DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 59 -. dobar uspjeh, mi kakve koristi, kada je marva onuda duevimiee brstila, Žemu je naraštaj morao podledi, pretvorio se u samo grmlje, kakvo još danas viđjevamo. Godine 1874. predloženo je, da se prazna mjesta nasade crnim borom, žim bi postala mješovita sastojina od prilike u jednakom omjeru hrasta i bora. Posije četvrte godine, hrastovo grmlje se je imalo posjeći u nakani, da se postigne iz žila, korenja i panjida mlađi bujni naraštaj. To je bio liep predlog, nu neznam da li je do danas izveden. S razloga, što bor najbržje tlo poboljšava, kao Sto i s toga uzroka, što je tlo na Grobničkom polju zanj najsposobnije, imala bi se čitava površina nasaditi sa borom uz lOOgođišnju obhođnju. (Pošto bor svojstvo za poboljšanje tla samo u svojoj mladosti ima, bilo bi svakako probitačnije dobu obhodnje znatno sniziti. U ostalom se kod racionalnog gospodarenja u borovih sastojinah obhodnja sa najviše SOgođišnjom dobom i-abi. Opazka urednlčtva.) Čitavo polje ošumilo bi se za 20 godina, a tlo poboljšalo kod dobrog gospodarenja za kakvih 150 godina već kako gdje ima više ili manje crnice. Buduči stanovnici Grobništine sasvim siromašni na oranicah, ne imajuč ni toliko polja, da si barem polovicu potrebe na hrani pokriju sa prirodivšom ljetinom, imalo bi se isto polje , kada bi za obradjivanje sposobno postalo podieliti međju stanovnike razmjerno po broju duša i po posjedu. Tim jedinim načinom moguće je pomoći tamošnjemu siromašnomu ali rađinomu žiteljstvu, koje se u toliko pomnožalo, da se već sada jedan dio izseliti mora. Istina je , da za ošumljenje Grobničkog polja treba znatna glavnica, ali vlada, kao brižljiva mati dužna je, da se skrbi za boljak svojih podanika. Prvih godina nebi bili ipak veliki izdatci, kada bi se svi kvaročinitelji šumski upotrebili kod sađjenja i ostalih radnja, jer je i onako šumski kvar postao radi siromaštva žiteljstva sasvim neutjeriv, navlastito sada, kada neima nikakvih dobitaka, koj je možda sada preskočio 10.000 for. Sadjenje imalo bi se obavljati, kako što je god. 1874. jedno jutro već nasadjeno bilo sa crnim i morskim borom, koj potonji izčeznuo je još dojđuće zime, a prednji uzdržao se je dobro kroz čitavo ljeto, što je kasnije s njim, nije mi poznato. Sadjenje bilo je obavljeno jeseni, mjesto gdje je imala bilina doći, izkopalo se je u prostoru od 30 om. i to đubljini, Birmi i duljini, a kasnije se je takva jama napunila rahlom crnicom i sa Buttlarovim željezom (Buttlar´sches Pflanzeisen) bilina usadila. Ovim načinom moguće je najprije doći do cilja, naime pošumiti ogromno Grobničko polje. Budući, da se je po svih krajevih Hrvatske počelo pretrezivati pitanje o uzgoju hrastove nizke šume sa uvedenjem gulenja kore za strojbu, to imam o tom sljedeće napomenuti: Prigodom segregacije dobila je grobnička obćina pod imenom šume vecmom same pašnjake, koji ne doprinašaju tamošnjim obćinarom nikakve koristi, do li jednostavne paše za marhu imućnijih žitelja. Opazio sam, da su pašnjaci, ako i lošo ali ipak obrašteni i to sa rastom, grabom, jasenom, Ijeskom malo gdje sa bukvom, borovicom, crnim |