosinca 1878.


Gustav Pausa.


( 0 porabi Šiške.) U 3. svezku družtvenoga lista češkoga šumarskoga
družtva od godine 1878. nalazimo od nadšumarnika Wiliama Eowlanđa
iz Arva Varalja u Ugarskoj međju ostalim i nekoliko zanimivih crtica
0 šiški i njezinoj porabi. Ponavljajuć na to se odnoseće opazke u našem
družtvenom glasilu, usuđjujemo se osobito upozoriti naše hrvatske šumare
na važne podatke, koji se u tom sastavku nalaze, te koji se odnose na
novčani kvar šumskih posjednika, što no se uz dosadanji način prodavanja
pojavlja. Gospođin nađšumaruik Eowlanđ piše o tom sliedeće:


„Prije se je vrlo često običavalo prodati šišku na stablu onomu, koji
je najviše nudio. Tim poslom bavili su se izključivo Izraelićani, a rieč
„šiška " djelovala je električno na ušesa svakoga zidova, pače dogadjalo
se, kako nekoji zlobnici pripoviedaju, da su zamrli, kad bi im se rieč
šišk a u ušesa prišapnula, na novo oživili. Prije takova izdavanja na jednu
godinu morala se je čim točnija procjena obaviti, pretraživ okrajna drveća
te nastojeć stvoriti si od tuda sud ili prispodobu s izkustvi, stečenim! prijašnje
godine uz slične ođnošaje. Nu sasvim tim mogao se je čovjek
kod procjene najvećma prevariti, tako da je potonji dobitak trostruko do
osmerostruko veći od procjene bio. Tako navadja Diwald u svojoj vrlo
uspjeloj razpravi u družtvenom ljetopisu g. 1867. neki slučaj, gdje se je
množina šiške u nekoj šumi točno na 12.199 mjerova ocjenila, a posije
sabralo se je u istinu 80.000 mjerova. U nekoj drugoj maloj šumici ocienila
se je šiška na 50 for., te se zato nije mogao nijedan kupao naći,
Qoh nije napokon netko za to 51 for. ponudio, šišku dobio, te za to čisti
dobitak od 400 for. postigao. Greiner spominje god. 1852., da se je
na nekom njemu poznatom posjedovanju do godine 1840. dražbom za žirovinu
i šišku godišnjih 10 do 12.000 for. dobivalo, a kad se je od to
"oba šiška u vlastitom podhvatu sabirala, iznašao je Cisti godišnji dobitak
od 20 đo 30.000 for. Na nekoj biskupskoj gospoštiji dala se je šiška u
najam zasebice na 6 godina za godišnjih 10.000 for., a tim je uajamnik
"Ogatim čovjekom postao. Takove gorke obmane, pa onda u đružtvenih
^kupštinah o tom predmetu vodjene razprave, dovele su napokon đo toga,