DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1879 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— 60 —


i bielim trnom, a navlastito okolišaj Grrobnickog polja obrašten je većim
dielom sa hrastovinom. Dapače ima i čistih hrastovih satsojina, kao n. pr.
šumski predielj „Slavulj", ležeći upravo nad vođom Eiečinu, zatim Glogova,
nalazeća se u poreznoj obćini Cernik.


S toga uzroka predlažem, da se pašnjaci postupno po 100 ili 200
rali počmu zabranjivati, t. j . marvi svaki pristup na 10—15 godina zabrani,
Nn prije zagajenja imao bi se posjeći sav kržljavi naraštaj, te predao ili
tamošnjemu stanovničtvu kao pripadajuće drvo za ogrjev ili prodao za paljenje
vapna, što se u ovoj okolici u veliko tjera.


Ovo posljednje pređpostavljam prvomu i to s toga uzroka, što bi se
morao poduzetnik obvezati sve trnje i đračje posjeći i očistiti, na što bi
bilo težko narod prisili. Prazna mjesta, kojih ima na jutru popriečno do
tri, ali najveće ne obuhvaća prostor od 80 []]´ imala bi se obraditi i hrastom
zasijati. Kada bi se u zagajenih predielih naraštaj u toliko podigao, da
marva ne može dosizati vrhove; što je u 15 godini, a po mjestnih odnošajih
i prije moguće, ovi bi se otvorili a novi zagajili.


Vremenom bi se svi pašnjaci, nalazeći se u okolišu Grobničkoga polja
pretvorili u hrastovu mješovitu šumu, naravno sa premašujućim hrastom.
Tada bi se i gospodarenje moglo upriličiti na uzgoj nizke šume sa obhodnjom
ođ 30 godina i uvesti gulenje hrastove kore, time da bi se nuzgredna
vrst drveća upotriebila još jeseni pred sječom hrasta za paljenje kreča,
doćim bi hrastovo drveće dojđućega proljeća dalo izdašni prihod, upotriebiv
njegovu koru.


Takav uzgoj i način gospodarenja je za tamošnji prediel tim važniji,
što obstoje na Rieci dvie tvornice koža, a i narod sam razumije postupak
gulenja kore, koj osobito ovih zadnjih godina živi u proljeće i ljeti većinom od
prodavanja hrastove kore i ruja, koj se takodjer tamo nalazi u priličnoj množini.


Da se ovo sve izvesti može, potrebno je, da bude pomoćno lugarsko
osoblje dovoljno naobraženo, dakle pitomci kr. ratarnice u Križevcih. Polag
tamošnjih okolnosti nebi smio jedan paziteljni kotar nadmašiti površinu ođ
400—500 jutara.


U Trgovih, 5. prosinca 1878.


Antun Ćelija, šumar.


i z k a z


prinosa za renoviranje Resselova spomenika u Ljubljani:


Šumarnik Danhelovsky ... . for. 6.—


c. kr. „ Svobođa „ 2.50
„ „ n Magjarević „ —-50
Soretić „ — .53

šum. nadzornik Vrbani
VrbaniVrbanić
ćć „
„„ 1.
1.1.—
——
šumar Sandtner „ —.30


" "


„ „ „ Tauber
„ —.50


„ „ „ Urban ...... , „ —.50


Cernitzky . . . . . „ —.50